hamburger-icon

Kliker.info

Amer Jerlagić : Energija je i dalje glavna razvojna šansa BiH

Amer Jerlagić : Energija je i dalje glavna razvojna šansa BiH

12 Decembra
21:55 2009

Već dvije godine zaredom Elektroprivreda BiH je najuspješnija kompanija u državi, a prije dva dana njezin generalni direktor Amer Jerlagić proglašen je najuspješnijim menadžerom BiH u 2009. U godini recesije, teške ekonomske krize koja pogađa (i) našu zemlju, JP Elektroprivreda BiH i dalje bilježi nova ulaganja, nove investicije i opstaje među 100 najuspješnijih kompanija jugoistočne Evrope. O formiranju koncerna EPBiH i dugoročnim planovima preduzeća gospodin Jerlagić govori u intervjuu za Oslobođenje. 

Gospodine Jerlgiću, uprkos recesiji, kompanija EPBiH bilježi sve bolje poslovne rezultate zbog kojih ste proglašeni i menadžerom godine. Iako ste na čelu javnog preduzeća, ipak je riječ o vrijednim i značajnim pomacima: šta je Vama najvažnije u 2009. što je uradila EPBiH?
– Prije svega to je okončanje poslova oko formiranja Koncerna EPBiH, u čijem sastavu je od početka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Riječ je o kompaniji koja će imati oko 16.000 zaposlenih i biti jedna od najjačih elektroenergetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi, kompaniji koja je formirana na inicijativu, u saradnji i uz podršku Federalnog ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju. Uspješno je okončana i prva faza reorganizacije Društva čime smo postigli veću efikasnost u poslovanju koja se mjeri sa oko 25 procenata povećanom produktivnošću.

300 investicionih odluka                             Hidroelektrane su zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji i pogonskoj spremnosti, u što smo posljednjih godina uložili značajna sredstva, mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje. To nam je omogućilo da i prije roka krenemo u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih, starih, blokova u TE Tuzla i Kakanj. Dovoljan je podatak da smo u HE i TE tokom 2009. godine realizovali više od 300 investicionih odluka te da smo u istom periodu u projekat obnove i izgradnje distributivne mreže uložili oko 100 miliona KM. I sve to ostvarili smo u, izvjesno, najtežoj godini recesije.  

S obzirom na to da je potražnja i cijena električne energije na svjetskom tržištu, upravo zbog recesije, značajno pala kako se to odrazilo na rezultate poslovanja?
– Refleksije zbivanja na tržištu električnom energijom svakako su se odrazile j na poslovanje Elektroprivrede BiH. Međutim, i u 2009. godini ostvarit ćemo značajnu dobit od oko 76 miliona KM što je za 64 procenta više nego u 2008. godini. To je, svakako, rezultat spremnosti menadžmenta da se uhvati ukoštac i sa kriznim situacijom kakva je bila godina na izmaku.
Spočitavaju Vam da značajna sredstva dobiti i druga sredstva držite na bankovnim računima umjesto da ih plasirate u privredne tokove Federacije i BiH?
– Takve kritike dolaze, prije svega, od neupućenih, ali i od politikanata. Dio dobiti iz 2008. godine, 50 procenata, prvi put u istoriji Društva, isplatili smo kao dividendu dioničarima a naš najveći dioničar, sa 90 procenata, je Federacija BiH. Sva ostala sredstva, koja se nalaze na 12 bankovnih računa, u funkciji su našeg daljeg razvoja, konkretnije – "spremljena" su za nova investiciona ulaganja. Potvrda toga su i krajem novembra potpisani ugovori, u visini od 75 miliona KM za realizaciju investicionog projekta Revitalizacija bloka 6-110 MW TE Kakanj, čija je ukupna vrijednost 94,5 miliona KM, a koju isključivo finansira Elektroprivreda BiH. Tokom godine realizovali smo, kako sam već napomenuo, i 100 miliona KM u obnovu i izgradnju nove distributivne mreže. Značajna sredstva smo već uložili, nešto vise od 16 miliona KM, za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za buduću realizaciju šest kapitalnih investicija: hidroelketrana Vranduk, Ustikolina i Unac, te tri termoelektrane Tuzla, Kakanj i Bugojno sa rudnikom a tu su i planovi za izgradnju novih HE na rijekama Sana, Vrbas, Bosna, Bioštica, te izgradnja 15 mini elektrana na rijeci Neretvici… Pored ovoga, upravo ovih dana završavamo tenderske procese za rekonstrukciju i modernizaciju bloka 6 u TE Tuzla u visini od 125 miliona KM. Dva ugovora koja smo nedavno potpisali te treći čija je priprema u toku, tender je pri kraju, odnose se na remont koji treba da produži životni vijek objektima u Kaknju i Tuzli za 15 godina. Praktično, dobit ćemo gotovo nove objekte. Na ovaj način hoćemo da prebrodimo vrijeme do izgradnje novih zamjenskih kapaciteta da bismo imali energiju i za naše potrebe i za bilansni višak. Za sanacije smo dakle imali rezerviranih ukupno 220 miliona KM, pri čemu je u Tuzli riječ i o modernizaciji i povećanju snage – dok Kakanj ostaje sa 110 megavata, u Tuzli dobijamo novih 10 megawata.
Koliko planirate investirati u izgradnju novih elektroenergetih objekata?
– Usvojenim planom poslovanja do 2011. godine planirali smo da u nove i obnovljive izvore električne energije uložimo oko 1,4 milijarde KM što ponajbolje govori da mi nemamo slobodnih niti nekih zadržanih sredstava. Sva sredstva kojima raspolažemo u funkciji su investicija, ulaganja u prijeko potrebne proizvodne objekte kako bismo mogli "izbjeći mrak" koji nas očekuje već u 2018. godini ukoliko, iz bilo kojeg razloga, ne ostvarimo naše investicione planove.
Šta je sa izgradnjom velikih elektroenergetskih objekata o kojim se posljednjih mjeseci puno govorilo?
– Elektroprivreda BiH će, kako sam već rekao, za prve urgentne investicione poslove, a to su rekonstrukcija blokova 6 u TE Tuzia i TE Kakanj, te HE Vranduk i Ustikolina, obezbijediti oko 1,4 milijarde KM. U ta sredstva su uključene i mini HE i izgradnja bar jednog vjetroparka (Podveležje) te sanacija i modernizacija rudnika u koje ćemo u naredne tri godine uložiti oko 250 miliona KM. Za obezbjeđenje investicionih sredstava za ostale strateške projekte, ovdje posebno mislim na blok 7 u TE Tuzla, blok 8 u TE Kakanj i RiTE Bugojno, neophodna nam je pomoć Vlade Federacije i to, prije svega kroz njeno očitovanje o modelu finansiranja. Riječ je o golemim sredstvima, preko 7 milijardi KM, što prevazilazi mogućnosti EPBiH.

Samo da preciziramo: šta za rudnike, a šta za Elektroprivredu BiH znači uvezivanje ova dva najznačajnija proizvođača energije u BiH?

– Koncern planira u modernizaciju, sanaciju, stabilizaciju rudnika uložiti ukupno za šest godina oko 250 miliona eura. Sam taj podatak dovoljno govori o našoj želji da rudnike postavimo na zdrave noge, da modernizacijom povećamo proizvodnju, ali i standard rudara, da humanizujemo proces proizvounje, da riješimo problem invalida rada, da rudarima uvežemo staž, poboljšamo njihovu zdravstvenu zaštitu. Ukoliko samo u tome uspijemo, a hoćemo, učinili smo mnogo, obezbijedili smo uslove da rudnici posluju profitabilno i samodrživo u okvirima Koncerna.

Izvoz možemo učetvorostručiti           S druge strane Elektroprivreda BiH uvezivanjem sa rudnicima dobija stabilno i sigurno snabdijevanje glavnim energentom termoelektrana od čega će, u krajnjem slučaju, najveću korist imati krajnji potrošači električne energije jer ćemo moći osigurati stabilno i sigurno snabdijevanje ovim energentom. Dakle, korist je obostrana, može se reći trostrana jer će uvezivanjem ovih kompanija najviše profitirati država, odnosno građani jer ćemo moći postići optimalniju cijenu po gigadžulu.
Na nedavno održanom Ekonomskom forumu u Sarajevu, zaključeno je daje upravo energetika najvažniji ekonomski resurs BiH: kako se ponašamo prema tom resursu?
– Koncern EPBiH je naš "naftni kartel" koji nam daje mogućnost da prerastemo u najznačajnijeg regionalnog igrača na tržištu električne energije. S izgradnjom nekoliko velikih elektroenergetskih objekata, mogli bismo na izvozu električne energije u relativno kratkom roku ostvarivati najmanje milijardu KM godišnje. I u ovom trenutku EPBiH je jedan od najvećih neto izvoznika u BiH, no naš trenutni izvoz od oko 250 miliona KM mogli bismo učetvostručiti!  

O odbačenoj optužnici, politici i propuštenoj šansi
– Veliki sam legalista i zaista mi je drago da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo ustanovilo da nema elemenata krivične odgovornosti ministra Heće, odnosno daje optužnica odbačena. Nadam se da ćemo sada dobiti priliku da krenemo u velike projekte. Nažalost, izgubili smo puno vremena, dvije godine, mnogo energije i snage, i sada je upitno da li ćemo naći prostor i ambijent kakav je bio. Sada su šanse zaista manje, recesija je u punom jeku, teško je naći takve investitore – u proteklih godinu i po dana otišli su prema Srbiji i Crnoj Gori i krenuli u projekte ne samo strateškog partnerstva već čak i privatizacije EP Srbije. Dvije njemačke kompanije – EnBW, koji je bio u našem modelu, i ErBW, koji mu se naknadno pridružio, sad su u Srbiji i rade. Šteta je zaista što je iz posve političkih razloga osporen jedan veliki projekat koji je mogao obezbijediti izraziti napredak cijeloj zemlji. Ako znamo da se radilo o investiciji vrijednoj 3,5 milijarde eura, da se samo kroz avanse plasiralo 20%, što je uobičajeni avans na ugovorima, riječ je o investiranju cirka 700 miliona a to je zapravo godišnji budžet cijele Federacije. Posve je jasno da bi u tom slučaju recesija uveliko zaobišla BiH, odnosno Federaciju. 

O Bičakčiću privatniku, članu NO i optuženiku u dva sudska procesa                          
– Svi su krivi kad se dokaže, tako dok su procesi u toku gospodin Bičakčić je predsjednik Nadzornog odbora EPBiH. Gospodin Bičakčić je krajnje kooperativan, gotovo sve odluke koje je uprava delegirala NO-u su potvrđene i provedene, imamo uostalom i rezultate. Ja bih zaista volio daje ambijent u BiH drugačiji, ali tako je kako jeste. Što se tiče vašeg pitanja o načinu rješavanja onih situacija kada se firma gospodina Bičakčića, koja se bavi projektovanjem malih HE, ukoliko su takve odluke vezane za EPBiH – on se ne izjašnjava. Vidite, to su projekti koje finansira-ju privatna lica i može se desiti da imamo situacije kad EP investira dio sredstava na priključenje takvog objekta, pa tu mogu biti dodirne tačke između biznisa koji radi kompanija gospodina Bičakčića i EPBiH. Kad već insistirate, to ni po mom mišljenju nije u redu, ali ja o tome ne odlučujem.   (Oslobođenje)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku