hamburger-icon

Kliker.info

Alispahić : Predsjednik Izetbegović je dsao saglasnost za prisluškivanje Sefera Halilovića

Alispahić : Predsjednik Izetbegović je dsao saglasnost za prisluškivanje Sefera Halilovića

17 Maja
05:17 2011

Skoro šestosatnim svjedočenjem bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike BiH  Bakira Alispahića jučer je nastavljeno suđenje Mensuru Memiću i drugim pripadnicima  Specijalnog odreda za posebne namjene "Zulfikar" i 45. brdske brigade "Neretvica" za ratne zločine protiv civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti i ratnih zarobljenika iz HVO-a u Trusini kod Konjica aprila 1993. godine.

Isključena javnost                      U okviru ovog slučaja, podsjetimo, vodi se postupak i protiv ratnog komandanta ove jedinice Zulfikara Ališpage Zuke, koji se tereti što nije kaznio vojnike koji su učestvovali u ubistvima, te njegovog zamjenika Nihada Nihka Bojadžića, koji je, prema optužnici, rukovodio napadom na Trusinu. Alispahićevo svjedočenje, tokom kojeg je javnost u dva navrata isključivana zbog tajnosti dokumenata koji su prezentirani, najvećim dijelom odnosilo se na operativno-tehničke mjere "Agava" i "Zolja", odnosno na prisluškivanje tadašnjeg načelnika Glavnog štaba Armije RBiH Sefera Halilovića. Te mjere je po dolasku na ministarsku dužnost u junu 1993. upravo on potpisao. Alispahić je objasnio da je za provođenje mjera protiv tako visoko rangiranih osoba morao imati takozvanu verifikaciju Predsjedništva BiH i vrhovnog komandanta Armije RBiH, odnosno predsjednika Alije Izetbegovića. Zato je bilo potrebno da sigurnosne službe dostave odgovarajuća saznanja, a pod udar mjera službe, kako je rekao, mogli su doći svi! U slučaju Halilovića, predsjednik Izetbegović dao je usmenu saglasnost. O detaljima operativnih mjera, pa i u slučaju "Halilović", Predsjedništvo BiH uredno je obavještavano, a transkripti presretanih razgovora uzimani su, objasnio je svjedok, pod ruku i nošeni direktno predsjedniku. Nadalje, objasnio je da su kontakte s Halilovićem imali i rahmetli Nedžad Ugljen, kao i osobe iz vojne bezbjednosti.

– Posao je vođen pod šifrom "Skup". Očito su mjere dale rezultate. Ti rezultati uozbiljavali su problem, a kulminacija se desila na takozvanom raščišćavanju s Halilovićem – istakao je Alispahić, potvrđujući da su rezultati rada službe utjecali na odluku Predsjedništva RBiH da Halilović više ne bude na čelu Armije.Zanimljivo je da je dosje u slučaju "Halilović", što je Alispahić i potvrdio, postojao i prije nego što je on došao na poziciju ministra. – Postojao je problem u paralelnom rukovođenju jedinicama. Komandant je uzurpirao određene nadležnosti Predsjedništva BiH. To je postalo vidljivo i kamen spoticanja u odnosima… Postojala je opasnost da dođe do unutrašnjih sukoba – naveo je on.Advokat Kadrija Kolić, branilac optuženog Senada Hakalovića, insistirao na tvrdnji da je MUP BiH dao dokumente Zulfikaru Ališpagi i omogućio mu odlazak iz zemlje. Inače, advokati ostalih optuženih nastojali su osporiti zakonitost pribavljanja dokaza ključnih za njihovu odbranu. Ispitivali su i kredibilitet samo svjedoka Alispahića. S tim u vezi, insistirali su na pitanju jesu li u MUP-u RBiH de facto poštivani zakoni, na šta je svjedok više puta odgovorio potvrdno. Ipak, on je potvrdio da je služba u određenim slučajevima radila, a da se naknadno "pokrivala" papirima!?

Emotivna veza                         Isto tako, svjedok Alispahić potvrdio je da je bila napisana krivična prijava protiv Sefera Halilovića. Dostavljena je Predsjedništvu BiH, ali je "ono iz svojih razloga nije dalje procesuiralo". – Bilo je dovoljno dokaza za krivično gonjenje. Procijenjeno je da bi se napravila veća šteta ako se to procesuira, da su pojedini borci bili emotivno vezani za Halilovića – tvrdio je, na šta je predsjedavajuća Vijeća, sutkinja Željka Marenić, uzvratila pitanjem zašto je prijava uopće poslata u Predsjedništvo.Kada je riječ o Trusini, Alispahić je rekao tek da je za zločine u tom selu čuo tek poslije rata, jer MUP BiH nije bilo nadležan za ono što je radila vojska.- Meni Trusina kao mjesto događanja nije bila poznata. Možda je to zasjenio događaj u Grabovici – istakao je on, potvrdivši da optuženi komandant Ališpago tada nije bio pod mjerama službi bezbjednosti.

Zuka nije bio izvan sistema             Svjedok je govorio i o akciji "Trebević" u oktobru 1993. godine, kojom je država htjela uspostaviti red u vojnim strukturama. U toj akciji "korištene su sve mjere koje postoje na dunjaluku". Pitanja je jučer postavljao i Ališpago, iako se, zanimljivo je, tome protivila njegova odbrana predvođena Seadom Hodžićem. Uz ostalo, pitao je da li je on mogao narediti MUP-u da uhapsi nekoga, na šta je Alispahić rekao da u osnovi ne bi mogao. Svjedok je potvrdio da mu nije poznato da je Ališpago imao sukoba s vlastima te da "nije smatrao da je Zuka izvan sistema".

Ukraden laptop s imenima zaštićenih svjedoka           Jedan od advokata optuženog Dževada Salčina, Mersudin Pružan, kazao je da su nepoznati počinioci u prošli četvrtak provalili u njegov automobil i ukrali laptop u kojem se nalaze brojni dokumenti iz slučaja "Trusina" i imena 90 posto zaštićenih svjedoka! Laptop je, kazao je, dijelom zaštićen. Vjeruje da je kompjuter smišljeno ukraden i da bi kradljivci mogli otkriti imena. O događaju je obavijestio MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH. Faruk Vele (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku