hamburger-icon

Kliker.info

Bidenova politička pilula za Balkan : Novi američki ambasador za Srbiju Christopher Hill obuzdat će strasti Aleksandra Vučića

Bidenova politička pilula za Balkan : Novi američki ambasador za Srbiju Christopher Hill obuzdat će strasti Aleksandra Vučića

24 Oktobra
06:45 2021

Nestabilne političke prilike na Zapadnom Balkanu, prije svega u odnosima Srbije i Kosova, ali i u Bosni i Hercegovini, potaknule su snažniji angažman i Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, dok se Kina kao “tradicionalni prijatelj” Beograda bavi širenjem svojih investicija na balkanskom prostoru. Posljednji nemiri uz granicu Srbije i Kosova izazvali su snažnu reakciju SAD-ate uobičajeno mlake pregovore u Bruxellesu, gdje su jedva dogovorili da se umjesto novih automobilskih tablica na graničnim prijelazima stavljaju naljepnice, dok o cjelokupnom rješenju kosovskog pitanja ne postoji čvrsti plan Bruxellesa koji bi morale poštovati i Beograd i Priština.

Informacijska ofanziva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u tamošnjim medijima koja je usmjerena očuvanju vlastite vladavine „preko leđa“ Srba koji žive na Kosovu, ali i prema uspjehu na općim izborima koji su u Srbiji najavljeni za proljeće 2022. godine pokazuje da će se kosovski mit još uvijek, četrdesetak godina nakon govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu, koristiti u dnevnoj politici. 

Washington bez obaveza 

Promjena politike SAD-a nakon što je predsjedanje preuzeo Joe Biden koji je još kao kongresmen bio prvi zapadni političar koji je Miloševića nazvao “balkanskim mesarom” svakako neće pomoći ni Vučiću, ni drugim srbijanskim ultranacionalistima. Na ruku im ne idu ni promjene u Njemačkoj; Angela Merkel pokazivala je razumijevanje za Srbiju, dok će nova semafor koalicija SPD-FDP-Zeleni biti znatno neutralnija po pitanju približavanja Srbije Europskoj uniji i međusobnom priznanju te države sa susjednim Kosovom.

Iako je još u decembru, na samom isteku mandata Donalda Trumpa, Vučić u Bijeloj kući potpisao nekoliko dokumenata o suradnji s Kosovom i investicijama jedne američke banke u projekte povezivanja te dvije države, javnosti je poznato da oni ne obavezuju Washington ni na što. Američki predsjednik, tadašnji Trump, nije ih potpisao, ali je izvukao korist tražeći da Srbija i Kosovo veleposlanstva u Izraelu premjeste u Jeruzalem.

No, to su stare vijesti. Politika koju je predsjednik Joe Biden počeo voditi prema Srbiji, ali i Republici Srpskoj pokazuje znatno odlučniji pristup. Dok se izgradnja stalne NATO baze na Kosovu spominje tek neslužbeno, imenovanje Christophera Hilla za novog američkog ambasadora u Beogradu izazvalo je žestoke reakcije u srbijanskoj javnosti. Naime, Hill je bio posrednik u mirovnim pregovorima o Kosovu 1999. godine te ga srpska strana smatra jednim od najvažnijih političara koji su odlučivali o bombardiranju Srbije u proljeće te godine. Nakon toga, sporazumom u Kumanovu, srpska vojska ne smije prijeći granicu s Kosovom, što recentne prijetnje predsjednika Vučića kako će “zaštiti Srbe” u dijelu Kosovske Mitrovice i na zapadu Kosova čini besmislenima i posve ispraznima.

Napokon, i samo “zveckanje oružje” koje je Srbija poduzela nakon što je sama blokirala granične prijelaze Jarinje i Brnjak izazvalo je oštar odgovor u američkom Kongresu. Prelet borbenih zrakoplova tipa Orao koji su još u sastavu srbijanske avijacije, bez obzira na to što su proizvedeni još osamdesetih godina u tvornici “Soko” u Mostaru za potrebe JNA i izvoz u nesvrstane zemlje, bio je povod da sedmorica kongresmena zatraže od predsjednika Bidena i državnog sekretara Antony Blinkena da pojačaju nastojanje SAD na rješavanje tenzija između Kosova i Srbije.

Eskalacija neprijateljstva 

Kako prenosi Glas Amerike, članovi Kongresa Ritchie Torres, Jim Himes, Elissa Slotkin, Joe Courtney, Mondaire Jones, Carolyn Maloney i Jim McGovern u pismu najvišim američkim dužnosnicima ukazali su na eskalaciju neprijateljstva između Kosova i Srbije. U dokumentu je precizirano da su tenzije eskalirale kada su srpski borbeni avioni letjeli blizu granice Kosova i Srbije. Amerikancima je, kako stoji u pismu kongresmena, posve jasno o tome da su ti nemiri bili izazvani recipročnom zabranom ulaska vozilima sa srpskim registarskim tablicama na suverenu teritoriju Kosova, što je reakcija na potez koji je Srbija deset godina provodila kada je riječ o kosovskim tablicama. Spominju i spaljivanje ureda za registraciju vozila na sjeveru Kosova, aktivnosti kosovske specijalne policije, ali i mobilizaciju Vojske Srbije duž granice.

Posebnu pažnju kongresmeni poklanjaju ulozi Rusije čiji je ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio je granicu što američki kongresmeni smatraju “daljom legitimizacijom i podržavanjem taktike Srbije”. Nakon toga, Srbija je iskoristila i hvatanje krijumčarske bande na Kosovu kako bi iznova vojno zaprijetila Kosovu, iako je jasno da se radi o ćorcima, jer bi prelazak granice i sukob s vojskom NATO saveza, odnosno KFOR-a, koju u ovom trenutku čine vojnici SAD, Kanade, Poljske i Hrvatske, značio vojni poraz i vrlo vjerojatni pad s vlasti Aleksandra Vučića.

Posljednja mini-eskalacija na Kosovu bila je zanimljiva i kao medijsko-propagandni eksperiment srbijanske vlade koja je prvo, kako bi uzbudila javnost, objavila da je na Kosovu “ubijen jedan Srbin”, da bi nakon nekoliko sati isti čovjek oživio – ali kao ranjenik smješten u bolnicu.

Ipak, prava Bidenova politička bomba za Srbiju bilo je imenovanje Christophera Hilla za novog ambasadora u Beogradu. Hill je, kako navodi Glas amerike, dobar poznavatelj regionalnih problema, budući da je bio zamjenik Richarda Holbrooka, glavnog američkog pregovarača tokom mirovnih pregovora u Daytonu. Prošlog prosinca je na konferenciji “Naslijeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma” istaknuo da je Dayton rezultirao i nekim političkim rješenjima koja ne funkcioniraju, te da bi danas tražio uspostavu “racionaliziranih vlasti” s punim poštovanjem najviših standarda ljudskih prava.

Hill je bio je i specijalni izaslanik za Kosovo Sjedinjenih Država, ambasador SAD u Iraku, Južnoj Koreji, Poljskoj, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Radio je i kao pregovarač sa Sjevernom Korejom između 2005. i 2009. godine. 

Poznavatelj regije 

Drugim riječima, Biden u Beograd šalje iskusnog diplomata koji poznaje regiju, odnose snaga i stvarne dosege političkog umijeća srbijanskog politikog vrha. Nakon „posrbljivanja“ Vlade Crne Gore, najave samostalnosti Republike Srpske i zveckanja oružjem na granici sa Kosovom, Washington se mora umiješati jer su institucije Bruxellesa prespore, dok Moskva želi zadržati utjecaj iako nema mogućnosti za financijsku pomoć Vučićevu režimu. Nisu pozitivno odgovorili ni na njegovu molbu da Srbija kupuje jeftniji plin od Rusije, dok oružje mogu kupovati ako ga mogu i platiti. Posljednja velika kupnja naoružanja obavljena je u Kini – gdje je Beograd nabavio sustav proturaketne obrane.

Poznati američki analitičar prilika na Zapadnom Balkanu Janusz Bugajski izjavio je ovih dana za Al Jazeeru da „Aleksandar Vučić nije odustao od velikosrpskog projekta, ali ga vodi drugačijim metodama u želji da ostane upamćen kao ujedinitelj srpskih zemalja, dok se protiv Milorada Dodika i njegovih separatističkih ambicija u Bosni i Hercegovini treba boriti iskazivanjem sile.“

Zanimljivo je da je Bugajski krajem prošle godine svjedočio pred Komitetom za vanjske poslove Kongresa SAD-a dajući preporuke za politiku nove administracije na Balkanu što pokazuje kako je riječ o iskusnom analitičaru kojeg će poslušati i State department. 

Oživljen velikosrpski projekt 

“Aleksandra Vučića se mora privatno i javno upozoriti da će njegova ofanziva na susjedne države pod okriljem zaštite srpskog stanovništva naići na otpor. To se može kroz različite oblike, pomažući izgradnji efikasne vojske na Kosovu koja toj zemlji omogućuje da se kvalificira za članstvo u NATO-u, kroz veću podršku procrnogorskim strankama u Podgorici, kroz oslanjanje na Zagreb kako bi kontrolirali hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini, te kroz kampanju za prava bošnjačkih, albanskih i drugih naroda u Srbiji”, kaže Bugajski i dodaje: “Vučić je oživio velikosrpski projekt, ali on se više ne vrti oko otvorenog rata, etničkih ubojstava i masovnih protjerivanja. Kampanja se oslanja na slabljenje susjeda, dvoličnu diplomaciju i rusku pomoć. Tri mete su Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Srbija ne može ponovno apsorbirati Kosovo, ali je mogućnost podjele i dalje ostvariva. Iako je Crna Gora članica NATO-a, Vučićeva politika osmišljena je da bi pokorila njen suverenitet i tome je podredila vanjsku politiku. Cilj sa Bosnom i Hercegovinom je jasan – odcjepljenje i apsorpcija srpskog entiteta. Vučić želi ući u historiju kao “ujedinitelj srpskih zemalja” i bit će ohrabren slabim odgovorom Zapada na bilo koju od svojih ofenziva”.

Bugajski upozorava i na destabilizirajući utjecaj Rusije na Balkanu te ističe kako bi pod određenim okolnostima Kremlj bio spreman gurnuti Vučića u novi regionalni sukob kako bi napravio nered u regiji. – Europska unija je izgubila velik dio svoje moći u rješavanju balkanskih sporova jer više ne garantira da će preostalih šest država postati članice Unije. Bez te poluge, EU je paraliziran, podijeljen i neefikasan. Samo uz dosljedno i istrajno angažiranje SAD-a postoji neka šansa za rješenje krize”, smatra analitičar Bugajski.

Uključivanje Washingtona u rasplet zapadnobalkanskog političkog čvora pokazuje da je predsjednik Biden odlučio kako će njegova zemlja – kao jedina preostala supersila – proaktivno djelovati na konačno deaktiviranje regionalne bačve baruta.

(Glas Istre)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku