Kliker.info

Nedžad Branković, nakon više od sto dana na čelu Vlade Federacije BiH, u razgovoru za "Nezavisne" tvrdi da se od prodaje državnog kapitala u najveæim firmama može obezbijediti novac za sve kapitalne projekte u FBiH. Ističe da æe se federalna vlada od sada permanentno boriti za radnička prava.

NN: U RS uspješno je izvršeno nekoliko velikih privatizacija. Zašto svaka iole veća privatizacija u FBiH mora završiti skandalom?

BRANKOVIĆ: To jedino mogu protumačiti činjenicom da je FBiH kvalitetniji prostor za demokratiju i pluralizam interesa. Možda ljudi ovdje slobodnije govore o onom šta misle i javno se izjašnjavaju o pojavama na koje imaju potrebu da ukažu. Ja tu slobodu u komunikaciji i slobodu u mišljenju pozdravljam kao pozitivnu pojavu jer niko ne smije da bude previše siguran u svoje poteze. Kada čovjek osjeti da apsolutno vlada, to onda nije dobro za njega.

NN: Je li realno očivati da će privatizacija "Aluminija" biti oborena s obzirom na tužbu korporacije iz Litvanije?

BRANKOVIĆ: Proces provođenja prodaje državnog kapitala "Aluminija" je u toku. Bilo kakav javni komentar, pogotovo premijera FBiH, mogao bi biti protumačen kao miješanje u proces koji je u toku. Taj proces provodi komisija koja je jasno definisana sporazumom koji je verificiran od strane Vlade FBiH, te bi moj komentar mogao biti protumačen na razne načine.

NN: Ako privatizacija bude oborena onda je to znak demokratskog okruženja u FBiH o kojem ste govorili?

BRANKOVIĆ: Sve su to predviđene pozicije u proceduri postupka privatizacije. Neka procedure i mjerodavne institucije komentarišu i određuju sudbinu ovog procesa privatizacije.

NN: Vaš zamjenik Vjekoslav Bevanda izjasnio se za prodaju "BH Telecoma", dok je ministar prometa i komunikacija izrazio svoje nezadovoljstvom poslovanjem ovog preduzeća?

BRANKOVIĆ: Tu imamo dva pitanja, poslovanje "Telecoma" i privatizaciju državnog kapitala u ovom preduzeću. Prema izvještaju koji je bio na sjednici Vlade o poslovanju javnih preduzeća u prošloj godini bio je i izvještaj o poslovanju "BH Telecoma". Neki procesi i poslovi u ovom preduzeæu su se mogli efikasnije obavljati. Uvažavajući i određene poremećaje na tržištu nismo mogli da ne primijetimo pad dobiti i dividende u "BH Telecomu". Za vlasnika je to dovoljan alarm da analizira način upravljanja kompanijom.

NN: U kojoj je mjeri to alarmantno i imate li možda neke podatke koliko su mogli više zaraditi?

BRANKOVIĆ: To je posao resornog ministra, posao Skupštine i Nadzornog odbora kompanije i ne bih u detalje ulazio.

NN: Šta je sa privatizacijom "BH Telecoma"?

BRANKOVIĆ: Moj stav je da ukoliko je to privatizacija radi prodaje kapitala – ja nisam za prodaju. Meðutim, ukoliko je privatizacija u funkciji instrumenta da ubrzamo naš razvoj – jesam za privatizaciju. Vidimo kakvo je užasno stanje u oblasti zdravstva, školstva, u osnovnoj baznoj infrastrukturi od koje zavisi ukupan ambijent za život u FBiH. Dovoljno je pogledati samo cestu od Sarajeva do Tuzle za koju nam je potrebno pola milijarde KM. To su ceste i projekti koji su neophodni, ne sutra, nego juče. Te potrebe možemo situirati samo od velikih potencijala koje imamo u neprivatiziranom državnom kapitalu. Odluka o privatizaciji "Telecoma" nije odluka o prodaju kapitala, već hoćemo li se razvijati 30 godina ili ćemo naš razvoj ubrzati da u osnovnim potrebama traje šest do sedam godina.

NN: Znači, novac od prodaje "Telecoma" bi išao u te svrhe?

BRANKOVIĆ: Najveći dio ovih prioriteta koje ima ova država, koje ima FBiH, se mogu situirati od novca koji se može dobiti privatizacijom.

NN: Stiče se dojam da se držite podalje od sukoba između ministra energetike Vahida Heće i direktora "Elektroprivrede BiH" Envera Krese. Šta će Vlada uraditi da se stanje u ovom preduzeću normalizuje?

BRANKOVIĆ: Stav Vlade je potpuno jasan. Podržavamo ministra jer je on u ime vlasnika kapitala zadužen za upravljanje kapitalom u toj kompaniji. Nažalost, to se svodi na neki sukob ministra i direktora jedne javne kompanije. Priča o tom sukobu je malo neprilična. Zamislite da imate privatnog vlasnika elektroprivrede i onda nadzorni odbor koji imenuje privatni vlasnik i menadžment kažu: "Mi nećemo provoditi tvoju poslovnu politiku, jer ti nisi dobronamjeran prema svom kapitalu". Ne treba ovu priču prenositi na teren imena ministara i stranačkih opcija kojima pripadaju, već na odnos vlasnika prema onima koji u ime vlasnika obavljaju posao upravljanja.

NN: Ukazuje li nemogućnost rješavanja ovog problema na manjak autoriteta kod Vlade?

BRANKOVIĆ: To se može nazvati ili manjak autoriteta ili nepoštovanje instituta vlasnika i vlasništva i drugih zakona koji definišu upravljanje državnom imovinom. Ovaj slučaj pokazuje koliko imamo posla i koliko imamo da radimo na zakonima koji objektivno onemoguæuju efikasno upravljanje državnom imovinom.

NN: Vlada je usvojila Prijedlog zakona o RTV servisu FBiH, ali su hrvatski ministri bili preglasani te će zakon najvjerovatnije biti oboren na sjednici parlamenta.

BRANKOVIĆ: To je jedan od važnih zakona i jedan je od 16 uslova EU postavljen pred našu državu. Vlada je izvršni organ vlasti i kada glasamo o određenim projektima ne prebrojavamo se ko je iz kog naroda glasao. Za ovaj zakon je bio dovoljan broj glasova da se on mogao utvrditi kao dokument koji može iæi u parlament. U parlamentu se štite i druga prava i vitalni nacionalni interesi i to će biti posao parlamenta i drugih institucija. U ovom tekstu zakona ugradili smo one nedostatke koje je uoèio i Ustavni sud FBiH. Mi smo svoj dio obavili i ispoštovali.

NN: U Vladi RS ističu da je ekonomski boljitak prioritet rada, te da je ovaj entitet "bolji dio BiH". Postoji li moguænost da se razvije takmičarski duh izmeðu vlada FBiH i RS?

BRANKOVIĆ: Ne treba da bude takve konkurencije. Treba da budemo vlade koje treba da stvore jednake prilike, jednake uslove za život svim građanima u BiH bez obzira u kom entitetu žive. Treba puno više da radimo. Potrebno je definisati zajedničke mehanizme. Moramo definisati jednake prilike i uslove rada jer utakmica "ko je bolji entitet" nema smisla. Ako je nekome stalo, evo, prvi ću reći da je neko bolji entitet.    Davud Muminović (NN)