Kliker.info

Po čemu će kampanja za američkog predsjednika 2020. biti drugačija od one iz 2016. godine? “Mi ćemo pobijediti”, odgovara Bernie Sanders, progresivni senator iz Vermonta, koji je upravo istrčao na demokratski teren u drugom pokušaju da osvoji stranačku nominacije za predsjednika.

U demokratskom kutu vlada nezapamćena gužva – sa Sandersom riječ je o 12 kandidata koji su dosad objavili kandidaturu, a u medijima se šuška ili pušta probne balone za još tucet njih. Gotovo je nevjerojatno da je već došlo i to vrijeme i da Donald Trump uspješno gura svoj prvi mandat prema kraju te će umjesto opoziva u Kongresu o njegovom odlasku ipak odlučivati narod na izborima.

“Bernie se vraća!” kliknuli su svi američki mediji nakon što je Sanders – čista suprotnost aktualnom predsjedniku – kandidaturu objavio u intervjuu za radio. Jedan od ključnih detalja, koji je malotko propustio spomenuti, bio je onaj da bi Sanders sa 79 godina bio najstariji predsjednik u američkoj povijesti. Tim detaljem naročito su se bavili popularni američki late night programi. “On je naš Grey Guevara (Sijedi Guevara)”, našalio se Trever Noah s The Daily Showa. “Jadan Bernie”, komentirao je komičar Seth Meyers u svojoj emisiji. “Zamislite što bi mu predsjednički mandat učinio? Pa Obamu je toliko postarao, a bio je u naponu snage. Bernie bi izgledao poput Goluma.”

Za mnoge je Bernie Sanders nezamisliv izbor za predsjednika Amerike, ali ne zbog godina, židovstva ili zato što mu je otac imigrant iz Poljske već zbog Berniejevih “socijalističkih stavova”.

Naime, politike koje su u vrijeme njegove kampanje za mnoge bile nečuvene, primjerice zdravstvo za sve, besplatni vrtići, viša minimalna plaća, besplatno visoko obrazovanje i podizanje korporativnih poreza, sada su dio programa mnogih kandidata. No u jednom bitnom elementu, Bernie je i dalje jako drugačiji od drugih. “Možete li vjerovati da je između 2013. i 2015. godine 14 najbogatijih Amerikanaca povećalo svoje bogatstvo za više od 157 milijardi dolara? Živimo u jednoj od najbogatijih zemalja na planetu, pa ipak su nam djeca gladna, veterani spavaju na ulici, a umirovljenici ne mogu priuštiti kupovinu lijekova na recept. Tako izgleda namješteni ekonomski sustav”, poručio je još 2015. godine.

Otvorio tabu-temu

Ni jedan drugi demokratski kandidat, ma koliko “lijeve” bile njegove politike, ne dovodi u pitanje superiornost kapitalizma. Čak je i senatorica Elizabeth Warren izjavila da je “kapitalistica do zadnje kosti”.

Iznimka je Bernie koji je 2016. otvorio tu tabu temu i otkrio da nakon desetljeća neoliberalnih politika mnogi Amerikanci posve drugačije reagiraju na dotad nezamislivu retoriku o “klasnoj borbi”.

Usprkos skeptičnosti vlastite stranke, Berniejeva velika i entuzijastična fan baza i dalje mu je vjerna. Pogotovo ako je suditi po četiri milijuna dolara koliko je u 12 sati od objave kampanje prikupio od 150.000 malih donatora u 50 saveznih država, više od bilo kojeg drugog kandidata. Prethodni put u prvih 12 sati stiglo mu je 1,5 milijuna.

Čini se da mnogi imaju vjere u Bernija. Zbog njegovog sadašnjeg programa mnogi će reći da je ljevičarski populist. Dosad je napao sve velike igrače, od banaka do farmaceuta. U njegovu programu su dostupnost zdravstvenoj skrbi za sve, besplatno visoko školstvo, pomoć studentima u otplati studentskih kredita, ekološki New Deal – program novih, zelenih radnih mjesta, jake regulative za zaustavljanje klimatskih promjena, univerzalni program subvencija za obitelji s djecom, javna ulaganja u stanogradnju i obrazovanje, minimalna plaća od 15 dolara po satu, zabrana predatorskih zajmova, jačanje sindikata, ukidanje korporativnih beneficija, obavezno plaćeno bolovanje, porodiljni i godišnji odmor, ukidanje privatnih zatvora, demilitarizacija policije, zaustavljanje rata protiv droge, protuzakonitog bombardiranja, rata protiv terorizma, uvođenje neintervencionističke američke vanjske politike i tako dalje.

Cijeli život iste ideje

Osobe koje je zaposlio da mu vode kampanju ilustriraju njegov stav o posvećenosti demografskoj i zemljopisnoj raznolikosti Amerike. Faiz Shakir, politički direktor Američkog udruženja za građanske slobode, bit će prvi musliman na mjestu voditelja kampanje jednog predsjedničkog kandidata. U vrhu kampanje bit će i Analilia Mejiai Sarah Badawi, dvije poznate progresivne organizatorice.

Njegova biografija pokazuje kako je cijeli život stajao iza istih tih ideja. No, morao je čekati do 2016. da bi postao politička senzacija. Bernie je na aktivističkoj sceni dulje od bilo koga. Iako su među njegovim protukandidatima osobe iz redova manjina, Bernie se može pohvaliti kako je uživo gledao legendarni govor Martina Luthera Kinga “Imam san” te da je u 60-ima nekoliko puta uhićen na prosvjedima protiv rasne segregacije u američkim obrazovnim institucijama. U JAR-u početkom devedesetih prisustvovao je inauguraciji Nelsona Mandele.

Zanimljiv je detalj da je polovicom 80-ih bio gost sandinističke vlade te je u Nikaragvi održao govor o tome da američki građani ne podržavaju intervencionističku vladinu politiku u toj zemlji. Putovao je na Kubu, hvalio u nekim prilikama Castra, a na medenom mjesecu bio je u Sovjetskom Savezu. Sve to moglo bi se uzeti protiv njega u budućoj predsjedničkoj kampanji.

Vodi pred ostalima i u smislu političkog staža. Njegova karijera počela je s ponovljenim gradonačelničkim mandatima u vermontskom gradu Burlingtonu (38.000 stanovnika). Nastavila se sa zavidnom karijerom u Kongresu u čiji je Zastupnički dom ušao kao prvi nezavisni zastupnik nakon punih 40 godina, a potom je postavio rekord kao najdugovječniji nezavisni zastupnik u Kongresu. Senator je postao 2007. godine žestoko potukavši biznismena Richa Tarranta koji je u svoju kampanju uložio toliko novca da se još o toj utrci priča kao o najskupljoj u povijesti Vermonta. U 2012. dobio je podršku 71 posto birača, a 2018. jednako dobrih 67 posto.

Iako je poražen 2016. godine, američki analitičari ističu da je Sanders promijenio Demokratsku stranu gurajući je ulijevo.

Posljednje dvije godine bio je jednako aktivan u Kongresu i ima se čime pohvaliti svojim biračima. Prvo je u aprilu predstavio zakon o podizanju minimalne plaće na 15 dolara po satu (demokrati su ranije predlagali povećanje na 12 dolara). U maju 2018. predstavio je Zakon o demokraciji na radnom mjestu, kojim se proširuju prava radnika i olakšava rad sindikata. No, najviše odjeka imao je njegov zakonom popularno nazvan Stop Bezos kojim se traži da umjesto poreznih obveznika poslodavci financiraju bonove za hranu i zdravstveno osiguranje radnika. “Građani ne bi trebali subvencionirati tipa koji ima 150 milijardi dolara i čije se bogatstvo svakim danom uvećava za 260 milijuna dolara”, izjavio je Sanders obrušavajući se na šefa Amazona Jeffa Bezosa. Mjesec dana kasnije Bezos je povećao minimalnu satnicu na 15 dolara.

No, upravo ono zbog čega je popularan, mnogi vide kao najveću prepreku u finišu. Naime, njegovo se beskompromisno neizbjegavanje riječi demokratski socijalizam (iako je Sanders oduvijek naglašavao kako je riječ o skandinavskom tipu društvenog uređenja) smatra njegovom najslabijom točkom. Amerika, uvjereni su mnogi, još nije spremna na spominjanje “socijalističke” politike iako se to odnosi na besplatne vrtiće i fakultete, plaćen porodiljni i besplatno zdravstvo.

Donald Trump ovim je riječima popratio objavu Sandersa da ulazi u utrku: “Berniju želim sve najbolje. Bit će zanimljivo vidjeti kako će proći. Osobno mislim da je propustio svoj trenutak”, poručio je iz Ovalnog ureda. “Sviđa mi se Bernie. Nas se dvojica donekle slažemo po pitanju trgovine. Razlika je u tome što sam ja strog, a Bernie ne zna što bi. Mislim da su se demokrati prema njemu nepošteno ponijeli na prošlim izborima.”

Uslijedilo je priopćenje Trumpova izbornog stožera iz kojeg je jasno uz koju će mantru Trump u budućoj kampanji napadati eventualnog lijevo orijentiranog suparnika: “Bernie Sanders već je sada pobjednik debate u nametanju programa demokratske stranke. Svi ostali kandidati prihvaćaju njegov tip socijalizma. Ali američki građani bit će protiv astronomskih poreza, besplatnog zdravstva i umiljavanja diktatorima poput onog u Venezueli”.

Sam Trump u nedavnim je govorima već počeo neutralizirati konkurenta. “Socijalizam obećava prosperitet, ali donosi siromaštvo”, poručio je nedavno, a istu etiketu zazvao je nekoliko puta i u nedavnom govoru o stanju nacije. “Stojimo uz narod Venezuele u njihovoj borbi za slobodu i osuđujemo socijalističke politike koje su upropastile zemlju (…). I ovdje, u SAD-u, osjećamo opasnost zbog najnovijih poziva da se u zemlju uvede ta politika koja donosi tiraniju. No, nećemo dopustiti da se to dogodi u Americi.”

Centristički demokrati

Analize u američkim medijima pokazuju da nije sigurno koliko je etiketa socijalista negativna unutar same Demokratske stranke. Najnovije Gallupove ankete pokazuju da se proteklih godina demokrati polako, ali sigurno pomiču ulijevo. U anketi iz prošlog kolovoza 57 posto ispitanika izjavilo je da imaju pozitivno mišljenje o “socijalističkim” politikama, a samo 47 posto je isto reklo za kapitalizam (kojem popularnost drastično pada).

No, brojke se svakako bitno mijenjaju kada se u ispitivanje uključe konzervativni birači. Upravo zato neki tvrdokorni trumpisti Bernija vide kao dar s neba, a isto viđenje imaju i mnogi demokrati. Zgriženi bernijevci smatraju, pak, da je on jedini koji može pobijediti Trumpa. “Svi koji se plaše rizika trebaju se prisjetiti 2016. godine. Tada se Demokratska stranka odlučila za centrističkog kandidata bliskog korporacijama, smatrajući da jedino umjereni kandidat može pobijediti Trumpa. Desetljećima vlada takav stav. No, 2016. trebala nas je naučiti da kompromis više nije pobjednička strategija”, poručuju progresivni autori.

Analiza iz Newsweeka poziva na oprez. Prema istraživanjima, piše ovaj časopis, 12 posto Bernijevih pristaša na izborima 2016. glasalo je za Trumpa što je bilo dovoljno da izbore gurne njemu u krilo. Međutim, 25 posto Hillarynih pristaša na stranačkim izborima 2008. na kojima je pobijedio Obama glasalo je za Johna McCaina.

Mnogi su zbog toga skeptični prema Bernijevoj kandidaturi. No, potencijalno najstariji kandidat u povijesti ima, čini se, dovoljno energije u sebi da proba još jednom, i da beskompromisno traži drastične promjene u trenutku kada su mnogi već dignuli ruke od bolje Amerike.

Antonija Handabaka (Jutarnji list)