hamburger-icon

Kliker.info

Zločinac Momčilo Krajišnik osuđen na 27 godina zatvora/Oslobođen optužbi za genocid

Zločinac Momčilo Krajišnik osuđen na 27 godina zatvora/Oslobođen optužbi za genocid

27 Septembra
20:22 2006

Haški tribunal (ICTY) osudio je danas jednog od bivših lidera bosanskih Srba Momčila Krajišnika na 27 godina zatvora, proglasivši ga krivim za zločine protiv čovječnosti, a ne i za genocid počinjen nad Bošnjacima i Hrvatima 1991. i 1992. godine.
Sudsko vijeće Alfonsa Orija (Alphons Orie) oslobodilo je Krajišnika optužbi za genocid i saučesništvo u genocidu, zaključujući da tužioci nisu dokazali da je on imao namjeru uništiti Bošnjake i Hrvate kao etničke grupe, iako su počinjeni zločini, sami po sebi, imali genocidnu prirodu. Krajišnik (61) je proglašen krivim za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje nesrba. Sudsko vijeće osudilo ga je zbog "ključne uloge" u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je osnovni cilj bila deportacija i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata sa teritorija BiH koje je rukovodstvo bosanskih Srba smatralo svojim.  "Opći cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je da se etnički prekomponira teritorije koje je odredilo rukovodstvo bosanskih Srba drastičnim smanjivanjem procenta Bošnjaka i Hrvata protjerivanjem… Krajišnik je dao zeleno svjetlo za početak programa protjerivanja tokom sjednice skupštine bosanskih Srba, kada je pozvao na, citiram: ‘provodeći ono što smo se dogovorili, etničku podjelu na terenu'", rekao je Ori.
Vijeće je kao dokazano prihvatilo da su zločini nad nesrbima, u okviru realizacije tog poduhvata, od marta 1992. godine počinjeni u 35 općina u BiH.
Srpske snage su Bošnjake i Hrvate, prema presudi, diskriminirale, zlostavljale, protjerivale, nezakonito pritvarale, ubijale, a njihove domove i vjerske objekte pljačkale i razarale. Kako je naglasio Ori, uslovi u zatočeničkim centrima širom BiH bili su nepodnošljivi, zatvorenici su prebijani i seksualno zlostavljani, što je dovelo do smrti mnogih.  Sudsko vijeće je, međutim, presudilo da "dokazi ne pokazuju da je, u bilo koje vrijeme tokom perioda na koji se optužnica odnosi, zločin genocida činio dio općeg cilja udruženog zločinačkog poduhvata", niti da su Krajišnik i drugi "imali posebnu namjeru koja se traži za genocid".
Krajišnik je, prema presudi, doprinos zločinačkom poduhvatu dao tako što je pomagao uspostavljanje i održavanje "stranačkih i državnih struktura Srpske demokratske stranke (SDS) kao instrumenata počinjenja zločina". Uz to, on je, kao predsjednik parlamenta, "blagonaklono gledao na izražavanje nacionalne mržnje i podsticanje straha u skupštini bosanskih Srba".  "Krajišnik je znao za i imao namjeru provesti masovno zatočenje i protjerivanje civila. On je imao ovlaštenja da intervenira, ali nije bio zainteresiran za sudbinu zatočenih i protjeranih osoba.  Krajišnik je želio da se bošnjačko i hrvatsko stanovništvo u velikom broju iseli sa teritorija bosanskih Srba i prihvatao je da se mora platiti teška cijena u patnjama smrti i razaranjima koji su bili potrebni za ostvarivanje srpske dominacije i održive državnosti", naglasio je Ori. Prema presudi, "uloga Krajišnika u počinjenju zločina bila je ključna", jer je, zahvaljujući položaju, olakšavao vojnim, policijskim i paravojnim grupama provođenje zločinačkog poduhvata.
Tužilaštvo ICTY je tražilo da Krajišnik bude kažnjen doživotnim zatvorom, a odbrana da on bude oslobođen.  Presudu Krajišniku izreklo je sudsko vijeće, u kojem su, pored Orija iz Holandije, bili Klod Anoto (Claude Hanoteau) iz Francuske i Hoakin Martin Kanivel (Joakin Martin Canivell) iz Španije.  Izricanju presude prisustvovali su članovi Krajišnikove porodice, a njegov brat Mirko izjavio je da je "ogorčen" presudom i najavio da će odbrana uložiti žalbu.  Tužilaštvo će, kako je rekao glasnogovornik Anton Nikiforov, odluku o tome da li će uložiti žalbu donijeti pošto prouči presudu.  Suđenje Krajišniku počelo je 3. februara 2004. godine, a završne riječi odbrane i optužbe održane su krajem avgusta ove godine.  Krajišnika su 3. aprila 2000. godine na Palama uhapsile međunarodne snage (Sfor), a četiri dana kasnije on je u prvom pojavljivanju pred sudijom ICTY izjavio da nije kriv.  Vrijeme koje je od tada proveo u pritvoru ICTY biće mu uračunato kao izdržani dio kazne. Zajedno s Krajišnikom bila je optužena i Biljana Plavšić, ali je ona 2002. godine priznala krivicu za progon nesrba, a 2003. godine je osuđena na 11 godina zatvora. (Onasa)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku