Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ: Susjedi nikada nisu ostavljali BiH na miru
Nekadašnji visoki funkcioner SDP-a BiH i član predsjedništva bivše države Bogić Bogićević smatra da je Dan državnosti BiH, 25. novembar, jedan od najznačajnijih datuma u našoj povijesti, kojim je BiH vraćena svojim građanima i narodima. Bogićević je jedan od političara koji su ostavili svijetli trag u borbi za suverenitet i nezavisnost naše zemlje, još od vremena kada je BiH predstavljao u državnom vrhu bivše SFRJ.U intervjuu za "Dnevni avaz", u povodu Dana državnosti, on govori i o pretenzijama naših susjeda te o trenutnoj političkoj situaciji koja je, prema njegovom mišljenju, katastrofalno loša. Razloge za to Bogićević vidi u nesposobnoj i neodgovornoj vlasti, a politički savez SDP-a i SDA smatra neprirodnim.
Dan državnosti, 25. novembar, i dalje se ne obilježava u cijeloj državi. Kako to komentirate?
– Nažalost, tako je, iako je u Dejtonu odlučeno da se svi praznici i svi zakoni u BiH primjenjuju do usvajanja drugih. Do danas Dan državnosti BiH, 25. novembar, ne obilježava se na cijeloj teritoriji BiH iako nije usvojen novi zakon niti datum za obilježavanje tog praznika. Bh. antifašisti izborili su današnje međunarodno priznate granice BiH upravo na zasjedanjima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. To je činjenica koju ne moraju svi voljeti, ali je ne mogu nikako osporiti. Stoga, mislim da je 25. novembar jedan od najznačajnijih datuma u historiji BiH.
Koja je simbolika tog datuma i zašto je on najpodesniji za obilježavanje državnosti BiH?
– Tada su se prvi put u historiji BiH sastali predstavnici njenih naroda u Mrkonjić-Gradu i donijeli političke odluke koje će odgovarati njihovoj volji i njihovim interesima, a ne nekim stranim centrima moći. Postojao je prijedlog da BiH ne bude republika nego pokrajina, ali to nije prihvaćeno. Tada se desila historijska prekretnica, u smislu da je BiH vraćena svojim narodima, koji samo ravnopravni mogu odlučivati o svojoj subini. Zato ponavljam da je 25. novembar 1943. godine za BiH mnogo više od datuma za sjećanje.
Do tada, ali, nažalost, i nakon toga, o sudbini BiH odlučivali su centri moći u Berlinu 1878. godine, u Versaju 1918., u Moskvi, u Dejtonu, a da pri tome nikada nisu htjeli čuti glas BiH. Nas nikada nisu ostavljali na miru ni susjedi Srbija i Hrvatska, svojatajući BiH čas jedni, čas drugi. Međutim, uprkos svemu BiH je opstajala i preživljavala sva iskušenja.
Postoje li još, prema Vašem mišljenju, političke pretenzije u susjednim državama koje se deklarativno zalažu za očuvanje integriteta BiH?
– Nadam se da su državni režimi u Srbiji i Hrvatskoj shvatili da BiH nije moguće pripojiti ni jednoj ni drugoj državi i da će shvatiti da trebaju odustati od velikodržavnih projekata. BiH treba biti otvorena prema svojim susjedima, a svi susjedi trebaju priznati njenu nezavisnost i samostalnost. Predstoji nam mukotrpan hod ka trajnom miru i pomirenju, povezivanju i spajanju. Mi moramo prepoznati sve laži kojima upravljaju interesi moćnika. Kada budemo imali odgovornu vlast, koja će biti spremna da modernizira zemlju, tada će biti ukinuto starateljstvo nad BiH. Zato je neophodno da se suočimo s istinom o sebi, da analiziramo vlastita iskustva.
Kako gledate na trenutnu političku situaciju u BiH i vidite li izlaz iz pat-pozicije?
– Niko osim nas samih neće izgraditi BiH kao normalnu demokratsku državu. No, mora nam biti jasno da nijedno rješenje ne može biti trajno ako se njime legalizira ono što je osvojeno silom, ako onemogućava povratak izbjeglica i prognanika svojim kućama, ako dopušta ugrožavanje nacionalnih, vjerskih i ljudskih prava i sloboda, ako ne otklanja uzroke za mogući nastavak rata… Svaka nagodba o podjeli BiH osuđena je na propast i učinila bi rat našom dugoročnom perspektivom. Svaka granica koja bi da dijeli ljude u BiH, neprirodna je i nepravedna. Nema demokratije i mira na ovom prostoru ako u svakom dijelu zemlje čovjek nije slobodan i ravnopravan, i kao građanin i kao pripadnik svoje nacije. U BiH nijedan narod ne može vladati nad drugim, oni se ne mogu dijeliti na većinske i manjinske. Jednakopravnost svih naroda i građana mora biti zagarantirana.
Kako gledate na sve češće i agresivnije napade na državnost BiH koji, uglavnom, dolaze iz RS?
– Ja imam drugačije mišljenje od mnogih ljudi koji analiziraju situaciju u BiH. Mislim da su to samo glasnogovornici određenih centra moći koji se nalaze izvan BiH. Ne može Ustav BiH promijeniti niko izuzev onoga ko ga je napisao. Ne može Milorada Dodika promijeniti niko osim onoga ko ga je doveo na vlast kada je imao dva poslanika u Skupštini, a 81 protiv. Napad na ono što on govori, kao eksponent, čisto je trošenje vremena.
Je li žalosno što ovaj svečani dan građani BiH obilježavaju u siromaštvu i bijedi, sa samo jednom mišlju – kako prehraniti porodicu?
– Naravno da je žalosno. Kašike su nam već poluprazne, a analitičari predviđaju da će cijela zemlja naredne godine živjeti od humanitarne pomoći. BiH više od godinu nema vlasti na državnom nivou. Zbog toga su zamrznuta sredstava stranih investitora. Šta drugo da očekujemo, ako imamo vlast koja se brine samo o sebi, a građane potpuno zanemaruje, nego da živimo od tuđe pomoći.
Kada se pogleda ekonomsko i svako drugo stanje u zemlji, onda se dođe do zaključka da i oni političari na vlasti koji se zalažu za BiH zapravo ne rade u njenu korist. Imate li Vi takav dojam?
– Apsolutno. Oni se zalažu samo deklarativno, a u suštini grade jednonacionalne rezervate za ljude, jer je to jedina garancija njihovog opstanka na vlasti.
Može li koalicija SDP-a sa Strankom demokratske akcije, koja je 16 godina ekonomski i na druge načine uništavala zemlju, sada izvući BiH iz krize?
– Krizu možemo pobijediti samo u jedinstvenoj, građanski koncipiranoj, a nacionalno tolerantnoj i ravnopravnoj, tržišno orijentiranoj i evropski usmjerenoj BiH. Jedna generacija doći će do tog cilja, ali koja i s kojim političkim akterima, to je ključno pitanje. Bit će to vjerovatno neka nova stranka ili pokret, ali ne treba zanemariti mogućnost da u postojećim strankama i pokretima dođe do unutrašnje političke, idejne i personalne rekonstrukcije. Ova koalicija propustila je šansu da za skoro 14 mjeseci formira vlast na državnom nivou, zbog čega nam Međunarodni monetarni fond predviđa novu recesiju, pad plaća i nova otpuštanja, zbog čega će i cijene još rasti. Ako je to perspektiva za BiH, onda nisam siguran da ova koalicija, na osnovu dosadašnjih rezultata, može osigurati bolji život.
Je li to, prema Vašem mišljenju, neprirodna koalicija, s obzirom na to da ove stranke zastupaju dva različita koncepta, nacionalni i građanski, te da bilježe dugu historiju neprijateljstva?
– Prema meni, jeste. Sve je neprirodno što nije na principima multietničke socijaldemokratije koja mora djelovati na cijelom prostoru BiH. Ali, kod nas se pokazalo da je sve moguće.
Politika ga napustila
Bogićević kaže da posljednjih sedam godina za život zarađuje baveći se poslovnim konsaltingom i istraživanjem tržišta u okviru preduzeća "Fides". Sam ga je formirao i u njemu je jedini zaposlenik, uz povremeno angažiranje eksperata za određene projekte.
– Ja nisam napustio politiku; prije bi se moglo reći da je ona napustila mene. No, od borbe za BiH nikada nisam odustao – kaže Bogićević.
Dejton nije dugoročno rješenje
Kako komentirate zahtjeve iz Republike Srpske da se godišnjica Dejtona obilježava kao Dan državnosti?
Dejton jeste donio mir. Međutim, Dejtonski ustav nije dugoročno rješenje za BiH, jer je prema tom Ustavu nacija organizacioni princip države, a ne čovjek. Sve je bazirano na etničkoj grupi, odnosno naciji.
Savjest Evrope
– Neodlučnost međunarodne zajednice prema tragediji BiH je sramotna. Čini se da se humanizam Zapada sveo na humanitarnost tek da bi se smirila savjest. BiH još predstavlja najveći izazov za savjest Evrope – kaže Bogićević.Goran Mrkić (Dnevni avaz)
Komentari