hamburger-icon

Kliker.info

Bodo Weber : Ne smijem ni razmišljati o Čovićevoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine !

Bodo Weber : Ne smijem ni razmišljati o Čovićevoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine !

18 Septembra
16:45 2016

BodoW12Njemački politički analitičar Vijeća za politiku demokratizacije i ekspert za njemačku politiku na Balkanu Bodo Weber tvrdi da član Predsjedništva BiH Dragan Čović u okviru kampanje za lokalne izbore u toj zemlji promovira svoju/HDZ-ovu ideju o ustavnoj reformi.

Gostujući na jednoj bh. televiziji, Čović je istakao da će se zalagati za model reorganizacije BiH koji bi podrazumijevao četiri federalne jedinice.

Weber za Al Jazeeru govori o Čovićevom prijedlogu, reorganizaciji BiH, najavljenom referendumu o Danu Republike Srpske…

  • Gospodine Weber, član Predsjedništva BiH Dragan Čović je nedavno izjavio da će se zalagati za model reorganizacije BiH koji bi podrazumijevao četiri federalne jedinice. Kako to komentirate?

– U tome nema ništa suštinski novog – ni u samom prijedlogu, niti u tome da se promovišu “nacionalne” političke teme uoči lokalnih izbora u BiH. Političke elite u BiH i dalje imaju manjak respekta za lokalni nivo vlasti, princip lokalne samouprave i lokalne teme, koje bi trebale dominirati kampanjom.

Samo što malo više nego ranije “kite” prijedloge s demokratskom argumentacijom.

  • Šta bi mogle biti posljedice takve reorganizacije koja se spominje i u Kreševskoj deklaraciji te dokumentu HDZ-a BiH – “Načela ustava BiH”?

– Čović želi da upakuje ideju trećeg, hrvatskog entiteta, u “svebosanski” prijedlog ustavne reforme, a da se suština ne promijeni.

Vjerojatno to radi zbog otpora kojeg je doživio kada je sa zapadnim zvaničnicima razgovarao o trećem entitetu – zadnji put tokom posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Sarajevu, kada je u razgovoru s članovima Predsjedništva BiH na Čovićev pokušaj promoviranja ideje jasno stavila do znanja da čak ne želi ni da čuje za tu temu.

  • U jednom intervjuu, prije nego što će biti izabran za člana Predsjedništva BiH, Čović je kazao da bi četvrta federalna jedinica trebala biti Sarajevo, kao poseban distrikt, a to se spominje i u Kreševskoj deklaraciji. Zašto baš Sarajevo?

– Četvrta jedinica, koja služi kao “ikebana” troetničkoj podjeli BiH, mora biti jedan od glavnih gradova u BiH. Pošto bi ta “centralna zona” na neki način bila multietničkog karaktera, gosp. Čović ne može predložiti Mostar, a ne može ni Banju Luku, jer bi se time automatski zamjerio svom starom partneru, predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku. Sarajevo je dakle “prirodan” izbor.

  • Ipak, iako je Čović tada naveo da četiri federalne jedinice ne bi značile nove podjele unutar BiH, kazao je kako bi u jednoj od tih jedinica bili Posavina, Žepče, dio centralne Bosne i dio Hercegovine. Zar to nije stvaranje etnički homogenih teritorija?

– Naravno da jeste. U tome je bit uvijek bio. Ovakav ili sličan prijedlog, koji uključuje crtanje novih unutrašnjih granica, kako god ih zvali, u BiH može jedino dovesti do novih tenzija, konflikta i jačanja nedemokratske političke prakse. Oblik te federalne jedinice proizilazi iz izvornog prijedloga HDZ-a BiH – treći, većinsko hrvatski entitet, bez teritorijalnog kontinuiteta.

  • Da li bi uspostavljanje četiri federalne jedinice značilo i preseljenje naroda?

– Svašta bi se moglo desiti kada bi se nekako realizirao taj prijedlog, o tim stvarima ne želim ni da razmišljam. Ali sam zato uvjeren da nikada neće doći do njegove realizacije, jer baš zbog toga što je takav ne uživa nikakvu podršku kod najvažnijih političkih aktera na Zapadu.

  • Nezavisni ustavni ekspert Vehid Šehić je izjavio da se koriste argumentacije o ugroženosti da bi se zaokružile čisto nacionalne cjeline u BiH te da bilo koja teritorijalna reorganizacija mora dovesti do Dejtona 2. U Kreševskoj deklaraciji se jasno navodi da “,novim ustavom, BiH napušta postojeću dvoentitetsku strukturu i da se uspostavlja nova funkcionalnija i pravednija struktura, po kojoj ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran niti diskriminiran”. Iz RS-a ne žele da čuju za bilo kakvu reorganizaciju tog entiteta, dok smatraju da se FBiH treba reorganizirati. 

Dok god se promoviše ustroj po ekskluzivnoj ideji o konstitutivnim narodima, iza kojih se zapravo krije koncept “konstitutivnih stranaka”, svi u BiH će i dalje biti ugroženi – i konstitutivni narodi i pojedinci. To će biti tako dok god ne bude vladavine prava, demokratije i ekonomskog prosperiteta. Rješenje neće doći kroz neki “big-bang“ Dayton 2.

Međunarodna zajednica mora stvoriti ambijent u kojem se može otvoriti ozbiljna diskusija o reformi ustava, tako što će staviti do znanja da neće biti niti secesije RS-a, trećeg entiteta ili centralizirane država gdje bi Bošnjaci bili dominantni.

U BiH se prijedlozi nacionalista upakuju tako da svi imaju vezu sa pravim federalizmom ili decentralizacijom – diskusija bez suštine. Radi se ustvari o lažnoj decentralizaciji.

Prava decentralizacija mora ići ka jačanju lokalne samouprave, a to je najbolji instrument za napredak na putu ka demokratiji, dobroj vladavini, vladavini prava, jačanju pravog civilnog društva i jakoj ekonomiji. Etnička decentralizacija ne nudi ništa od toga.

  • Vi i Vaš kolega Kurt Bassuener ste predložili model municipalizacije za BiH. Pojednostavljeno rečeno, radi se o modelu po kojem bi se u BiH smanjio broj nivoa vlasti, gdje bi općine imale široke ovlasti i iznad njih bi bio samo jedan nivo – država. Kako biste uporedili Vaš prijedlog i onaj iz Kreševske deklaracije?

– To se uopšte ne može porediti. U HDZ-ovom modelu “jedinice lokalne samouprave” bi bile sluge hrvatske etničke federalne jedinice, kao što su sada kantoni u Federaciji BiH ili kao što su sluge RS-a.

Mi smo predložili model koji stvara pravu decentralizaciju, na način da stvarni interesi i potrebe građana budu zadovoljeni od strane politike i državnih institucija. Sve to putem jake lokalne samouprave, platforme za aktivnu participaciju građana.

Uz to smo predložili pretvaranje sadašnjih mehanizama zaštite etničkih kolektiva/konstitutivnih naroda, koji su ništa, osim sredstvo za ideološko-političku manipulaciju političkih elita, a ne pravi instrumenti kolektivne zaštite. To je model koji bi omogućio BiH da se bavi bavi suštinskim problemima – lošom vladavinom, vladavinom prava, razvijanjem privrede, stvaranjem efektivnih institucija socijalne zaštite…

  • Da li se neko od političara u BiH ozbiljno pozabavio vašom idejom, da li je bilo razgovora o tom prijedlogu?

– Model je instrument koji je ponuđen građanima, civilnom društvu, intelektualcima, dobronamjernim političarima i on je sredstvo za suštinski društveno-politički preokret.

Zasad smo još uvijek u fazi pregovora sa ljudima i organizacijama. Uvjereni smo da bi im naš model dobro došao BiH.

  • Da li ste u međuvremenu razvili neku ovu ideju o reorganizaciji BiH, postoje li druge opcije?

– Nismo i nećemo. Skoro svi kojima smo predstavili model su nam rekli da misle da je on najbolji postojeći i mogući za preokret, na putu ka normalnoj državi BiH.

Taj model čeka trenutak kada građani BiH budu imali dovoljno hrabrosti i kada ga većina u BiH bude podržavala. Mi smo tu da ga predstavimo i objasnimo kako je koncipiran.

Nije naše da ga promovišemo – ne vjerujemo u intervenciju sa strane kao pravo rješenje za BiH.

  • Proteklih godina bilo je mnogo prijedloga za reorganizaciju BiH, ali i entiteta. Tako su nedavno čelnici SDA i HDZ predložili uspostavljanje ‘megakantona’ u Federaciji BiH. Prema tom prijedlogu, neki kantoni u FBiH bi se spojili, čime bi se pristupilo unutrašnjoj reorganizaciji tog dijela države. Šta mislite o tom prijedlogu?

–  Sve isto – crtanje novih granica, onoliko opasno koliko nemoguće. Daj Bože da se nađe politički dogovor o tome u BiH.

  • Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner je nedavno posjetio Mostar, kada je izjavio da je uspostava trećeg entiteta u BiH “škakljivo pitanje”.  Da li BiH može naprijed i sa trenutnom državnom strukturom?

–  Naravno da ne može. Ne može daleko dogurati. Svi znaju, i domaći akteri i oni iz Evropske unije, da Bosna i Hercegovina ne može kroz predpristupni proces bez suštinske reforme ustava. Samo što je Evropska unija “zaglavila” sa svojom slabom politkom u BiH zadnjih deset godina i neće to javno da spominje.

  • Pažnja bh. javnosti je ovih dana je usmjerena najavljeni referendumu o Danu RS-a. Zašto međunarodna zajednica ne reagira, ne samo po tom pitanju, nego inače po pitanju stalnih prijetnji rasturanja BiH?

– Nedostatak političke volje. Sad imamo i dodatni problem. Po prvi put je BiH ispunila sve, vrlo ograničene uslove Evropske unije, u procesu integracija, pa bi trebala dobiti zeleno svjetlo 20. septembra od Brisela za naredni korak u integracijskom procesu. Ako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države sada krenu u frontalni konflikt sa Republikom Srpskom, taj mini-uspjeh – ode do đavola. Dodik je to dobro smislio.

Harun Cero  (Aljazeera)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku