Kliker.info

Prvo da vas pitam kako ste, kako Vi i Vaša porodica provodite dane od kada je proglašena pandemija? Idete li na posao ili radite od kuće? Koliko je ova situacija uticala na efikasnost?

Hvala na pitanju. Moja porodica i ja smo dobro i zajedno ovdje u Sarajevu.  Kao i većina drugih kolega iz ambasade, uglavnom ovih dana radim od kuće, što je za sve nas bila velika promjena. Otkrio sam da veći dio posla radim i ovako – sastajem sa sa ministrima preko Zoom-a, održavam webinare sa poslovnim kontaktima, dajem intervjue od kuće. Drugačije je nego kada se sastajete licem u lice sa svima, ali tako je većini diljem svijeta.  U mom Ministarstvu vanjskih poslova, više od 90% uposlenih sada rade od kuće. Izvodivo je.

Živite u glavnom i najvećem gradu u Bosni i Hercegovini, da li se osjećate sigurno zbog poduzetih mjera i mislite li da su vlasti u Sarajevu, ali i u drugim dijelovima BiH shvatile ovu situaciju kako treba?

Ovo nije samo apstraktno pitanje, nego i vrlo lično za nas kao porodicu. Diljem zemlje smo vidjeli ozbiljne i relativno brze korake koji su poduzeti kao odgovor na pandemiju. Takva reakcija je dobrodošla i odgovarajuća, i njome se daje više vremena zdravstvenom sistemu da se pripremi.  Upravo zbog svega toga, već smo vidjeli neke dobre rezultate. Volio bih vidjeti bolju koordinaciju na svim nivoima, ali i to se poboljšava.

Kako se informišete o stanju u našoj zemlji. Kako u Vašoj ? Mislite li da mediji dobro rade svoj posao? Kako se boriti protiv lažnih vijesti?

Znam da je ovo težak period za novinare diljem BiH, koji pokušavaju raditi svoj posao, a ujedno i poštovati restrikcije. Ja bih novinare stavio u kategoriju “esencijalnih radnika”, zajedno sa zdravstvenim radnicima, dostavljačima i svima drugima o kojima još uvijek ovisimo. Tako da je odgovor, da, pratimo vijesti, ali imamo i kontakte u ministarstvima, kompanijama, civilnom društvu i mnoge druge, koji su ključni za dobru informiranost. I, da, pratim šta se dešava u Ujedinjenom Kraljevstvu, putem vijesti i redovnog kontakta sa mojom porodicom. Što se tiče “lažnih vijesti”, ovo je čak i veći izazov – svi imamo odgovornost da kritički razmišljamo i da ne dijelimo stvari za koje nismo sigurni da su tačne. Ovo je posebno bitno u ovom vremenu neizvjesnosti.

Vaša zemlja, Velika Britanija, promijenilaje strategiju borbe protiv Covida 19 u trenutku kada je virus uveliko bio u Vašoj zemlji. Podsjećam, strategija “imunitet krda“ zamijenjena je pozivanjem na fizičku i socijalnu distancu. I sam Premijer Boris Johnson je bio zaražen. Možete li nam reći kako stvari stoje danas? Da li se situacija popravlja?

Puno toga se pisalo o našem pristupu, ali ja bih se držao onoga što je sama vlada govorila. Mi smo, kako se situacija razvijala, prolazili kroz različite faze. Koristimo držanje udaljenosti, zatvorili smo škole i veliki broj kompanija, sa posebnim fokusom na zaštiti najosjetljivijih kategorija. Ova poruka je još uvijek vrlo jasna – ostani kući, zaštiti NHS (državni zdravstveni sistem), spasi živote. Premijer Johnson je dobro i vratio se na posao. Stvari se poboljšavaju, ali, kao što je i on sam nedavno rekao, nije došlo vrijeme za opuštanje i rizikovanje da se krene unatrag nakon toliko uloženog napora.

Kako vlast u Britaniji sarađuje sa građanima, koji su kanali komunikacije?

Pandemija COVID-19 predstavlja veliki izazov, ne samo u načinu komunikacije vlada sa građanima. Već neko vrijeme, naša vlada održava svakodnevne brifinge za medije, često i sa premijerom i zajedno sa ljekarom ili drugim naučnikom. Komunikacija traži mješavinu tradicionalnih i društvenih medija, i sadržaj koji je kreativan, a ujedno i jednostavan i razumljiv.  Mislim da smo svi vidjeli vrijednost direktnog obraćanja pravih stručnjaka široj javnosti.

Vodeći svjetski pisci i naučnici pozivaju na međunarodnu saradnju i solidarnosti. Da li je ona u ovako podijeljenom svijetu moguća? I šta ako izostane?

Nije samo moguće, nego i neophodno.  Mislim da smo svi vidjeli primjere ovoga u BiH, uključujući i volontere koji pomažu onima koji ne mogu izaći vani, odgovorne koji poštuju mjere i traže načine da se brinu jedni za druge. Mislim da je najvažnije pitanje kako održati ovaj duh solidarnosti, posebno u periodu koji bi mogao potrajati, a izazovi se nastaviti. Možda je ovo prilika koja se treba iskoristiti.

Naša zemlja je jedna od najsiromašnijih u Evropi, nažalost, bez međunarodne pomoći, nećemo moći sami da se izborimo sa pandemijom. Vaša zemlja je vrlo često pomagala BiH, da li je realno nadati se tome i ovaj put?

Ujedinjeno Kraljevstvo već pomaže i nastaviće da to radi. Mi smo jedan od najvećih doprinositelja budžetima Svjetske zdravstvene organizacije, MMF-a, UN-a i još uvijek, EU-a, sa dodatnih 750 miliona funti za pomoć zbog COVID-19 i 250 miliona funti za razvoj vakcine. Ujedinjeno Kraljevstvo je sudomaćin Globalnog samita o odgovoru na korona virus 4. maja i domaćin Globalnog samita o vakcinama 4.juna, kako bi se potaknuo međunarodni odgovor. Sve ovo pomaže BiH. Pomogli smo pri repatrijaciji bh. građana i preusmjerili našu postojeću podršku ka odgovoru na krizu, sa posebnim fokusom na socio-ekonomske korake koji su potrebni za pomoć pojedincima i kompanijama. Ovdje već dolazi mnogo novca. Pitanje je kako najbolje iskoristiti tu pomoć da se dođe do dugoročnih promjena koje građani žele. To je izazov sa kojim se suočavamo, ali i prilika.

Ljudi su uplašeni i virusom, ali i drugim posljedicama virusa. Hiljade radnika dobili su otkaze u našoj zemlji, neki će tek dobiti. Kako se vaša zemlja nosi sa ekonomskim problemima koje je izazvala pandemija?

Da, ovo je zdravstvena kriza, ali ste u potpunosti u pravu da je ovo i ekonomska i društvena kriza. Zato je naš premijer ranije najavio ekonomski paket u vrijednosti od 330 milijardi funti, uključujući i zaštitu za poslove i pomoć kompanijama. To se mora uraditi i u BiH, da se spriječi puno gora ekonomska pozicija koja će se izroditi iz zdravstvene krize. Napravljeni su neki pozitivni koraci, ali više je potrebno – a novac MMF-a, Svjetske banke i drugih je ovdje da pomogne BiH. Ali, to se ne bi trebalo svesti na to da se BiH vrati gdje je bila prije. Zašto ne iskoristiti ovu šansu da se postigne napredak u polju digitalizacije, smanjenju birokratije, olakšicama za poslovanje, jačanju investicija i poboljšanju javnih usluga?

Vidite li mogućnost da naša zemlja, iako mnogo manja i industrijski inferiornija, primijeni neke od metoda da se ekonomska kriza ublaži?

Mislim da se puno toga treba uraditi, i mnogi najbolji primjeri su već prisutni ovdje. Pogledajte IT sektor ovdje – veliki dio čak je i uspješniji sada. Kreativni su, na najbolji način koriste tehnologiju i konkurentni su na globalnom nivou.  Treba i više ulagati u IT vještine – kao što to mi radimo putem našeg programa Škole za 21. vijek. Veći broj administrativnih službi i njihovih usluga nuditi online i time na najbolji način iskoristiti ovaj talenat. Šire gledano, BiH može i treba smanjiti svoju birokratiju i javni sektor, učiniti trošenje transparentnijim i pitati građane kako da im bolje budu na usluzi.  Sve ovo bi moglo smanjiti negativne uticaje sa kojima se suočavamo.  Ali, da bi se ovo postiglo, vaši političari moraju za prioritet odrediti socio-ekonomske politike i odvojiti ih od političkih dogovora.  Uprkos pozitivnim znakovima po pitanju inicijalnih mjera kao odgovora, skore razmirice oko MMF kredita ukazuju da čak i u vremenu krize, bh. lideri nastavljaju da politiziraju ključna pitanja i politike.

Jedna smo od najsiromašnijih zemalja u Evropi, ali smo po korupciji među prvima. Naši vodeći političari su među najbogatijima u Evropi, prijavljuju multimilionsku imovinu, svake godine veću nego prethodne. Mislite li da je ova situacija, kada javnost može da vidi kako nam loše stoji zdravstveni sistem, dobra da se jasnije shvati kolike su štete za sve nas od neometane korupcije? Kako se boriti protiv nje?

Korupcija je stalno na vrhu liste zabrinutosti građana. Ona je također i glavna prepreka na putu da ovo postane zemlja iz koje građani ne moraju ići kako bi postigli svoj potencijal. Zdravstvo je jedan tužan primjer ovoga, ali korupciju nalazimo i u pravosuđu, sistemu obrazovanja i u javnim kompanijama. Može li se nešto uraditi? Da, naravno. Mnoge zemlje su se suočavale sa tim problemom i izborile sa sa njim. Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi prijatelji su tu da pomognu. Već postoje pojedinačne priče o uspjesima na različitim nivoima, gdje je transparentnost promijenila pravac ka okruženju u kome se korupcija više ne očekuje, niti se toleriše.  Kao i sa mnogo drugih stvari, ključni korak je da građani očekuju i zahtijevaju više od onih koje su izabrali da ih predstavljaju.

Zbog velikih ograničenja ličnih sloboda, koje će da potraju do pronalaska vakcine, kao nikad nam je potrebna transparentnost i konkretna demokratija, slobodni mediji i jak civilni sektor koji bi kontrolisao zloupotrebe. Sve ove godine vlasti u BiH pokazuju samo jednu želju, da smanje uticaj javnosti na svoj rad. Da li je sada vrijeme za borbu za demokratiju, vaša zemlja je kolijevka iste?

Uvijek je vrijeme za borbu za demokratska prava. Ovo su izuzetna vremena, koja traže izuzetne mjere, ali one se trebaju poduzimati u transparentnom razgovoru sa građanima i sa njihovim interesima u centru. Novinari su esencijalni radnici. Kao što su to i ljudi u civilnom društvu i parlamentu koji ispituju odluke vlade. Kriza nije izgovor da se ovi glasovi guše. Vlade se ne bi trebale plašiti ove kontrole, koja je neophodna za zdravo društvo, čak i kada poštujemo privremene restrikcije zbog kojih smo sigurniji. Transparentnost po pitanju adrese na koju novac ide, kao i razlog za donošenje odluke, je ključan.

Britanija je poznata po humoru, crnom humoru posebno. Iako je ovo ozbiljna situacija, humor nam pomaže da lakše preživimo. Da li nam za kraj možete reći šta vas je u ovim danima nasmijalo i kako čuvate raspoloženje?

Smisao humora u najtežim vremenima je nešto što veže Ujedinjeno Kraljevstvo i BiH. Meni je uvijek lakše kada vidim da ljudi dijele izazove sa kojima se suočavaju dok pokušavaju raditi od kuće, a u isto vrijeme i razumjeti zadatke iz matematike koje rješavaju naša djeca. Isto tako, i za prilagodbu na život sa maskama i rukavicama, a ujedno zadržavajući smisao za humor. Nedavno sam bio domaćin online kviza, što obično radimo uživo sa ciljem podrške dobrotvornim organizacijama diljem BiH, i zaista smo se dobro zabavili sa prijateljima, ali i ljudima koje nikada nismo upoznali, iz cijelog svijeta.  Zaista smo u ovome svi zajedno.

Aleksandar Trifunović (Buka)