hamburger-icon

Kliker.info

Demokrati pobjeđuju u SAD-u?

Demokrati pobjeđuju u SAD-u?

09 Novembra
02:27 2006

Prvi put u 12 godina Republikanska stranka američkog predsjednika Georgea W. Busha izgubila je većinu u Predstavničkom domu Kongresa, u kome opozicijski demokrati sada imaju većinu nakon što su osvojili mnogo više od petnaest mjesta potrebnih da stignu republikance.
Prvi put će na mjestu predsjednika Predstavničkog doma biti žena – demokratkinja Nancy Pelosi, koja je izjavila da njena stranka namjerava rukovoditi "najpoštenijim, najotvorenijim i najmoralnijim Kongresom u historiji".
Demokrati su dobro prošli i na izborima za Senat – nedostaju im samo dva mjesta za kontrolu nad gornjim domom Kongresa. U toku je brojanje glasova u Virdžiniji i Montani, gdje je rezultat, po svemu sudeći, vrlo tijesan.
"Svjedoci smo vala koji je zahvatio cijelu zemlju – ‘plavog vala promjena’. Propala ekonomska i vanjska politika Georgea W. Busha i rat u Iraku razlozi su za pobjedu demokrata", ocjenjuje predsjednik Demokratske stranke u državi Ohajo Chris Redfern.
Demokrati su zabilježili, između ostalog, pobjede u ključnim državama – Indijani, Kentakiju i Konektikatu.
Nancy Pelozi smatra da je neophodno usvojiti "novo usmjerenje u Iraku": "Amerika ne može nastaviti ovim katastrofalnim putem", kazala je ona.
Demokrati su osvojili i pet guvernerskih položaja – u saveznim državama Arkanzas, Kolorado, Ohajo, Masačusets i Njujork. U Njujorku će novi guverner biti dosadašnji državni tužitelj Eliot Spitzer.
Predsjednik Republikanske stranke Ken Mehlman ocijenio je prve rezultate kao "poražavajuće" po svoju stranku.
Ukupni odziv birača je prema prvim izvještajima bio vrlo visok. Prva birališta na istočnoj obali SAD-a zatvorena se oko ponoći po srednjoevropskom vremenu.
U Konektikatu je demokratski senator Joseph Liberman ponovo izabran, a kandidirao se kao nezavisni kandidat pošto je izgubio utrku za demokratskog kandidata od protivnika koji se protivi ratu u Iraku.
Hillary Clinton je lako pobijedila i ponovno je izabrana kao kandidatkinja Njujorka, dok je u Nju Džrsiju kandidat demokrata Bob Menendes odolio jakome republikanskom protukandidatu i zadržao mjesto u Kongresu.
Demokratska stranka se nada kako će na ovim izborima uspjeti da preuzme od republikanaca većinu u jednom ili oba Kongresna doma, čime bi nanijela snažan udarac predsjedniku Bushu. Ako demokrati to uspiju, Bush će morati da vodi tešku kongresnu bitku za svaki predloženi zakon.
Pouzdanost takvoga izbornog procesa doveo je u pitanje, uoči glasanja u utorak, i sam predsjedavajući Savezne izborne komisije Michael Toner.
"Jedna od stvari koje sam naučio putujući po drugim zemljama jeste da su mnoge demokratije širom svijeta maltene nekoliko svjetlosnih godina ispred SAD-a kada je riječ o tehnologiji prebrojavanja glasova i čitavom procesu, tako da je pred nama veliki posao. Smatram da još ne raspolažemo resursima i odgovarajućom opremom, i vlada velika zabrinutost povodom pouzdanosti elektronskih glasačkih strojeva", rekao je Toner za BBC.
Tokom posljednje runde haotične izborne kampanje, inače jedne od najskupljih u historiji zemlje, predsjednik Bush je optužio demokrate da "nemaju strategiju za pobjedu u Iraku" i kako "planiraju povećanje poreza".
Tokom kampanje, pored Iraka, kandidati su najviše govorili o pitanjima vezanim za privredu, ilegalno useljavanje, zdravstvenu zaštitu i korupciju.
Bush je u posljednjih šest godina upravljao zemljom uz republikansku većinu, tako da bi promjena – u Predstavničkom domu ili u Senatu – dovela Bijelu kuću na sasvim novi teren.
Iako bi za vanjsku politiku i dalje bio odgovoran predsjednik, demokrati bi, uz kongresnu većinu, bili u situaciji da zahtijevaju veći nadzor, pa čak i da ograniče fondove za rat u Iraku – iako je malo vjerovatno da će to i učiniti.
S većim uticajem u kongresnim komitetima demokrati bi mogli pokrenuti i niz istraga o, za početak, načinu na koji se ušlo u rat s Irakom, kao i o predsjednikovom programu nadziranja Amerikanaca.
Kongres s demokratskom većinom mogao bi pokvariti predsjednikove planove da do kraja drugog mandata ipak provede zapostavljenu reformu socijalnog osiguranja – drugim riječima, došlo bi do zakonodavne pat pozicije.
Ako preuzmu i Senat, demokrati bi imali uticaj i na ključna sudska imenovanja – posebno na upražnjena mjesta u Vrhovnom sudu SAD-a.

 

(Agencije)

Pelosi zatražila ostavku Ramsfelda

Buduća predsjednica američkoga Predstavničkog doma demokratkinja Nancy Pelosi pozvala je u srijedu sekretara za odbranu Donalda Rumsfelda da podnese ostavku kako bi došlo do promjene političke orijentacije u Iraku koja je zatražena za vrijeme izbora u utorak. "Dobar način da se počne raditi na onome što su tražili ne samo demokrati nego i veliki dio Amerikanaca, ali i vojnici, a to je promjena uprave u Pentagonu", izjavila je Pelosi na konferenciji za štampu.
"To bi označilo otvaranje novim idejama", dodala je poslanica iz Kalifornije koja je praktično sigurna da će u januaru postati prva žena koja će predsjedavati Predstavničkim domom i koju je predsjednik Bush pozvao da u četvrtak dođe na ručak u Bijelu kuću.
CNN je u međuvremenu javio da je američki sekretar za odbranu Donald Rumsfeld podnio ostavku.

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku