Kliker.info

Sjedinjene Američke Države i Iran su blizu dogovora o memorandumu o razumijevanju kojim bi se proglasio kraj rata i postavio okvir za trajno rješenje nuklearnog pitanja, izvijestio je Axios, pozivajući se na dva američka zvaničnika i dva druga izvora upoznata s tim pitanjem.

Dokument od 14 tačaka i jedne stranice, o kojem su pregovarali Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, nudi rješenje ključnih sporova, a odgovor Teherana na preostalih nekoliko tačaka očekuje se u roku od 48 sati.

Memorandum poziva na proglašenje kraja vojnih operacija u regiji, čime bi započeo 30-dnevni period za dogovor o detaljnom sporazumu, a sami razgovori bi se vjerovatno održali u Islamabadu ili Ženevi.

Tokom tog mjeseca, iranska ograničenja na Hormuški moreuz i američka pomorska blokada bi se postepeno ukidale, a SAD bi zadržale pravo da odmah nastave vojne akcije ako pregovori ne uspiju.

Nuklearno oružje

U srži dokumenta su stroga ograničenja iranskog nuklearnog programa, koja uključuju iransku obavezu da neće obogaćivati ​​uranijum iznad nivoa od 3,67 posto najmanje 12 do 15 godina. Iako je Washington prvobitno tražio 20 godina, a Iran ponudio pet, predložen je i mehanizam kojim bi svako iransko kršenje odredbi automatski produžilo trajanje moratorija.

Uz obavezu da nikada neće nastaviti s nuklearnim oružjem ili aktivnostima vezanim za oružje, Iran bi morao dozvoliti nenajavljene inspekcije UN-a i obavezati se da neće koristiti podzemna nuklearna postrojenja, izvijestio je Axios.

Značajan napredak postignut je i u vezi s mogućnošću da Teheran prvi put pristane da ukloni visoko obogaćeni uranijum iz zemlje i pošalje ga SAD-u. Kao protutežu ovim ustupcima, Washington bi pristao na postepeno ukidanje sankcija i odmrzavanje milijardi dolara iranske imovine širom svijeta.

Međutim, američki zvaničnici i izvori upoznati s pregovorima naglašavaju da još ništa nije zvanično dogovoreno i da provedba memoranduma ovisi o postizanju konačnog sporazuma, što ostavlja rizik od povratka ratu ili produžene neizvjesnosti.

Napredak u ovim razgovorima bio je ključni razlog zašto je predsjednik Trump odgodio nedavno najavljenu vojnu operaciju u tjesnacu, odlučivši dati prioritet diplomatiji u vrijeme kada su strane najbliže dogovoru od početka sukoba.

Velike kompanije pronalaze zamjenu za Hormuz! ‘Zarađujemo još više, tržišta vape za robom’

Sankcije

Spomenuti dokument od 14 tačaka predstavlja najkonkretniji napredak u pregovorima između Sjedinjenih Država i Irana od kraja marta, kada je Washington putem posrednika poslao Teheranu prijedlog mirovnog sporazuma od 15 tačaka.

Taj plan, čije je detalje objavio izraelski Kanal 12, zahtijevao je od Irana da potpuno demontira ključna nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu i preda sve zalihe obogaćenog urana Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, izvijestila je Aljazeera.

Osim trajne zabrane obogaćivanja urana u zemlji, Washington je tada uvjetovao mir ograničavanjem dometa iranskih raketa, prekidom podrške regionalnim militantnim grupama poput Hezbolaha i ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca.

Zauzvrat, američka strana je ponudila potpuno ukidanje svih sankcija i mehanizam UN-a za njihovo automatsko vraćanje, kao i tehničku pomoć u proizvodnji električne energije u civilnoj nuklearnoj elektrani u Bushehru.

Iako su tadašnji zahtjevi uključivali prestanak napada na energetske objekte u regiji, najnoviji memorandum iz maja pokazuje određeno omekšavanje početnih stavova, posebno u pogledu dužine moratorija na obogaćivanje urana, koji je sa prvobitno traženih 20 godina smanjen na pregovarački okvir od 12 do 15 godina.

Američke vojne baze
Iranska strana je odgovorila na ovaj američki prijedlog postavljanjem vlastitih, znatno strožih uslova, pri čemu je predsjednik Masoud Pezeshkian sredinom marta naglasio da okončanje sukoba zahtijeva priznavanje legitimnih prava Irana, isplatu ratne odštete i dobijanje čvrstih međunarodnih garancija protiv buduće agresije, izvijestila je Aljazeera.

Pored trajnog ukidanja svih sankcija, Teheran je, putem službenih kanala, zatražio i potpuno zatvaranje američkih vojnih baza u regiji, kao i uspostavljanje novog pravnog mehanizma u Hormuškom moreuzu kojim bi se formalizirala njegova dominantna uloga nad ovim plovnim putem.

Iako je Pezeshkian pokazao određenu spremnost na kompromis pod ekonomskim pritiskom, vojno rukovodstvo i Revolucionarna garda zadržali su radikalan stav, tretirajući sukob kao egzistencijalnu borbu.

U međuvremenu, iranski lideri su javno negirali postojanje bilo kakvih direktnih razgovora s Washingtonom, navodeći nepovjerenje prema SAD-u, za koje tvrde da su dva puta napale iranske ciljeve tokom prethodnih rundi razgovora.

(Kliker.info-Jutarnji list)