Kliker.info

Između dva uskrsa, katoličkog i pravoslavnog, i baš u dane najvećeg jevrejskog praznika Pesaha, u Sarajevu je obilježena stogodišnjica postojanja Islamske zajednice u BiH, pa je mjesec april nekako sav protekao u svetkovinama "glavnih" bosanskohercegovačkih religija. S oltara, s minbera, iz bet midraša, odašiljane su vjerske po(r)uke te pozivi na mir, suživot i toleranciju, karakteristični za praznična raspoloženja, baš kao što te praznične dane odlikuju kurtoazne čestitke vjerskih velikodostojnika na stranicama dnevnih novina, pune kitnjastih fraza i, ruku na srce, suštinskog pomanjkanja volje za međusobno razumijevanje.

"Mi imamo nepisane strategije", zborio je reisul-ulema Mustafa Cerić u prigodnom govoru povodom stogodišnjice osnivanja Islamske zajednice u BiH, nepropustivši da spomene – dakle, u danima kad je širio deklarativne praznične čestitke – da je "normalno" da "onima kojima IZ BiH nije u srcu smeta što imamo šest medresa, tri fakulteta za vjeroučitelje, vjeronauku u školama i što planiramo izgradnju Rijaseta na Kovačima". Naravno, nije objasnio kome to smeta "šest medresa", ko su "oni kojima IZ BiH nije u srcu", ali to nije ni važno, sve dok se može iskoristiti prilika da se, osim imaginarnim "protivnicima", opali šamar i onima koji se protive nemoralnoj izgradnji reisove rezidencije na Kovačima, u čije se temelje kao vakifi ugrađuju predstavnici, kako im reis tepa, "nove generacije bošnjačkih političara".

Ipak, drugi je jedan Cerićev istup ovih dana privukao daleko više pažnje, tim prije što je s vjerskim porukama imao malo ili gotovo nimalo veze. Na sjednici Skupštine Udruženja ilmije Islamske zajednice u BiH održane 15. aprila, Mustafa Cerić je svoj svakodnevni (avazovski) monolog uspio sintetizirati u precizan politički manifest: "Prvo je vjersko, ali se IZ pojavljuje i kao surogat onoga što su naši preci trebali uraditi, a to je nacionalna država Bošnjaka. To je ono što zamjeram bošnjačkoj inteligenciji, da nisu dovoljno uložili truda da razvijaju nacionalnu komponentu kod Bošnjaka koja bi proizvela i potrebu za nacionalnom državom. I jedno od najkrupnijih pitanja na koje Bošnjaci nisu dali odgovor još od raspada Osmanskog carstva – šta su njihovi ciljevi na Balkanu, da li samo vjerski opstanak ili da imaju državu na Balkanu koja će ih štititi od genocida kakav se desio u proteklom ratu."

Uzevši u ruke barjak nosioca "bošnjačkih ciljeva na Baklanu", Mustafa Cerić nije definirao samo jednu "sitnicu" – misli li na Bosnu i Hercegovinu kao na homogeniziranu projekciju bošnjačkih ciljeva ili, pak, svoje nacionalno-državotvorne pretenzije ograničava na komad teritorije s većinskim bošnjačkim stanovništvom? Prije tačno dvije godine, govoreći u Beču, na međunarodnoj konferenciji Islam u Europi, Cerić je, iznoseći identičan politički koncept, jasno definirao svoju viziju Bosne i Hercegovine, uz identičnu (zlo)upotrebu genocida: "Očito je da jedino bosanski muslimani treba da dijele svoju zemlju, svoju političku vlast i svoju budućnost s onima koji su počinili genocid protiv njih. Sada je svima jasno da su sve etničke i nacionalne grupe bivše Jugoslavije – Slovenci, Hrvati, Makedonci, Crnogorci i, uskoro, Albanci, ostvarili ekskluzivno pravo na matičnu zemlju i nacionalnu državu. Očito je da jedino država Bosna i Hercegovina, gdje su muslimani većina, treba da ima tri predsjednika, plemenski a ne građanski ustav, te policiju podijeljenu po etničkim šavovima. Samo je za bosanske muslimane obaveza da se pomire s onima koji su počinili genocid protiv njih. Samo se bosanske muslimane mora nadzirati, jer im se ne vjeruje, dok oni treba da vjeruju svima, pa i onima koji su počinili genocid nad njima." Šaćir Filandra, profesor FPN-a u Sarajevu i predsjednik BZK-a Preporod, objašnjavao je tada da reisov istup "koketira s mogućnošću da se formira takva neka država unutar BiH, gdje funkcionira princip unutarnje podjele".

Politička turneja Mustafe Cerića, odmah po nastupu na sjednici Skupštine Udruženja ilmije, preselila se u Zagreb, gdje se prošloga petka predvodeći delegaciju IZ-a BiH, susreo sa članovima Mešihata IZ-a u Hrvatskoj, s kardinalom Josipom Bozanićem te glavnim rabinom Kotelom Dadom i predstavnicima Jevrejske vjerske zajednice. No, posjete predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću i članovima asocijacija Bošnjaka u Hrvatskoj dale su ekspediciji i političke karakteristike, sve one koje je Mustafa Cerić, uostalom, odavno priskrbio za sebe. Sve je manje reakcija na otvorene političke istupe vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH, a rijetki se javni glasovi usuđuju preispitati reisov upliv u poslovno-političkim krugovima, iako već kolaju glasine o tome da je reisova preporuka članovima SDA veći garant političkome napredovanju od odluke bilo koje kadrovske komisije. Na reisov otvoreni poziv na stvaranje bošnjačke nacionalne države reagirale su oštrim osudama Naša stranka i SDP, koji je javno pozvao organe Islamske zajednice da se izjasne o tome da li je ova izjava privatan stav građanina Cerića ili ujedno predstavlja i zvaničan stav Islamske zajednice, i to hitrije nego što bi član Glavnog odbora SDP-a Hamdija Lipovača izustio da mu se "gade medijski napadi na reisa Cerića".

U trodnevnu radnu posjetu Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, reis je stigao u pratnji predsjednika Sabora IZ-a u BiH i samoprozvanog "veterana u političkim procesima" Edhema Bičakčića, zatim generalnog sekretara Rijaseta Muhameda Salkića, muftije tuzlanskog Huseina Kavazovića, muftije sandžačkog Muamera Zukorlića te odgovornog urednika Preporoda Aziza Kadribegovića. Potonji zagrebački putnik je garant pravovjernog izvještaja iz Zagreba, sličnog reportaži s reisove radne posjete Sudanu, "našoj drugoj domovini" (?!), u vrijeme genocida u Darfuru, kojeg je Kadribegović jedva primijetio od "grupnog čitanja knjige Alije Izetbegovića Islam između Istoka i Zapada", kako je svjedočio Mirgani Muhammed Osman, generalni sekretar Ureda za oplemenjivanje društva. Ako iz reisovih usta znamo da je "Turska naša mati", a od urednika glasila Islamske zajednice da "nam je Sudan druga domovina", moramo pretpostaviti da je Hrvatska, bez sumnje, "treća bošnjačka domovina". Ima li smisla pitati na kojem je mjestu Mustafi Ceriću Bosna i Hercegovina od koje namjerava otcijepiti svoju viziju "bošnjačkog nacionalnog cilja"?  Eldin Hadžović (BH Dani)