Kliker.info

Šef Misije OSCE-a u BiH ekskluzivno za „Slobodnu Bosnu“ govori o svom odnosu sa Fahrudinom Radončićem i Miloradom Dodikom, političkim pritiscima na Tužilaštvo i Sud BiH, najavljenom referendumu u Republici Srpskoj…Gospodine Moore, na nedavno održanom ročištu za određivanje pritvora Bakiru Dautbašiću, tužitelj Božo Mihajlović kazao je da je Fahrudin Radončić obećao Dautbašiću kako će preko Vas utjecati da se obustavi istraga u Tužilaštvu BiH. Jeste li bili iznenađeni kada je Vaše ime pomenuto u takvom kontekstu?

Bio sam iznenađen, zbog toga što mi u OSCE-u nikada nismo, niti ćemo intervenisati kada su u pitanju bilo kakve istrage koje vodi Tužilaštvo BiH. A i niko nije tražio moju pomoć na bilo koji način u vezi sa tim slučajem.

Dan prije pomenutog ročišta, 11. januara, sastali ste se sa Radončićem u jednom sarajevskom restoranu. Da li ste tom prilikom sa njim razgovarali o Bakiru Dautbašiću, odnosno o istrazi koja je protiv članova SBB-a vođena u Tužilaštvu BiH?

Prvo da vam kažem, često sam na sastancima sa raznim ljudima – u ministarstvima, u Predsjedništvu BiH, u preduzećima širom Bosne i Hercegovine… Sa Radončićem sam bio tog dana na večeri i razgovarali smo raznim temama. Glavna tema je bila hoće li uspjeti koalicija na državnom nivou, jer da bi se situacija u BiH poboljšala, treba da postoji stabilna koalicija. Jedno od pitanja o kojima smo govorili bio je i slučaj sa Bakirom Dautbašićem i šta će SBB dalje učiniti u vezi s tim, s obzirom na to da su se u javnosti pojavila brojna pitanja i špekulacije. Gospodin Radončić mi je tada potvrdio da će, bez obzira na tu situaciju, SBB ostati u koaliciji sa SDA. A u vezi samog slučaja, kao što sam već rekao, Radončić nije tražio moju pomoć.

Poznajete li gospodina Dautbašića, jeste li imali priliku da se sretnete sa njim?

Da, upoznao sam ga prije pet-šest godina, dok sam bio zamjenik američkog ambasadora. Sretali smo se raznim povodima jer je on službenik Ministarstva sigurnosti BiH i tu nema ništa neobično. Govorili smo o različitim pitanjima vezanim za sigurnost u Bosni i Hercegovini, o saradnji OSCE-a i Ministarstva sigurnosti… Naša Misija sarađivala je svojevremeno i sa Sadikom Ahmetovićem, kao i sa Fahrudinom Radončićem dok je bio ministar sigurnosti, a sada sa Draganom Mektićem. Imamo odličnu saradnju sa tim Ministarstvom jer je jedan od ciljeva naše misije sigurnost u BiH. Dakle, bio sam u kontaktima i sa Dautbašićem jer je to dio mog posla.

Radili ste svojevremeno kao zamjenik šefa Misije u Ambasadi SAD-a u BiH. Poznajete li gospodina Zijada Hadžijahića, uposlenika Američke ambasade, čije ime je također spomenuto na ročištu u Sudu BiH?

Upoznao sam ga, kao i mnoge druge kolege službenike Američke ambasade. Ali ovaj slučaj o kojem govorite nema nikakve veze sa mnom i o tome ne znam ništa.

Nakon što ste imenovani za šefa Misije OSCE-a u BiH, u septembru 2014. godine, prvi zvanični sastanak održali ste upravo sa Fahrudinom Radončićem. Sam Radončić tada je objavio da je sa Vama, između ostalog, razgovarao o tome kako pojedine stranke na vlasti zloupotrebljavaju segmente pravosuđa u namjeri da različitim manipulacijama oslabe svoje političke konkurente. Slično tvrde iz Radončićeve stranke i ovih dana: spominju se politički montirane optužnice, pritisak na pravosuđe… S druge strane, iz Suda i Tužilaštva BiH poručuju da oni neće dozvoliti da bilo ko na njih vrši pritisak. Kako sve to komentirate, ima li političkog pritiska na bh. pravosuđe i odakle on dolazi?

Moram da vas ispravim: moj prvi zvanični sastanak bio je sa novinarima u hotelu „Evropa“, uključujući tu i novinare “Slobodne Bosne”, jer sam od njih htio saznati više detalja o aktuelnoj situaciji u BiH, s obzirom da nisam bio ovdje dvije godine. A nakon toga sam se sastao i sa Radončićem, Izetbegovićem, Dodikom, Čovićem, Ragužem, itd. Htio sam saznati kakvi su im planovi uoči izbora, te kakve su strategije i mogućnosti formiranja eventualnih koalicija nakon izbora. Potpuno je jasno da se u BiH sa ovakvim demokratskim okvirom moraju formirati koalicije, jer nikada jedna vladajuća stranka neće moći opstati na vlasti bez koalicija sa drugim strankama na raznim nivoima.

A sada da odgovorim na vaše pitanje: mi smo već godinama partneri VSTV-a, odnosno tužilaštva i suda i to ne samo na državnom nivou. Već odavno sam čuo iz raznih izvora, uključujući i Sud BiH, kao i tužioca Tribunala u Haagu Sergea Brammertza, da postoji jedno nezadovoljstvo kada je u pitanju rad Tužilaštva, posebno u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina. Potpuno je jasno da politički ambijent u kojem radi bh. pravosuđe nije dobar. Svaka odluka, bilo da nekoga optužite ili ne optužite, istražujete ili ne istražujete, nažalost, odvija se u teškoj političkoj atmosferi i uvijek postoje oni koji su za i oni koji su protiv. To je problem koji je utoliko komplikovaniji radi općeg političkog ambijenta u BiH. Ne mogu tvrditi da Tužilaštvo i Sud nikada nisu donijeli neke odluke iz političkih razloga, ali jasno je da je atmosfera u kojoj oni rade veoma teška, a politika je direktan uzrok toga.

Kako komentirate činjenicu da je Bakir Dautbašić, iako se trenutno nalazi u pritvoru pod veoma ozbiljnim optužbama, i dalje kandidat za ministra prometa i komunikacija BiH? Da li bi se takav slučaj mogao desiti, recimo, u Americi?

Pa, teško je porediti situaciju u BiH sa mogućnostima u drugim zemljama… Nisam advokat, niti stručnjak za takva pitanja, ali koliko znam, tu nema ništa protivzakonito s obzirom na to da nije podignuta optužnica.

A ukoliko bude podignuta optužnica?

To onda opet mora zavisiti od zakona ove zemlje.

Smatrate li da novoformirana koalicija SDA i SBB-a ima šanse za dugoročni opstanak?

Ovo sada je jedna komplikovana i osjetljiva faza i to je zaista teško predvidjeti. Moramo biti svjesni da će u oktobru biti održani lokalni izbori u BiH, a tokom izborne kampanje uvijek ima više „zapaljive“ retorike i međusobnih verbalnih optužbi… Treba sačekati i vidjeti rezultate izbora, ali ne sumnjam da će predizborna kampanja koja je pred nama biti oštra. Da li će to uticati na koaliciju SDA-SBB, stvarno ne znam.

Gospodine Moore, u medijima i javnosti povezivali su Vas sa mnogim bh. političarima, a mnogi od njih se i prilično otvoreno bore za Vašu naklonost… Jedini ste američki diplomata koji se sastaje sa Miloradom Dodikom. Kakav je Vaš stav prema Dodiku i referendumu koji predsjednik RS-a već mjesecima najavljuje o Sudu i Tužilaštvu BiH?

Prije svega, moram reći da imam skoro iste odnose sa svim političarima i političkim strankama u BiH. Dobro poznajem i Dragana Čavića, dobro sam poznavao i pokojnog Sulejmana Tihića, koji je bio zaista jak državnik… Teško mi je porediti sve te osobe. Ja sam karijerni američki diplomata, i iako platu primam od State Departmenta, šef sam misije organizacije koja ima 57 država članica. Moja uloga je takva da moram predstavljati i zajedničke interese svih tih zemalja članica, uključujući i Rusku Federaciju, Francusku, Ukrajinu, Njemačku… Dakle, sastajem se redovno sa svim političkim liderima u BiH, kao i sa običnim građanima u opštinama, po mjesnim zajednicama, u osnovnim školama… Ne vidim u tome ništa što bi bilo kontroverzno. Moja obaveza je da se družim sa svim Bosancima i Hercegovcima, u politici, kao i van politike. Što se tiče referenduma u RS-u, u potpunosti podržavamo stav visokog predstavnika i u svim drugim takvim pitanjima apsolutno smo na strani Međunarodne zajednice.

Da li je tačna informacija da ste se početkom decembra prošle godine u Laktašima tajno sastali sa Dodikom?

Bili smo zajedno na večeri u hotelu “Kaldera” u Laktašima. Ništa tu nije bilo „tajno“. Bio sam prije dva-tri mjeseca i na ručku sa Draganom Čovićem, negdje između Mostara i Širokog Brijega. Ne mislim da o svakom od tih sastanaka treba izvještavati javnost, ali nemamo ni šta sakriti. Sve je to dio našeg posla.

U Republici Srpskoj 9. januara održana je proslava Dana Republike, unatoč odluci Ustavnog suda BiH koja je taj datum proglasila neustavnim. Kakvu poruku šalje takvo nepoštivanje sudskih odluka na najvišim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini?

Nažalost, to nije jedini primjer nepoštivanja sudskih odluka u BiH. Jasno je da se sudske odluke moraju poštovati. S druge strane, sve stranke iz RS-a, vlast kao i opozicija, jednako su reagovale – dakle, protiv te odluke, tražeći neko drugo rješenje. To nije nešto što treba zanemariti. Moramo također razmišljati da kada imate toliko ljudi koji ne dijele ista politička mišljenja i konfrontiraju se svakodnevno po raznim pitanjima, a ujedine se oko ovog pitanja, onda nije dovoljno samo reći „obavezno je poštivanje sudskih odluka“, nego se mora ispitati kakve su mogućnosti pravnim, legalnim, ustavnim putem da se riješi to pitanje. Blisko smo sarađivali sa srbijanskim predsjedavanjem OSCE-a prošle godine i bilo mi je pomalo žao što su oni došli iz Beograda u Banja Luku 9. januara. Ipak, mislim da izjave premijera Srbije Aleksandra Vučića, pa i predsjednika Tomislava Nikolića, govore da su oni u potpunosti protiv referenduma u Republici Srpskoj. To je dobar signal i poruka koju će, nadam se, građani RS-a prepoznati.

Maja Radević (Slobodna Bosna)