Kliker.info

Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je u Haagu odbacio sve prigovore Srbije i proglasio se nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida koju je Hrvatska podnijela prije devet godina.- Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i… odbija se prvi prigovor Srbije – rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira u kojoj je tu odluku o nadležnosti podržalo 10 sudaca a sedam je bilo protiv.Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i potpisnica bila bivša zajednička država – SFRJ i tako odbacio prvi prigovor Beograda.Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ sve vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ.Srbija je uložila ukupno tri prigovora – da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. aprila 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za informacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.

Odbačeni prigovori               Sud je, nakon što je odbacio prvi prigovor, odbacio i druga dva prigovora s obrazloženjem da ta pitanja nisu mogla biti predmetom preliminarnih prigovora, već se o njima treba odlučivati tek u okviru rasprave o suštini tužbe. Najvažniji dio tih prigovora kojim će se Sud baviti tokom rasprave o suštini predmeta jeste da Srbija nije odgovorna za događaje prije 27. aprila 1992. jer tada SRJ nije postojala kao država.Hrvatska je u svojoj argumentaciji, tokom rasprave o preliminarnim prigovorima održane u maju ove godine, tvrdila da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. aprila 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju. Hrvatski predstavnici najavili su da će na tome stajalištu ustrajati jer vjeruju da mogu dokazati kontinuitet i uzročno-posljedičnu vezu događaja prije i poslije tog datuma.Sud je u utvrđivanju nadležnosti prihvatio i hrvatsko pozivanje na slučaj "Mavromatis" iz 1924. u kojem je Stalni sud međunarodne pravde (sud koji je prethodio Međunarodnom sudu pravde) utvrdio da se nadležnost Suda može utvrditi čak i ako svi uvjeti za tu nadležnost nisu postojali u vrijeme podnošenja tužbe, ali su se stekli naknadno.Time je premostio činjenicu da je Hrvatska svoju tužbu podnijela 1999., odnosno u vremenu prije nego je SRJ postala članica UN-a. U tome je Higgins kao važnu činjenicu istaknula da je Hrvatska detaljno obrazloženje svoje tužbe (tzv. memorijal) podnijela 1. marta 2001. godine, odnosno nakon što je SRJ nedvojbeno imala pristup Sudu jer je postala članica UN-a 1. novembra 2000., a da je prije tog datuma 2. jula 1999. tek podnijela desetak stranica s glavnim crtama tužbe.Iako se odluka Suda očekivala u svjetlu dvije ranije proturječne odluke ICJ-a koji se 1996. najprije proglasio mjerodavnim za tužbu koju je šest godina prije Hrvatske podnijela BiH protiv Beograda za genocid, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog svojedobnog bombardiranja 1999. godine, predsjednica Suda kazala je u obrazloženju presude kako nijedna od te dvije odluke nije bila obvezujuća u donošenju odluke o nadležnosti za hrvatsku tužbu protiv Srbije.Hrvatska je 2. jula 1999. pokrenula postupak pred ICJ-em protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995.Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida.RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Tužba Bosne i Hercegovine                   Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna i Hercegovina.Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24. februara prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinile genocid, ali da manjka dokaza kako su te snage djelovale po "uputama" ili pod "djelotvornim nadzorom" Srbije čime je ta država oslobođena odgovornosti za genocid.Sud pravde ipak je tada presudio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid, a mogla je s obzirom na svoj utjecaj na lokalne snage. Nadalje, Sud je zaključio i da je Srbija propustila izvršiti obvezu privođenja počinitelja pravdi, posebno Ratka Mladića.Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u maju 2008. godine.Rasprava o suštini hrvatske tužbe održat će se, prema procjenama pravnih timova obje države, tek za nekoliko godina.

Mesić i Sanader zadovoljni odlukom Suda         Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izrazili su u utorak u Vukovaru zadovoljstvo odlukom Međunarodnog suda pravde u Den Haagu.- Za nas je ta odluka bila očekivana. S obzirom na sve ono što se dogodilo. Simbolika je u tome, da smo upravo danas, kad se prisjećamo žrtava Vukovara i herojstva onih koji su branili Vukovar, tu vijest saznali upravo u Vukovaru.  Je simbolika, ali i određena pravda – rekao je Mesić. Na pitanje novinara očekuje li protutužbu Srbije, koju su kao mogućnost srbijanski predstavnici najavili u slučaju da se Sud proglasi nadležnim, Sanader je ocijenio kako je vrijeme da se Srbija suoči s prošlošću, dodajući, kako je upravo u Vukovaru nužno reći i to, da se rat nije vodio na tlu Srbije, niti je razoren Novi Sad, nego Vukovar, niti su hrvatski vojnici došli u Srbiju, nego je bilo obrnuto.- Miloševićeva velikosrpska politika je bila ta, koja je nanijela veliko zlo hrvatskom narodu – kazao je Sanader.Bebić je ocijenio kako današnja odluka Međunarodnog suda pravde pokazuje da svi oni koji su odgovorni za progone, ubojstva, i rušenje Vukovara i drugih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, moraju odgovarati pred licem pravde.- Ne može se graditi budućnost na ovim prostorima dok se ne suočimo s prošlošću i oni koji su krivi ne odgovaraju – kazao je Bebić, rekavši kako samo na takav način Hrvatska može graditi dobrosusjedske odnose.

Prva runda                  Glavni zastupnik Hrvatske, ministar pravosuđa Ivan Šimonović danas je u Den Haagu odluku Međunarodnog suda pravde (ICJ) da se proglasi nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid ocijenio velikim hrvatskim uspjehom iza kojeg slijedi veliki posao.- Ova je presuda veliki hrvatski pravni uspjeh … ali ovo je tek prva runda – rekao je Šimonović novinarima u Palači mira nakon odluke Suda.- U raspravu o sadržaju ulazimo u dobroj formi jer je Sud odbacio sve prigovore Srbije – kazao je Šimonović, pojašnjavajući da je Srbija očito imala dva plana – prvi da Sud prihvati sve njezine prigovore i time odbaci hrvatsku tužbu, a drugi da prihvaćanjem dijela prigovora koji se tiču dopuštenosti tužbe oslabi hrvatsku tužbu.Upitan o mogućnosti izvansudske nagodbe sa Srbijom, Šimonović je kazao kako bi takva odluka bila na Vladi a ne na pravnim zastupnicima, ističući da bi za Hrvatsku bilo vrlo značajno da ustraje na ispunjenju zahtjeva iz tužbe poput utvrđivanja sudbine nestalih, kažnjavanja počinitelja djela i povratka kulturnih dobara.- Ova presuda potaknut će Republiku Srbiju da se tu ostvare pozitivni pomaci – zaključio je Šimonović.

Srbija priprema kontratužbu        Glavni zastupnik Srbije Tibor Varadi izjavio je kako će Srbija sada nastaviti raditi na pripremi odgovora na hrvatsku tužbu te razmotriti mogućnost podnošenja protutužbe.- Sud će sada dati rok i Srbija će pripremiti odgovor a eventualno i protutužbu – rekao je Varadi, poručivši da je odluka o podnošenju protutužbe stvar politike.On je nastojao relativizirati odluku Suda smatrajući da dio srbijanskih prigovora zapravo nije odbačen jer je Sud odlučio ta pitanja raspraviti tokom samog suđenja. "Iz toga proizlazi da neka stajališta Hrvatske nisu prihvaćena", zaključio je Varadi.Upitan o mogućnosti izvansudskog dogovora s Hrvatskom, Varadi je kazao kako je Srbija više puta do sada pokazivala sklonost izvansudskom rješenju.

Jovanović: Sve je bilo pogrešno                Lider Liberalno demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović rekao je da nije iznenađen odlukom Međunarodnog suda pravde  i istaknuo kako mu izgleda "neuvjerljiva i nepristojna" argumentacija Srbije koja "svoj temelj gradi na činjenici da nam se ne može suditi za neke zločine zato što nismo bili zemlja članica Ujedinjenih naroda".On je ocijenio da je Srbiji potrebna nova politika prema regiji dodajući kako je sve ono što je obilježilo politiku Srbije prema susjedima bilo pogrešno. (Kliker.info-avaz)