Bura poslije izbora : Poraženi Dodik prijeti Banjoj Luci
Ljudima se nakupilo, zato su glasali za promjene, kaže Danijela iz Banje Luke. Taj grad, centar jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, Republike Srpske, dobio je najmlađeg gradonačelnika u svojoj historiji, i to ne iz opcije koja je Banjom Lukom upravljala posljednje 22 godine.
Izborni pobjednik, opozicioni kandidat Draško Stanivuković, pobijedio je snage Milorada Dodika, aktualnog člana Predsjedništva BiH, koje su do nedjelje 15. novembra u Republici Srpskoj bile neprikosnovene.
Danijela, koja ne želi navesti i svoje prezime, kaže da za nju izborni rezultati nisu iznenađenje.
“Pogotovo što je ova postojeća garnitura već dugo na vlasti. Eskaliralo je, čak, u više navrata nasiljem i mnogo je nezadovoljstva koje stalno, stalno raste. I sigurno je ovo jedan od načina da građani kažu svoje mišljenje i da je u suštini vrijedilo izaći na izbore, jer se dešavaju neke promjene”, kaže Danijela za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Stanivuković, kandidat Partije demokratskog progresa (PDP), zamijenit će dosadašnjeg gradonačelnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igora Radojičića.
Rezultat u tom gradu jedno je od dva najveća iznenađenja lokalnih izbora u BiH, održanih 15. novembra, na kojima je glasalo 50 posto od prijavljenih oko 3,3 miliona glasača.
Novi gradonačelnik Banje Luke bez podrške Skupštine
“Šta da kažem, osim da mi je drago da je Draško pobijedio, želim mu svu sreću. Mislim da će to dosta toga promijeniti u našem gradu. Jedino što mi nije drago što je SNSD dobio skupštinsku većinu. Ali, valjda će i to Draško ispeglati”, komentira jutro poslije izbora Željko iz Banje Luke, koji kao i prva sugovornica ne želi da navede puni identitet.
Vlade Simović, doktor političkih nauka iz Banje Luke, kaže da je izborni rezultat SNSD-a u Banjoj Luci i Bijeljini, specifičan zbog toga što je u oba grada vladajuća stranka osvojila više glasova za vijećnike nego na prethodnim izborima, ali je izgubila mjesto gradonačelnika, što može imati dva uzroka.
„Ovo se može tumačiti na više načina. Jedan je da je dio koalicionih partnera iznevjerio koaliciona obećanja da će da glasa, a s druge strane ne treba nikada isključiti te takozvane unutar partijske dinamike, gdje ne znate zaista da li postoje unutar samih stranaka određeni nesporazumi koji dovedu do nekakvog ishoda˝, smatra Simović.
Promjena gradonačelnika za urednika portala Prometej i višeg asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Franju Šarčevića, znak je jednoj stranci, u ovom slučaju SNSD-u, da „nisu pretplaćeni na jednu poziciju i da se može izgubiti, primjerice, mjesto gradonačelnika Banje Luke“.
„Ali je problem meni s Draškom Stanivukovićem, što Draško Stanivuković djeluje unutar istog ideološko-simboličkog imaginarija, kao i trenutna pozicija u Republici Srpskoj i nema značajnije temeljne ideološke razlike između onoga što on predstavlja i promovira i onoga što predstavlja i promovira SNSD“, kaže Šarčević.
Dodaje da uspjeh Stanivukovića vidi u činjenici da su građani Banje Luke poželjeli da njihov grad bude slobodan za javna okupljanja, isuviše frustrirani zbog svega što se događalo nakon smrti Davida Dragičevića.
„Moramo priznati da je Draško Stanivuković vrlo elokventna i karizmatična osoba, bez obzira što ne dijelim s njim čitav niz političkih uvjerenja“, potcrtava Šarčević.
David Dragičević nestao je 18. marta 2018. godine u Banjoj Luci, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rijeke Crkvene u Vrbas.
Od kraja marta 2018. godine roditelji mladića i grupa “Pravda za Davida” na Trgu Krajine u Banjoj Luci organizirali su okupljanja s ciljem otkrivanja istine o ubistvu.
Okupljanja građana zabranjena su od 25. decembra 2019.
“Mislim da je važno da govorimo jasno. On ima svoje nadležnosti i predstavlja grad, neka se šepuri i radi. Rekao je da će đaci i penzioneri dobiti besplatan gradski prijevoz. Neka predloži, podržat ćemo, ali hajde da vidimo kako će to finansirati. Kako će finansirati gradsko grijanje koje smo mi svake godine subvencionirali. Zašto bi to radila Republika Srpska? Imamo i druge općine koje treba pomoći. Prekinut ćemo sve investicija sa nivoa RS-a”, poručio Dodik.
Kazao je da neće podržati novoga gradonačelnika, te da će u prvoj godini tražiti njegovu smjenu.
“Mrlju na dobar rezultat SNSD-a stavio je gubitak mjesta gradonačelnika u Banjoj Luci, ali mi smo se konsolidovali i pregrupisali. Imamo više od 43 opštine koje su u izgledu da budu naše”, kazao je Dodik novinarima.
Njegova partija potpisala je prije izbora u Banjoj Luci sporazum s Ujedinjenom Srpskom, Demosom, Demokratskim narodnim savezom (DNS) i Socijalističkom partijom, a Socijalistička partija Srpske je odbila koalirati.
“Koalicioni partneri će sada odlučiti šta će biti s njima. To znači da će, ako ne odlučimo da ih prihvatimo u većinu u gradu, svi njihovi kadrovi u roku od 24 sata biti eliminisani iz bilo kojeg mjesta gdje je nadležnost vlade. Dakle, oni koji ne budu u gradskoj skupštini, neće biti ni u republičkoj“, kazao je Dodik.
Poraz i u Bijeljini
Savez nezavisnih socijaldemokrata izgubio je gradonačelničku poziciju i u Bijeljini, drugom po veličini gradu u Republici Srpskoj. Najveći broj glasova osvojio je zajednički kandidat Srpske demokratske stranke i Partije demokratskog progresa.
Politički analitičar Adnan Huskić smatra da rezultati iz Banje Luke i Bijeljine pokazuju značajnu promjenu na političkoj sceni.
„Mislim da smo do sada uvijek navikli na pobjede koje su bile poprilično neuvjerljive, čak i kada su se dešavale, ili neke transformacije na političkoj sceni koje nisu bile ovako snažne ili ovako duboke kao što je ova“, kaže Huskić za RSE.
Novi načelnici i gradonačelnici u BiH
Afere pa promjene u Sarajevu
„Jako se dobro osjećam sada“, kaže Amela iz sarajevske općine Novi Grad, gdje se glasovi i dalje prebrojavaju, ali je jasno da će se takođe dogoditi promjene.
„Bar nešto. Ali ima puno posla. Puno posla će imati ovi koji dođu sada. Ima puno da se radi, ali mislim da je ovo makar jedan korak, u ovome svemu nešto pozitivno da ima, neka nada, i odmah se pokrećete drugačije, imate neku energiju. Podrška u svakom slučaju za promjene, što se mene tiče, ja sam glasala za njih“, kaže Amela za RSE.
Promjenama je zadovoljan i Fahrudin koji ih je, kako kaže, priželjkivao još odavno.
„Mogli smo još bolje. I to je narod zaslužio. Ovaj narod je ispaćen od tih ljudi koji su vodili ovu zemlju 25-30 godina. Imali su šansu da urade Bosnu i Hercegovinu kakva treba svima nama, a ne samo njima. Oni su koristili tu državu do krajnosti, to im je sada račun. A nadam se da će biti još bolje, da će Bosna i Hercegovina postati pravna država, koja će sve ove ljude koji su do sada ova zla radili sankcionisati“, kaže Fahrudin iz Sarajeva.
U Sarajevu je pobijedila koalicija koju čine četiri stranke – Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista. Oni su u augustu potpisali koalicioni sporazum za zajednički nastup na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.
SDP i Naša stranka su lijevo orijentirane, a ostale dvije vode ljudi koji su nekada bili članovi Stranke demokratske akcije, ali su zbog sukoba unutar stranke i neslaganja s njihovom politikom, osnovali političke partije.
Sarajevo se sastoji od četiri gradske općine (Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo). U tri su pobijedili kandidati “četvorke”, a u najmnogoljudnijoj općini Novi Grad, vodi njihov kandidat, ali svi glasovi još nisu izbrojani.
U Općini Ilidža, koja je jedna od općina Kantona Sarajevo (devet u Kantonu Sarajevo) pobijedio je kandidat četiri stranke i to je prvi put nakon dvije decenije da je Stranka demokratske akcije izgubila načelničko mjesto.
Za predsjednika najveće bošnjačke stranke – Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, ovo se desilo jer su se „svi (opozicija op. a.) ujedinili protiv nas“.
Za urednika portala Prometej Franju Šarčevića dobra je stvar što nema relevantnih predizbornih anketa u BiH, jer se upravo tako na izborima stvarno mogu dogoditi velika iznenađenja.
“Ovako loš rezultat SDA u Sarajevu i mnogim drugim mjestima, za mene je, ipak, iznenađenje. Posebno iznenađuje debakl koji je njihov kandidat za načelnika doživio na Ilidži“, kaže Šarčević.
On smatra da je SDA na Ilidži, kao i primjerice HDZ (Hrvatska demokratska zajednica u BiH) u Prozoru Rami, kandidirala “osobu bogate ratne prošlosti, nekoga tko se najvećim dijelom legitimirao kroz tzv. ratne zasluge devedesetih”.
“Nadam se, mada je naravno teško, zbog kompleksnosti mnogih faktora koji to odlučuju, izvlačiti neke opće zaključke da je to znak da se legitimiranje kroz ratne zasluge malo istrošilo i da prestaje biti jedan od odlučujućih kriterija za ljude koji izlaze na izbore”, naglašava Šarčević.
Izbor novog načelnika Općine Centar Srđana Mandića smatra važnim, “s obzirom na kampanju koja se vodila protiv njega, koja je bila vrlo prljava i imala je sve elemente šovinizma i nacionalizma”, aludirajući na kampanju na društvenim mrežama gdje je Mandić označavan kao “četnik”.
“Ovo je veliki korak za Sarajevo, što mu je dalo uprkos svemu tome, ili možda baš zbog svega toga povjerenje u ovolikom broju”, kaže Šarčević, dodajući da se za sredine u kojima žive Bošnjaci i Hrvati nije vodila nikakva politika, osim nacionalne.
„Tamo su SDA, kao nosilac bošnjačkog nacionalizma, i HDZ, kao nosilac hrvatskog nacionalizma, pokazale da dobrim dijelom politiku i dalje shvaćaju kao nastavak rata drugim sredstvima. Glasanje se tako svelo na nacionalno razbrojavanje“, smatra.
Za analitičara Adnana Huskića promjene u Sarajevu pokazuju neki novi pravac u politici. Komentare i iznenađenje javnosti na rezultate, Huskić objašnjava nekim ranijim dešavanjima u BiH.
“Ja bih rekao da je taj neki naš sentiment, niska očekivanja vezano za mogućnost da se bilo šta promijeni, naprosto rezultat naše empirije, našeg iskustva. Mi godinama prolazimo kroz izborne procese bez ikakve mogućnosti da se bilo šta fundamentalno promijeni. Mi smo imali mnogobrojne momente kada se činilo da su stvari krenule u određenom pozitivnom smjeru, međutim, nikada se to nije održalo niti je bilo tako snažno kao što je to ovaj put”, kaže Huskić.
Crvena linija pređena je, prema Huskiću, tokom pandemije kada je većina stanovnika izgubila strpljenje zbog brojnih afera i sumnje na korupciju.
Najprije je počelo s aferom Asim Sarajlić, koji je bivši predsjednik Kadrovske komisije SDA. Sarajlić je na snimku koji je objavljen otvoreno govorio o slučajevima političke korupcije unutar SDA, ali i o izboru gradonačelnika Sarajeva.
Druga afera jeste u vezi s predmetom Fadil Novalić i dr., odnosno “respiratori”. Tužiteljstvo BiH i dalje vodi istragu o nabavci stotinu respiratora iz Kine, u kojoj su sudjelovali premijer FBiH Fadil Novalić, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik kompanije za preradu maline “Srebrena malina” Fikret Hodžić.
“Naprosto su se na ovaj način odlučili obračunati sa svom tom neodgovornošću, nepotizmom, silnom korupcijom, blatantnim krađama pred očima javnosti, u momentima kada su ljudi u stanju jedne ozbiljne zdravstvene životne krize, generacijske krize. Ja mislim da je naprosto to odigralo ključnu ulogu”, kaže Huskić.
Moguća promjena kantonalne vlasti u Sarajevu?
Ujedinjenje opozicijskih stranaka u Sarajevu, tzv. četvorke, koju čine Naša stranka, Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, dobar izborni rezultat i izlazak Aljoše Čampare iz SDA, ujedno i zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, moglo bi ubrzati ponovnu promjenu vlasti u Kantonu Sarajevo.
Smjenu nove Vlade zatražilo je 9. oktobra 18 zastupnika Skupštine Kantona Sarajevo. Uz objašnjenje da problem Vlade, koju čine Stranka demokratske akcije (SDA) Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB), nije samo što radi loše, već što često uopće ne radi ili radi na štetu građana, zatražilo se glasanje o nepovjerenju.
Prvi na listi potpisnika je Aljoša Čampara iz Stranke demokratske akcije (SDA), a slijede potpisi 17 zastupnika Naroda i pravde (NP), Naše stranke (NS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL).
Aljoša Čampara, aktualni ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, sredinom septembra 2020. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDA.
Nove turbulencije u SDA: Šta poslije Čamparine ostavke?
Vlada koju čine SDA, DF i SBB na vlasti u KS-u formirana je 13. decembra 2019. godine, smijenivši Vladu tzv. šestorke, koju su, osim četiri pomenute stranke četvorke, činili i Demokratska fronta Željka Komšića i Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića.
Dogovorom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, predsjednika DF-a Željka Komšića i predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, te tri stranke su odlučile koalirati na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon čega je izglasano nepovjerenje kantonalnoj vladi.
Utjecaj na opće izbore 2022.
Za mnoge bi promjene na lokalnim mogle biti uvertira i za promjene na općim izborima 2022. godine.
O tome govori i Dobrila, građanka sarajevskog Novog Grada. Ona podvlači: “Pred nama je vrijeme”.
„Ja samo želim da omladini bude bolje, a ja sam već svoje proživjela, živjela sam i u boljem i u gorem“, kaže ova sugovornica.
“Znate, mi možemo govoriti o tome da je svaka opština važna, da ne parafraziram gospodina Izetbegovića, koji je govorio koje su opštine važnije, koje manje važne, ali imati ovakvu vrstu kontrole kakvu je opozicija sada uspostavila predstavlja izvanrednu odskočnu dasku za izbore 2022. godine“, kaže Huskić.
Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije objavila konačne rezultate lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih 15. novembra.
(RSE)
Komentari