Kliker.info

Svijet na istoku Evrope polako klizi u novi sukob kojem se danas ne mogu nazrijeti razmjere. Ukrajinski ministar odbrane Valerij Geletej upozorio je da je na pomolu “veliki rat” s Rusijom u kojem bi mogli poginuti deseci hiljada ljudi. Pred naš prag stigao je rat, piše Geletej na svom Facebooku, kakav Evropa nije vidjela od Drugog svjetskog rata.

Piše : Daniel Omeragić (Oslobođenje)

Borbe u Ukrajini od polovine aprila, prema podacima Ujedinjenih nacija, već su odnijele 2.600 života. UN i na primjeru Ukrajine pokazuje nemoć u srazu Zapada i Istoka. Generalni sekretar svjetske organizacije Ban Ki-moon tek je uspio izraziti zabrinutost zbog zaoštravanja konflikata. Ni u Vijeću sigurnosti UN-a nema saglasnosti o tome kako djelovati na smirivanju ukrajinske krize. Sjedinjene Američke Države i Rusija imaju različite poglede na ono što se od prošle zime dešava u Ukrajini. Amerika optužuje Rusiju za otvoreni čin agresije na Ukrajinu, a Moskva odgovara Washingtonu da su sukobi u njenom susjedstvu ukrajinska stvar koja se mora riješiti pregovorima Kijeva i proruskih snaga. Takvu poruku uputio je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon prošlosedmičnog sastanka u Minsku sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, kojem je prisustvovala i odlazeća visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, evropski komesar za energetiku Gunter Oettinger i komesar za trgovinu Karel de Gucht, čime je Evropska unija željela pokazati koliko je zabrinuta zbog sukoba.

Satelitske snimke NATO-a, kojim se želi dokazati prisustvo ruskih trupa na ukrajinskom tlu, iz Moskve nazivaju videoigricama koje nemaju nikakvu vjerodostojnost. Ipak, čak ni Rusija, kao ni sami pobunjenici, ne spore da u borbama učestvuju njeni vojnici. Šta u Rusiji misle o namjeri Kijeva da se čvrsto veže za EU i NATO, pokazali su i munjevitom vojnom akcijom kojom su zaposjeli Krim i mornaričku bazu Sevastopolj. Putin je svjestan da bi se njegova moć u potpunosti istopila ako bi sutra Ukrajina ušla u euroatlantske integracije. Protivraketni sistem NATO-a smješten je u Rumuniji, a njegovo pomjeranje dalje na istok bilo bi pogubno za Rusiju. Vojni analitičar iz Zagreba Fran Višnar prije neku noć je na Hrvatskoj televiziji kazao da bi Moskva bila na dometu dalekometne artiljerije sa istoka Ukrajine, a za samo nekoliko sekundi rakete bi mogle doletjeti do Kremlja.

Zato ne čudi brzina kojom u ovoj krizi reaguje ruski predsjednik Putin, koji je tokom hladnog rata izrastao u vrsnog kagebeovca koji se kalio službujući za sovjetsku obavještajnu službu u Istočnoj Evropi. Te vještine danas mu pomažu u vladanju i pokušaju stvaranja novog ruskog carstva kroz Euroazijsku carinsku uniju Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. Raspad Sovjetskog saveza, kaže Putin, bio je velika historijska greška. Ipak, i on je svjestan da se ta greška ne može ispraviti, ali barem može učiniti sve što je moguće – i po cijenu novog svjetskog sukoba – zaustaviti Ukrajinu na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u.

Putin je uvijek za potez ispred svojih protivnika i to mu u ovom trenutku daje stratešku prednost. Na ovom mjestu smo prije dva dana objavili zloslutni komentar novinarke The Washington Posta Anne Applebaum da rat u Evropi nije ideja histerika. Applebaum podsjeća da je Ruska akademija nauka i umjetnosti nedavno najavila da će ove jeseni objaviti historiju Novorusije, tražeći njeno porijeklo u razdoblju vladavine Katarine Velike. Različite mape Novorusije, piše ona, već cirkuliraju Moskvom, a neke uključuju i Harkov i Dnjepropetrovsk, gradove koji su još stotinama kilometara daleko od ratnih dejstava. Da li će Moskva biti doista spremna da ode tako daleko? U ovom trenutku čini se da takav scenario nije nemoguć. Vojnu moć za zaposjedanje ogromnog ukrajinskog prostranstva Rusija nesmunjivo posjeduje. To dobro znaju u Kijevu i zato očajnički traže pomoć od Zapada. Protiv proruskih separatista se mogu izboriti, ali ne mogu izaći nakraj sa Rusijom.

Toga, izgleda, postaju svjesni i u NATO-u, koji najavljuje pojačano vojno prisustvo na istoku Evrope. Iz ruskog Vijeća sigurnosti odmah su poručili kako će prilagoditi vojnu doktrinu zbog širenja prisutnosti NATO-a u blizini ruske granice te zbog aktuelne ukrajinske krize.

“Vojna infrastruktura NATO-članica na našim granicama, kao i njeno širenje, ostat će vanjska vojna prijetnja Ruskoj Federaciji”, rekao je Mihail Popov, zamjenik generalnog tajnika ruskog Vijeća sigurnosti.

On navodi kako sve upućuje na to kako SAD i NATO nastoje eskalirati sve lošije odnose s Rusijom.

“Smatramo kako će ključni faktor u odnosima prema NATO-u biti činjenica da je za Rusiju širenje vojnih infrastruktura prema našim granicama nedopustivo”, kazao je Popov.

Sjevernoatlantski savez je u novembru prošle godine u Poljskoj i Latviji izveo sedmodnevnu vojnu vježbu Steadfast Jazz (Nepokolebljivi duh) u kojoj je učestvovalo šest hiljada vojnika iz 28 članica NATO-a uz podršku snaga iz Švedske, Finske i Ukrajine. Bio je to odgovor na vježbu ruskih trupa. NATO je vježbom u “ruskom dvorištu” želio pokazati da je spreman braniti svaku svoju članicu, što je njegova bit. Stvari, međutim, u Ukrajini stoje drugačije. Ova zemlja nije članica NATO-a i nema pravo da koristi član 5. Vašingtonskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu NATO-a tretira kao napad na sve ostale. Kriza u Ukrajini biće jedna od tema samita NATO-a, koji će biti održan ove sedmice u Velsu. Od toga kako će NATO djelovati u slučaju Ukrajine zavisi i sudbina svijeta, koji se danas kreće u pravcu novog velikog rata.