The Economist: Zašto se Biden mora povući
Američki predjsednik Joe Biden i njegova stranka sebe predstavljaju kao spasioce demokratije. Međutim, kako navodi Economist, “njihovi postupci govore drugačije”. Ovaj ugledni list je objavio je tekst u kojem poziva Bidena da se povuče iz utrke za dobrobiti zemlje, te ističu da on nije sposoban da vodi državu.
“Bila je agonija gledati zbunjenog starca koji se bori da se prisjeti riječi i činjenica. Njegova nesposobnost da iznese argument protiv slabog protivnika bila je obeshrabrujuća. Ali operacija njegove kampanje da negira ono što su desetine miliona Amerikanaca vidjeli vlastitim očima otrovnija je od toga, jer njena neiskrenost izaziva prezir“, navodi ovaj list.
Rezultat ovoga je bio “da se Bijela kuća pruža u ruke Donalda Trumpa”, te Economist citira nove ankete koje su pokazale da su se birači u državama gdje Biden mora pobijediti okrenuli protiv njega. Njegovo vodstvo može biti u opasnosti čak i u državama gdje je nekada njegova pobjeda bila sigurna, kao što su Virginia, Minnesota i New Mexico.
“Gospodin Biden zaslužuje da ostane upamćen po svojim dostignućima i pristojnosti, a ne po propasti. Dakle, ispravno je da su prvi visoki demokrati počeli otvoreno da ga pozivaju da se povuče. Međutim, njihovi javni pozivi nisu ništa u poređenju sa sve većim talasom očaja koji osjećaju privatno. Više njih se hitno mora suočiti s činjenicom da će Trump pobijediti ako sada ne progovore. Kako bi doveli do političke obnove koja je Americi sada tako jasno potrebna, oni moraju pozvati na promjenu. Nije kasno“, navodi Economist.
“Ne možete voditi supersilu preko telepromptera”
Economist navodi da demokrate s pravom tvrde da Donald Trump nije sposoban da bude predsjednik, ali da su debata i njene posljedice pokazale su da je i Biden za to nesposoban. Prije svega, zbog njegovog mentalnog stanja.
“Biden i dalje može izgledati dinamično tokom kratkih, skriptiranih nastupa. Ali ne možete voditi supersilu preko telepromptera. Ne možete staviti međunarodnu krizu na čekanje jer predsjednik ima lošu noć. Treba li nekome ko ne može završiti rečenicu o Medicareu (program zdravstvenog osiguranja u SAD-u) povjeriti nuklearne kodove?“, navodi Economist.
U tekstu se iznosi argument da Biden nije kriv za slabljenje njegovih mentalnih sposobnosti, ali da jeste za drugu stvar koja ga diskvalifikuje, “a to njegovo insistiranje, koje podstiče njegova porodica, više osoblje i demokratske elite, da je još uvijek dorastao najtežem poslu na svijetu“.
“Bidenova tvrdnja da su ovi izbori između ispravnog i pogrešnog uništena je činjenicom da postojanje njegove kampanje sada zavisi od laži“, navodi Economist.
U tekstu se navodi da demokrate često kritikuju Republikansku stranku zbog njenog “kukavičnog” ponašanja prema Trumpu, i to s pravom. Ističe se da “previše republikanaca je ponavljalo njegove laži i nedostajalo im je moralne hrabrosti da progovore protiv njegovih zloupotreba” te da, “uvjereni da bi ga mogli nadživjeti, ili da će neko drugi platiti cijenu njegovog izbacivanja, senatori i kongresmeni stavljaju ambicije ispred svoje zemlje“.
Međutim, ističe se da bi se i Demokratska stranka “trebala pogledati u ogledalo, počevši od samog gospodina Bidena”.
“Kaže da nije uspio u debati jer je bio umoran od putovanja po svijetu, kao da je njegova slabost dokaz njegove vitalnosti. Njegove pristalice tvrde da tih užasnih 90 minuta ne bi trebalo zasjeniti protekle tri i po godine. Ali ono što je bitno je da li nagovještavaju sljedeće četiri godine. Viši demokrati koji ponavljaju ove očajničke stavove ili u tišini čekaju da neko drugi prvi progovori mogu misliti da su lojalni. Da li su lojalni svojoj zemlji ili svojoj karijeri?“, piše Economist.
“Izbor između nesposobnog i neizrecivog”
List navodi da bi demokrate bi mogle reći da je njihova trenutna taktika samo politika i da njihova sredstva opravdavaju njihovi časni ciljevi “spašavanja američke demokratije od grabežljivosti gospodina Trumpa”.
Međutim, navodi se da “ta odbrana ne čini uslugu Americi”.
“Taktika prikrivanja vlastitih mana demonizacijom vašeg protivnika dugo je štetila američkoj politici, ali korištenje prijetnje Trumpa kao “diktatora” kako bi se nadoknadila očigledna slabost Bidena je oblik ucjene. Kao šef države, američki predsjednik oličava vrline republike. Što ga više vide kao tvrdoglavog starca koji pravi posao prepušta svojim dvorjanima, to će više on potkopati vjeru Amerikanaca u njihov sistem vlasti. Predstavljajući Ameriku u inostranstvu, gospodin Biden će projicirati oronulost – na radost Kine i Rusije i na užas američkih saveznika“, navodi se.
“Postoji još jedna opcija. Gospodin Biden bi se trebao povući iz kampanje. Na taj način bi izbori mogli osvježiti političko tijelo. Vrlina demokratije je u tome što birači mogu birati svoje vladare, ali Biden i Tramp nude izbor između nesposobnog i neizrecivog. Amerikanci zaslužuju bolje“, ističe ovaj list.
Obnova američke politike
Economist navodi da je predsjednička politika je “zapela u kolotečini”:
“Osim Baracka Obame, svaki predsjednik od Billa Clintona 1992. rođen je 1940-ih. Gospodin Biden (1942.) je prvi put vodio kampanju za predsjednika prije 37 godina, iako na nespretan način. U to vrijeme i Trump (1946.) razmišljao je o kandidovanju. Njihova generacija je postala punoljetna tokom rata u Vijetnamu. Sa sobom nosi teret protesta na kampusima, eru pohlepe na Wall Streetu i stare borbe oko rase i feminizma. Te svađe su danas veoma drugačije, i to ne samo zato što se češće vode na TikToku“.
Ističe se da je “stagnacija neuspjeh partijskog sistema” u SAD-u.
“Stranke bi trebalo da budu sredstva koja okupljaju frakcije i interese da se nadmeću za vlast. One su sada otete. Prvo su Clintonovi i Bushevi preuzeli volan. Kada je biračima bilo dosta njih, Obama, a zatim i gospodin Trump digli su građanske pobune. U današnjoj Demokratskoj stranci vozačko mjesto zauzimaju gospodin Biden i njegovi ljudi. Obnova može početi samo ako demokrate ponovo preuzmu kontrolu i uvjere ga da se povuče“, navodi se.
The Economist je prvi put pisao 2022. da gospodin Biden ne bi trebao tražiti reizbor jer je prestar. Neposredno nakon debate se ovaj list još jače zalagao za taj argument, ističući da bi “novi kandidat imao nešto više od deset sedmica nakon konvencije da se oglasi”.
“Takav bi kandidat mogao izgubiti, očito, ali bi čak i tada katarza Bidenove samopožrtvovnosti pomogla obnovi američke politike“, navodi se.
Prema mišljenju uredništva Economista, postoje dobre šanse da bi novi kandidat odnio pobjedu, i te su šanse mnogo bolje nego Bidenove – čak i da kandidatkinja bude Kamala Harris, njegova relativno nepopularna potpredsjednica. Smatraju da bi, sa izuzetkom Harris, novi kandidat “lišio Trampa njegovih najjačih argumenata protiv Bidena: odgovornosti za inflaciju, imigraciju i navodni “lov na vještice” koji je doveo do njegovog krivičnog gonjenja”.
“Američka obnova mora početi sada. Ne može postojati bolji način od odabira novog kandidata koji će pobijediti Trumpa“, navodi se na kraju.
(Kliker.info- The Economist)
Komentari