Kliker.info

 Početkom jula Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH aktualizirala je pitanje izbora direktora Regulatorne agencije za komunikacije, koje se ne rješava već dvije godine, konstatirajući da je "štetno po rad i funkcioniranje RAK-a da generalni direktor ove agencije nije imenovan", te da to stanje "mora biti prevaziđeno". Od Kolegija Predstavničkog doma Komisija je zahtijevala da utječe na "što brže okončanje procedure autentičnog tumačenja Zakona o komunikacijama" te preporučila Vijeću ministara da na "prvoj narednoj sjednici, nakon što dobije tumačenje zakona, okonča proceduru imenovanja generalnog direktora RAK-a". Vijeće ministara je umjesto toga utvrdilo prijedlog novih članova Vijeća RAK-a i uputilo njihova imena u parlamentarnu proceduru?! Izbor novog Vijeća RAK-a, ukoliko prođu kandidati koji su po volji predsjedavajućem Vijeća ministara, Nikoli Špiriću, odnosno njegovom partijskom šefu Miloradu Dodiku, može značiti samo jedno: izbor novog direktora RAK-a, pri čemu Kemal Huseinović ne bi imao skoro nikakve šanse. Ukoliko, naravno, u međuvremenu ne bude imenovan.

Još prije dvije godine Vijeće RAK-a je legalno provelo proceduru izbora novog direktora, izabralo Kemala Huseinovića kao najboljeg kandidata i poslalo Vijeću ministara na potvrdu njegovo imenovanje. Pozivajući se na proceduralne propuste, Vijeće ministara je zatražilo da se raspiše novi konkurs i izabere novi kandidat za direktora. Kako je Vijeće RAK-a odbilo to uraditi, ni do danas nije imenovan novi direktor RAK-a. Uzalud je OHR oštro reagirao, u sve su se uključili i Evropska komisija iz Bruxellesa i OSCE iz Beča, koji su podržavali Huseinovića, a upozoravajuća pisma su pisali povjerenica za medije Evropske komisije Viviane Reding i Olli Rehn, komesar za proširenje Evrospke unije, Špirić je ostao pri svome: na mjesto direktora RAK-a postaviti politički podobnu osobu. S tim ciljem bio je pokušaj izmjene Zakona o komunikacijama BiH kojim bi se narušila nezavisnost RAK-a, oduzelo pravo ovoj agenciji da bira članove Vijeća, a direktor bi se imenovao po Zakonu o ministarskim imenovanja, a ne po Zakonu o komunikacijama. Dakle, Vijeće ministara bi direktno odlučivalo o prvom čovjeku RAK-a. Ove izmjene su na vrijeme zaustavljene. Komentirajući odbijanje Vijeća ministara da potvrdi njegov izbor, Huseinović je ranije za Dane izjavio: "Vijeće ministara je dalo saopćenje i u ime Vijeća se izjasnio zamjenik predsjedavajućeg, ministar Dragan Vrankić, koji je rekao da neki ministri nisu zadovoljni radom ove agencije. Zašto ne bi bili zadovoljni? Vjerovatno ima mnogo onih koji nisu zadovoljni načinom na koji elektronski mediji izvještavaju o radu zvaničnika i političara u BiH. Mnogi se tu nalaze povrijeđeni i smatraju da bi imenovanjem pogodne osobe na ovu poziciju mogli da utječu na sadržaj i izvještavanje elektronskih medija." Ako je suditi po sastanku šestorke u Laktašima, kada je nezvanično dogovoreno da se s funkcije direktora RAK-a makne Huseinović, očito da je to jedna od rijetkih stvari oko koje su se političari u BiH uspjeli složiti. Nekoliko mjeseci nakon toga, mediji u BiH bliski HDZ-u pisali su kako su Hrvati ponovo izigrani jer, prema dogovoru šestorice političara, mjesto prvog čovjeka RAK-a trebalo je pripasti Hrvatima. Bilo je "udara" i sa srpske strane kroz poruke Milorada Dodika da ukoliko će prvi čovjek RAK-a biti Srbin, onda to može biti samo Srbin iz RS-a?!

Sve to vrijeme Kemal Huseinović je imao podršku Vijeća RAK-a, osim Slobodana Boškovića, koji je za svog mandata uglavnom bio i protiv odluka koje je donosio RAK, zalažući se godinama da se dio ingerencija RAK-a prenese u Banju Luku. Kad je došao u RAK, Bošković je sakrio dio svoje biografije, i to onaj koji govori o njegovom političkom angažmanu u SDS-u i bliskim vezama s Radovanom Karadžićem kada je Bošković učestvovao u organiziranju jedinica koje su išle na hrvatsko i bh. ratište. Jezik koji je korišten u tim razgovorima, o čemu postoje transkripti javno dostupni, u najmanju ruku je jezik mržnje. I sada Bošković želi da bude predsjednik Vijeća RAK-a, a za njega lobiraju i Dodikovi poslanici. Osim Boškovića, novi kandidati za članove Vijeća RAK-a, koje je od 20 kandidata izabralo Vijeće ministara, su: Miroslav Džidić, Angela Medić, Tanja Topić, Vehid Šehić, Mehmed Halilović i Mahir Hadžiahmetović. No, njihovo imenovanje mora potvrditi i  Parlament BiH. O ovim prijedlozima, prije upućivanja u parlamentarnu proceduru, izjašnjavala se Komisija za saobraćaj i komunikacije. Špirić je insistirao na hitnom potvrđivanju predloženih članova, što se može protumačiti kao dodatni pritisak kojim se pokušava izbjeći imenovanje Huseinovića za direktora i obnoviti cijeli postupak izbora. No, u Komisiji su, navodno, smatrali da je Bošković zbog svoje političke prošlosti sporan kandidat, ali i Vehid Šehić koji se kandidirao iz reda ostalih, a Bošnjaci su do sada imali tri člana Vijeća. Očito prebacujući lopticu drugom, Komisija je cijeli slučaj proslijedila Ustavnopravnoj komisiji na izjašnjenje, tako da se i dalje ne nazire kraj oko izbora prvog čovjeka RAK-a.

Da je Sulejman Tihić odlučnije reagirao, cijela ova priča bi do sada bila okončana, iako u SDA tvrde da Tihić podržava Huseinovića. Huseinoviću se dosad ništa nije stavljalo na teret (osim što je Vijeće ministara, odnosno Špirić, protiv njega), a najveća zamjerka koju bi mu u SDA možda mogli naći jeste da je godinama bio blizak suradnik Harisa Silajdžića. No, u tom slučaju se postavlja pitanje kako bliski suradnik Radovana Karadžića Slobodan Bošković može godinama sjediti u RAK-u i sad pretendirati da bude prvi čovjek Vijeća RAK-a? Među najvažnijim državnim institucijama koje vode Bošnjaci, osim Suda BiH, trebali bi biti RAK i Uprava za indirektno oporezivanje. Ukoliko Bošnjaci ostanu bez ova dva mjesta, imat će svega 26 posto vlasti u državnim institucijama iako im pripada 46 posto. U mandatu Vijeća ministara kojim predsjedava Špirić, imenovano je 11 čelnika srpske nacionalnosti: SIPA, VSTV, Pravobranilaštvo BiH, Ured za veterinarstvo, IDEEA, Tužilaštvo BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka, Agencija za lijekove, Centar za informisanje i priznavanje dokumenata, Fiskalno vijeće, Agencija za forenziku; osam Hrvata: Ombudsman za potrošače, Ured za reviziju, Direkcija za ekonomsko planiranje, Agencija za predškolsko osnovno i srednje obrazovanje, Agencija za osiguranje depozita, Službeni list BiH, UO UIO, Agencija za antidoping kontrolu, Agencija za školovanje policijskih službenika; i samo jedan Bošnjak – nedavno imenovani direktor Agencije za policijsku podršku.

Kemalu Čauševiću, direktoru UIO-a, kojem Tihić navodno daje podršku, mandat je istekao još prije nekoliko mjeseci. Konkurs je proveden i Dragan Vrankić, ministar finansija, dostavio je Vijeću ministara listu kandidata za izbor novog direktora na kojoj je po broju bodova na prvom mjestu bio Zoran Tegeltija, zatim Miro Džakula, Miodrag Kudić i Kemal Čaušević. Iako su postojale tvrdnje da su kandidati isključivo politički ocjenjivani, direktor UIO-a ni do danas nije izabran, što je opet do Špirića. "Mi želimo da unaprijedimo UIO zbog čega je za nas važan izbor Tegeltije", izjavio je Dodik po okončanju konkursa, no da to nije baš tako jednostavno, potvrđuje ovo odugovlačenje, iako je Špirić najavio da bi sve moglo biti okončano do augusta. A u sve su se uključili i ombudsmani jer im je Edin Cernica, jedan od kandidata koji nije ni pozvan na intervju, uputio žalbu nakon čega su oni otvorili istragu zahtijevajući od Vijeća ministara da "obrazlože za svakog kandidata koji nije uvršten na užu listu zbog čega nije povoljno ocijenjen", kao i "akte kojima se regulira status članova UO-a u ovom sastavu, odnosno akte kojima su postavljeni, dužinu mandata i u kojem svojstvu". Podsjetimo, u UO UIO još uvijek sjedi Haris Bašić i za to prima plaću iako mu je mandat odavno istekao. Tihić zasad šuti, a upravo on je jedan od glavnih krivaca što RAK, Uprava za indirektno oporezivanje i još nekoliko državnih institucija još uvijek nemaju prvog čovjeka. Činjenica je da Špirić, otkako je došao za predsjedavajućeg Vijeća ministara, stalno pravi opstrukcije oko izbora i reizbora direktora Bošnjaka, no nije li upravo SDA, odnosno njen predsjednik taj koji mora voditi i provoditi kadrovsku politiku na državnom nivou? A kako je vodi, pokazuje podatak da prema Ustavu i zakonima Bošnjacima nedostaje osam funkcija direktora, dok Srbi imaju tri više nego što imaju pravo, a Hrvati čak pet..   Dženana Karup-Druško (BH Dani)