hamburger-icon

Kliker.info

Berači koke : Narod doline Yungas ne hoda već leti (VIDEO)

Berači koke : Narod doline Yungas ne hoda već leti (VIDEO)

27 Februara
04:08 2012

U bolivijskim džunglama i na strmim liticama narod Yungasa ne hoda. Oni lete. Na konopcima. Poput ptica. Brže od astronauta.Ove "ptice" poznate su kao kokalerosi ili berači koke. Oni koriste konopce kako bi prošli kroz uske doline, okačeni na stare zahrđale koloture.Prelazak sa jedne strane na drugu traje 30 sekundi. Pješačenje bi trajalo više od sat."Ovo je sigurno oko šest ili sedam godina staro. Prije toga nije bilo ničega. Ničega", kaže Synthe, jedan od berača. "Morali smo silaziti  u podnožje, prelaziti rijeku i onda se penjati na drugu stranu. Nekad je to bilo dosta pješačenja."Doline Yungasa su poput neočekivanog stepeništa između visokog planinskog lanca Andi – preko 4.000 metara visine – i zelenog amazonskog bazena.

U ovom dramatičnom vertikalnom krajoliku, stanovnici su oblikovali taj neobični način za brzo kretanje dolinom. Jednostavne tanke metalne žice, koje se inače koriste za ograde, protežu se poprijeko i do 400 metara.To je skoro jedan vid javnog prijevoza. Postoji oko 20 takvih kablova postavljenih kroz dolinu. Cijeli dan, ljudi i roba lete preko rijeke, koja se nalazi 200 metara ispod.Na svakom od krajeva lanci kućne izrade u teoriji obezbjeđuju stabilnost i sigurnost. Neke od žica se koriste već 20 godina i znatno su popustile.Kokalerosi se nikada nisu potrudili da ih zamijene. Jedan od njih objašnjava: "Ne lomi se. Nikada se neće slomiti. To je galvanizirani čelik, a ionako smo stavili po četiri od njih ovdje."

Izum Don Ignacija

Sa 72 godine, Don Ignacio nastavlja svakodnevno letjeti preko doline kako bi radio na svojoj plantaži koke, na drugoj strani planine.Nakon što je cijena kafe pala, koka je postala glavni usjev za Yungas. Uzgaja se od vremena Inka, i vrsta je narkotika koje lokalno stanovništvo žvače kako bi prevladali umor. Bere se tri puta godišnje i vrijedi oko 30 posto više nego kafa.Don Ignacio je bio prvi koji se nastanio u dolini i njegova je ideja bila da se postavi zračna linija sa kablovima."Prvi put sam ovdje došao 1955. Ja sam bio taj koji je osnovao zajednicu i sve što vidite ovdje. Prije nije bilo ništa, ničega pomoću čega biste prešli preko. Nekada smo sve nosili na leđima, baš kao tovarne životinje. Tada sam pomislio na sistem kolotura i kablova. Kupio sam čelične žice i uspio sam ih razapeti kroz dolinu pomoću konopca", kaže on.Izum Don Ignacija je promijenio živote kokalerosa. Sada kroz dolinu lako mogu otpremati teške terete.No, još ima onih koji sumnjaju u tanke žice razapete s jednog kraja doline na drugi. Marijin suprug poginuo je u nesreći na žicama i ona sada odbija da ih koristi, uprkos fizičkom naporu od strmog uspona.

"Moj suprug je pao u smrt u rijeku. Nekako je izgubio ravnotežu, ispao iz svog pojasa i pao. Nisam sigurna šta se zaista dogodilo, ali bio je prepušten sam sebi kada je pao", kaže ona.U posljednjih 20 godina, troje ljudi je palo u smrt, uglavnom zbog nemara. Poput Marije, većina žena radije ide pješice."Ovaj most je za žene. Previše se bojimo da prelazimo na kablovima, tako da većina žena ide ovuda. Prilično je lijepo, jer često zastanemo da se okupamo u rijeci."U dolini Yungas radni dani su dugi i teški. Najteže je branje mandarina, koje rastu u izobilju, ali se moraju ubrati u roku od dva dana od zrenja, jer u suprotnom istrunu.Maria i njen novi partner Alex mogu samo prodavati svježe mandarine na pijaci. Zato je vrijeme presudno."To je uvijek žurba, i tada ti se može dogoditi nesreća. Od tolikog brzanja možeš postati neoprezan i pasti", kaže Alex. "Zato kablovi nisu toliko pouzdani kao što kažu… to je poput ruskog ruleta."Severo, kokalero, upravo se vratio iz branja koke na drugoj strani planine. Listove stavlja da se suše."Ako se ne osuše, onda pocrne, a crni listovi ne vrijede koliko i zeleni", kaže on.

Put smrti

Život bolivijskih kokalerosa, poput Severa, malo se poboljšao otkako je Evo Morales izabran za predsjednika 2005. Morales je bio prvi šef države u Južnoj Americi indijanskog porijekla i otvoreni branitelj uzgajivača koke. Ublažio je zakonske restrikcije, prethodno uvedene na uzgoj koke."Prije je bilo zabrana i ozbiljnih restrikcija. Ranije vlade su govorile da žele u potpunosti zaustaviti uzgoj koke. Niko nije čuo našu stranu priče", objašnjava Severo."Oni kažu da se koka koristi za proizvodnju kokaina, ali to nije tačno. Koka nije kokain. Potrebno je dodati mnogog hemikalija da bi se od lišća koke napravio kokain."Inače, Severo nikada čak nije ni vidio kokain. Za njega je koka snažna terapija protiv umora, bolova i visinske bolesti.Severo mora pet sati putovati autobusom do pijace Villa Fatima u La Pazu, jedinom mjestu u Boliviji gdje je kokalerosima dozvoljeno da prodaju svoje usjeve.Uprkos naporima da se kontrolira prodaja lišća koke, procjenjuje se da oko jedna trećina od ukupno prodate količine ovdje završi u laboratorijama trgovaca kokainom.

Gotovo je nemoguće to nadzirati, osim u slučaju da vlasti prate sva vozila natovarena lišćem koke koja napuste pijacu.No, Severo prvo mora odvući upakirano lišće koke do najbližeg puta na drugoj strani doline Yungas. To je zamornih 10 minuta hoda po planini.Put koji vijuga kroz dolinu kablova glavna je saobraćajnica koja povezuje planinski lanac sa ravnicom 4.000 metara niže – uska zemljana staza prometna je kao svaki moderni autoput.Bolivijci ovaj put zovu "el camino de la muerte", ili put smrti.Na putu prema dolje je proizvedena roba iz La Paza; na putu prema gore su riža, voće i stoka iz plodnih amazonskih pašnjaka. Dvosmjerni saobraćaj dovodi do toga da se vozila klackaju na rubu litica.Severo je svoje dvije vreće lišća koke od po 25 kilograma prodao za 700 bolivijana. Tako je za mjesec dana posla zaradio 180 američkih dolara. Novac koji zaradi od prodaje omogućit će mu nabavku potrebnih namirnica, a ono gotovine što ostane dat će supruzi.Nakon što provede nekoliko dana sa porodicom, Severo se vraća natrag u dolinu. Zajedno sa Don Ignaciom. Među leteće ljude Yungasa i njihova polja koke duž puta smrti. (Kliker.info-Aljazeera)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku