Kliker.info

Kriza koja pogađa svijet nije ništa drugo nego kriza vizije daljnjeg razvoja onoga što smo navikli zvati zapadnom  civilizacijom. Spirala dugova stvorena samom prirodom moći nekontroliranog ili slabo kontroliranog bankovnog sektora koji plasirajući kapital bez pokrića postaje gotovo pa gospodar sudbine čovječanstva.
 
Ne tako davno jedan je autor na Zero Hedge internetskom servisu napisao odličan tekst u kojemu je analizirao problem dugovanja kroz povijest, a dokazivao je kako je svjetsko gospodarstvo, kada god je bilo dužno preko 3 i pol puta svoga BDP-a, neminovno kliznulo u svjetski rat ili sukob širokih razmjera. Prema karti koju je u prosincu 2012. godine objavio utjecajni The Economist razina duga država diljem svijeta penje se strelovitom brzinom prema omjeru koji je Zero Hedge označio kritičnim.

Pri tome filipika modernih političara i ekonomista, a i hrvatskog premijera, kako države ne mogu bankrotirati, apsolutno ne znači ništa jer dug je po definiciji upravo to, on se temelji na povjerenju vjerovnika kako će dužnik isti vratiti, za što postoje garancije. Garancija je obično imovina građana. Presedan na Cipru mogao bi poslužiti kao dokaz.Zadužuju se svi, evo neki dan je Goldman Sachs započeo s intenzivnijom kupovinom slovenskoga duga, SEEbiz danas piše kako je vanjski dug Srbije povećan za petinu od početka krize, a naši ministri su prezadovoljni što su svakog stanovnika države uspjeli zadužiti za dodatnih 2000 kn na postojećih 54 000 kn. Tko to može vratiti ili hoćemo li ikada biti bez dugova? U hrvatskom je slučaju Institut za javne financije još 2011. godine organizirao konferenciju o javnome dugu koja je pokazala kako u nas postoji kritična masa teoretičara i praktičara koji su kadri osmisliti održivost duga, no također i kako postoji zabrinjavajuća podložnost duga financijskim lobijima koji pak financiraju ili kreditiraju kampanje političkih stranaka. Pametnome dosta!

Spomenuta interaktivna karta The Economista pokazala je kako su najmanje dužne zemlje s najećim deficitom demokracije i ljudskih prava poput Sjeverne Koreje. Neki analitičari smatraju kako je to pravi motiv nedavnih poteza režima u Pyongyangu koji u nedostatku moći zaduživanja sada ucjenjuje za međunarodnu pomoć. U prošlosti je slična situacija rezultirala smaknućem Ceausescua zbog velike represije nad rumunjskim staovništvom uslijed sumanute ideje vraćanja sviju nagomilanih rumunjskih dugova u nekoliko godina.

Kako bilo, silne milijarde dugova potrebno je vraćati, ako je dug legitiman. Visoke stope gospodarskog rasta koje bi te otplate olakšale već pet godina čekaju se u zapadnome svijetu poput Godota. U legitimnoj želji za smanjenjem dugovanja i ostavljanjem sljedećim generacijama zdravijih financija preostaje nam jedino drastično smanjivanje potrošnje, no ne samo država, već i izvanproračunskih segmenata i poduzeća. No, to u oba aktualna ekonomska svjetonazora, i onom friedmanovskom i onom keynsijanskom, daje signal pada ukupne ekonomske aktivnosti i nadolazećih problema sa zapošljavajem i punjenjem proračuna. Začarani krug!

Stephane Hessel u svojim je djelima pred nedavnu smrt podsjećao kako ovakva globalna ekonomska situacija nije ništa nova. Historia docet, uzvikivao je i upozorovao na ekonomske krize 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća iz kojih su se rodili totalitarizmi odgovorni za velike svjetske traume. Jedan od vodećih protestantskih teologa današnjice Alberth Mohler ističe u svojoj svakodnevnoj radijskoj emisiji kako je dužnička i ekonomska kriza kriza nestanka judeokršćanskoga financijskoga morala. Naime, novac je postao božanstvo, sam je sebi postao svrhom.

Spirala dugovanja kao da se polako ali sigurno sužava oko vrata čovječanstva, poziva nas raskrstiti sa svim aktualnim ekonomskim doktrinama. Samo globalnim konsenzusom o tome kako novac nije sam sebi svrhom, nego je mjerilo rada i realne vrijednosti moći ćemo proglasiti svojevrsni „game over“ i početi ispočetka. „Game overu“ prema Zero Hedgeu nema alternative, mudri ljudi ponovno plediraju na izbjegavanje velike svjetske traume. Hoćemo li ih poslušati?   Ivan Brodić (Seebiz)