hamburger-icon

Kliker.info

Zlatko Lagumdžija : Ne treba nam ovakav OHR

Zlatko Lagumdžija : Ne treba nam ovakav OHR

25 Novembra
00:40 2009

Bosni i Hercegovini ne treba ovakav OHR jer trenutno ne zna je li zadužen za mirovni sporazum ili za evropske integracije, kaže predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija."Nama treba izuzetno snažan evropski ured u BiH koji æe nam reæi šta jeste, a šta nije evropski standard na našem putu ka èlanstvu. Nama treba i garant mirovnog sporazuma koji se neæe baviti dnevnom politikom, nego æe, ako doðe do problema u provedbi tog sporazuma, djelovati brzo i odluèno kako bi ugasio požar", naglašava Lagumdžija.

NN: Je li butmirski proces, u kojem uèestvuje i vaša partija, okonèan?

LAGUMDŽIJA: Butmirski proces mora se okonèati u narednih nekoliko sedmica ili dogovorom ili objavom da je to bio neuspješan projekt. Svima je jasno da je iduæa godina, u režiji vladajuæe petorke, izgubljena za reforme. Imamo paradoksalnu situaciju da, ako bi se butmirski proces okonèao na nivou onoga što Milorad Dodik traži, Haris Silajdžiæ bi bio dobitnik zajedno sa Dodikom na izborima naredne godine. Tada bismo ušli u pravi haos jer bi tzv. hrvatske stranke Hrvate u BiH mogle homogenizirati na prièi o ugroženosti. SDP neæe dozvoliti da se prihvati Dodikova ideja o kozmetièkim, a ne suštinskim promjenama. Možemo samo imati dobar dogovor koji æe biti proveden ili da u novu godinu uðemo pripremajuæi se za polaganje raèuna vladajuæe petorke na jedinom legalnom referendumu, izborima u oktobru naredne godine.

NN: O kakvom se trenutno prijedlogu razgovara?

LAGUMDŽIJA: Dio meðunarodne zajednice od nas traži da prihvatimo ovo o èemu se prudska trojka dogovorila, a to je dio butmirskog paketa koji bi znaèio kozmetièke promjene. Nemamo namjeru da to podržimo i da idemo ispod aprilskog paketa. Svima nam je jasno da BiH mora biti funkcionalna država. O tome postoji saglasje SAD i EU. Nije kljuèno pitanje ima li entiteta ili entitetskog glasanja, nego je kljuèno pitanje da li æe država dobiti ingerencije funkcionalne i efikasne države koja može pregovarati s EU i NATO, a da bismo èlanica ovih organizacija postali 2014. godine. To je moguæe ako brzo napravimo prvi korak u ustavnoj reformi. Postoji i puna saglasnost EU i SAD o tome da svako ko proba na silu narušiti ustavni poredak BiH bit æe brzo i efikasno sankcioniran od EU i SAD.

NN: Zašto je SDP-u prihvatljiv butmirski paket?

LAGUMDŽIJA: Nama je prihvatljiv doraðeni butmirski paket u kom bi se precizirali odreðeni njegovi dijelovi. Ono što je bilo u Butmiru neæemo podržati. Primjerice, tražimo ugradnju "evropske klauzule" u Ustav. To znaèi da parlament BiH ima ovlasti da donosi zakone, formira institucije i usvaja politike nužne za napredak ka EU, a da to ima princip starijeg prava u odnosu na sve ostale. To nije usmjereno protiv entiteta, nego ima za cilj da cijelu zemlju kantoni ili entiteti ne drže za vrat i stopiraju napredak.

NN: Je li butmirski proces gurnuo u stranu pitanja poput produženja mandata stranim sudijama, državne imovine i drugih?

LAGUMDŽIJA: Ne mogu da vjerujem da æe strane sudije i tužioci otiæi jer bi to opasno ugrozilo bh. pravosudni sistem u fazi njegove izgradnje i bio bi potpuni poraz meðunarodne zajednice. Imam osjeæaj da postoji neko taktiziranje. Protiv sam rješenja o državnoj imovini jer je to prijedlog koji bi praktièno znaèio podjelu imovine izmeðu dva entiteta koji bi je prodali jer im je nestalo novca od prodaje telekoma, naftne industrije i slièno. Sporazum o sukcesiji kaže da je BiH nasljednica imovine. Imamo sudske presude koje govore da je država vlasnik imovine. Predložena rješenja su suprotna ovom principu. Cilj butmirskog procesa je da se riješe neka pitanja koja se tièu funkcionalnosti države i mi u tom dijelu sudjelujemo. Imovina je nešto drugo.

NN: Zašto je opozicija mlako reagirala na propuste vladajuæih stranaka?

LAGUMDŽIJA: Ne slažem se s tom ocjenom. Predlagali smo nekoliko puta Zakon o oduzimanju nezakonito steèene imovine. Tražili smo da se prvo provjeri porijeklo nas okupljenih u Butmiru, te još 10 do 15 osoba iz javnog života, medija, privrede… Predlagali smo rješenja za elektroenergetski sektor, ali vladajuæa petorka ne može izmeðu sebe da se dogovori, a kamoli s nama.

NN: Mogu li èelnici SDP-a dokazati porijeklo svoje imovine, s obzirom na to da postoji istraga o navodnom traženju mita od privrednika u koju su ukljuèene Vaše stranaèke kolege?

LAGUMDŽIJA: Uvijek smo i sad tražimo da se krene prvo od nas. Prièa o mitu je prièa o duplim aršinima. U BiH ne postoje podjele na entitete, etnièke grupe nego na dva multietnièka tabora. Jedna je kriminalna skupina koja okuplja dio politièara, policajaca, privrednika, pojedinih medija. Na drugoj strani smo mi koji smo za vladavinu prava. Graðevinska mafija uloži 27 miliona KM u betonsku rupu u centru grada, pa tek onda traži dozvole. Kad im se ne udovolji, krene medijska hajka. Jedan tajkun je otišao u federalnu policiju i rekao da mu je nekoliko ljudi kazalo da je neko iz SDP-a preko njih tražio mito. Poslije su svi ti ljudi negirali da su to kazali, osim tajkuna koji je nezakoniti višemilionski graditelj. Prisluškivanje od tri mjeseca nije dalo nikakve dokaze, a ljudi kojima su nuðene pare su ih glatko odbili. Policija nema nikakvih dokaza, ali se s tim ide u javnost. To je ta sprega kriminala, korumpiranih dijelova policije i graðevinske mafije. Ista ta policija dobije prijavu od direktora velike javne kompanije da mu je predsjednik jedne stranke s hrvatskim predznakom tražio reket i nikad se to ne dostavi tužilaštvu i medijima. Umjesto toga, predsjednik te stranke odmah dobije informaciju da mu prisluškuju telefone i on promijeni broj. Dakle, radi se o montiranim aferama i to protiv ljudi koji su za zakon.

Živjeti na principima ZAVNOBIH-a

NN: Kada æe BiH dobiti zakon o praznicima?

LAGUMDŽIJA: Nadam se što prije jer Dan državnosti, 25. novembar, bit æe obilježen samo u jednom dijelu zemlje. Želim da prvo graðanima BiH èestitam ovaj praznik jer na Dan ZAVNOBIH-a smo se dogovorili da smo svi jednaki i da ova zemlja nije niti muslimanska, niti srpska, niti hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska. Tada smo pokazali da se možemo dogovoriti kako æemo živjeti, a to je poruka i onima koji tvrde da nas meðunarodna zajednica treba pustiti da se dogovorimo. Principi ZAVNOBIH-a su principi na kojima treba da živimo i zaista ne znam zašto neko može biti protiv toga.  Mirza Èubro (NN)

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku