hamburger-icon

Kliker.info

Živko Budimir : Ja nisam “zlatna ribica” i nemam namjeru ispunjavati želje Čovića, Lagumdžije i Ljubića

Živko Budimir : Ja nisam “zlatna ribica” i nemam namjeru ispunjavati želje Čovića, Lagumdžije i Ljubića

31 Decembra
16:19 2012

Preddsjednik Federacije BiH Živko Budimir u intervjuu za Dnevni list otvoreno govori o aktualnoj političkoj kriti u Federaciji i mogućim raspletima. Za najnoviju inicijativu SDP-a, SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. ocjenjuje da je u skladu s Ustavom, ali napominje kako treba sačekati i vidjeti postoji li većina u oba doma Parlamenta FBiH. Iako bi izglasali nepovjerenje Vladi, nova se, napominje Budimir treba usuglašavati s predsjednikom i dopredsjednicima Federacije. Jasno poručuje kako neće ispunjavati ničije želje i kako ostaje na funkciji predsjednika Federacije. Budimir ističe kako je potrebno krenuti u odlučnu borbu s korupcijom, jer bez toga nema ni investicija ni napretka. A za napredak je, po njegovom mišljenju, potrebno mijenjati i čitav način funkcioniranja u zemlji, gdje se najviši dužnosnici ponašaju kao marionete stranačkih lidera.

Stranke nove parlamentarne većine SDP, SBB, HDZ BiH i HDZ 1990. najavile su izglasavanje nepovjerenja izvršnoj vlasti i Vladi Federacije. Time nastoje svu odgovornost za eventualno nefunkcioniranje vlasti prebaciti na Vas. Kako to komentirate i što ćete poduzeti?

– Najava izglasavanja nepovjerenja Vladi Federacije BiH od zastupnika spomenutih stranaka u skladu je s Ustavom propisanom procedurom promjene sastava Vlade u slučaju kada dođe do promjene većine u Parlamentu. Dosadašnji pokušaji rekonstrukcije Vlade nisu bili u skladu s Ustavom. No, ima li nova koalicija SDP-a, HDZ-a, SBB-a i HDZ-a 1990. uistinu parlamentarnu većinu potrebnu za izglasavanje nepovjerenja Vladi u oba Doma Parlamenta Federacije BiH, tek ćemo vidjeti kada procedura izglasavanja nepovjerenja bude provedena u oba Doma Parlamenta. To je tek prvi korak, a nakon toga slijedi procedura sastavljanja nove Vlade čiji sastav treba usuglasiti s predsjednikom i dopredsjednicima FBiH. Ovdje moram naglasiti da u toj situaciji pojedini članovi sadašnje Vlade zasigurno neće dobiti moju suglasnost za ponovno imenovanje.

Hoćete li smijeniti cijelu Vladu nakon što joj Parlament izglasa nepovjerenje, odnosno hoćete li pokrenuti izbor nove Vlade FBiH?

– Ako sam dobro shvatio komentare zaključaka od predsjednika stranaka nakon sastanaka “četvorke” u Mostaru, njih ne zadovoljava samo promjena Vlade. Oni inzistiraju i na promjeni predsjednika i najmanje jednog dopredsjednika Federacije BiH, unatoč tome što to nije predviđeno Ustavom propisanom procedurom, pri izglasavanju nepovjerenja Vladi. Smjena predsjednika i dopredsjednika Federacije nije vezana za Vladu već naprotiv, novu Vladu u slučaju izglasavanja nepovjerenja sadašnjoj Vladi Parlamentu predlažu predsjednik i dopredsjednici FBiH. No, vjerojatno svjesni kako bi raspuštanje sadašnje Vlade i prijedlog sastava nove vlade bio uvjetovan usvajanjem zakona o vladi, zahtjev za smjenom predsjednika FBiH je pokušaj da izbjegnu usvajanje zakona o Vladi.

Zakon o Vladi kojim bi bilo spriječeno preglasavanje hrvatskih ministara u Vladi FBiH bi na isti način bilo regulirano usvajanje odluka Vlade FBiH kao i u Vijeću ministara na razini BiH (trećina ministara iz sva tri naroda mora glasovati za odluku kako bi bila usvojena). Zahtjevom za promjenom predsjednika i dopredsjednika FBiH prije ulaska u proces predlaganja nove Vlade, SDP i HDZ pokušavaju izbjeći usvajanje tog zakona. U više navrata u svojim istupima ustvrdio sam da je usvajanje tog zakona potpisano u platformi i da je SDP to izigrao, uz komentar da zakon nisu spremni usvojiti zbog straha da bi HDZ takav mehanizam koristio za ucjene i blokadu rada Vlade ponajprije poradi osobnih interesa. Bez usvajanja zakona o Vladi meni je jasno, promjena Vlade nije s ciljem poboljšanja pozicije hrvatskog naroda u FBiH i boljeg funkcioniranja vlade u interesu svih građana FBiH, već isključivo radi zadovoljenja osobnih i stranačkih interesa vodstva HDZ-ova i SDP-a. U tom slučaju nema moje potpore procesu promjene Vlade.

Ustavni sud Vam je ostavio mogućnost da preispitate svoju odluku u slučaju Desnice Radivojevića, ali Vi to niste bili obvezni uraditi. Što je bilo presudno da Desnicu Radivojevića vratite na posao?

– Prije svega, pismeno obraćanje ministra Desnice Radivojevića u kojem po prvi puta priznaje da je moguće kako je izjavio da se njegova ostavka na funkciju ministra aktivira, no više od toga izjava da je shvatio kako je grubo manipuliran te da ciljevi onih koji su njime manipulirali nisu i njegovi ciljevi. To obraćanje i kratki razgovor u Ustavnom sudu nakon javne rasprave uvjerili su me da g. Radivojevića više neće biti lako ponovno manipulirati. Presudna je ipak bila spoznaja o radu Vlade koja je od pokušaja rekonstrukcije upala u svojevrsnu blokadu u smislu donošenja ključnih odluka. Vraćanje ministra Radivojevića u Vladu će, uvjeren sam, Vladi vratiti mogućnost donošenja svih odluka, a time i potpunu funkcionalnost.

Čijem on sada bloku pripada? Kojoj stranci? Postoje informacije da je blizak s “Boljitkom”, ali i da vi imate određene mehanizme “da ga držite pod kontrolom”?

– Ministar Radivojević je izjavio da više nije član SDA, no na službenoj internet stranici SDA još uvijek je dopredsjednik. Također je izjavio da će do kraja mandata biti neovisan u smislu stranačkog opredjeljenja, što je u svakom slučaju pitanje odluke samog g. Radivojevića. Za mene, očekivane su izjave iz SDA da je ta pozicija raspodjelom pozicija u Vladi pripala njima, no očekujem kako će SDA u svrhu djelotvornosti rada Vlade, prihvatiti stranačku neopredijeljenost g. Radivojevića, ako se on na to odluči. Što se tiče relacija g. Radivojevića s “Boljitkom”, o tome ne bih mogao komentirati jer o tome nemam nikakvih informacija. No moram naglasiti da bih bio razočaran kada bi g. Radivojević kao ministar u Vladi postao član “Boljitka”. Pri donošenju odluke o vraćanju ministra Radivojevića, nisam se konzultirao pa čak ni upoznao niti HSP, a kamoli neku drugu stranku pa s indignacijom odbacujem bilo kakve spekulacije o mogućem učlanjenju g. Radivojevića u HSP, takve su izjave ne samo nekorektne već i neozbiljne. Dakako da od ministra Radivojevića očekujem da u Vladi postupa upravo onako kako je i napisao u svom pisanom obraćanju i ako tu izjavu smatrate mehanizmom, onda imam mehanizam koji je u pravnoj državi dostatan zapečatiti karijeru jednom političaru, ali i proizvesti i neke druge pravne posljedice pred zakonom.

Kakav rasplet političke situacije u Federaciji očekujete? Postoji li mogućnost da se ovakvo stanje održi još dvije godine?

– U ovakvim političkim okolnostima kakve imamo u Bosni i Hercegovini gotovo je nemoguće predvidjeti rasplet i rješenje političke krize. Ovih dana svi građani Federacije mogli su se uvjeriti u ono što sam nedavno istaknuo u jednom od svojih intervjua, o tome kako većina političkih stranaka na razne načine “ucjenjuje” zastupnike na svim razinama kako bi morali provoditi stranačke stavove i u slučaju kada su oni suprotni njihovim osobnim stavovima ili stavovima birača koje bi trebali zastupati. Govorim o ugovorima koji proizvode novčane obveze izabranih zastupnika i vijećnika ako napuste stranku ili glasuju suprotno odlukama stranke. To je suprotno postulatima demokracije, a ja tako ne doživljavam demokraciju i djelovanje izabranih zastupnika te sam uvjeren da sve dok stranke budu funkcionirale na taj način, odnosno bez nužne unutarstranačke demokracije, nećemo imati demokratsko društvo niti pravnu državu. Stranački predsjednici ponašaju se kao diktatori, a članovi stranaka natječu se u dodvoravanju predsjednicima, kako bi dohvatili što bolju poziciju u stranci, a time i u vlasti. Okruživanje poslušnicima i poltronizam postali su obilježje gotovo svih političkih stranaka, a zastupnici u Parlamentu i članovi vlada mehanizam za provođenje volje i osobnih interesa predsjednika stranaka, kome nemaju hrabrosti usprotiviti se jer su ucijenjeni, čak ni onda kada su svjesni da svojim glasovanjem krše Ustav, što smo već imali slučaj.Ako to ne promijenimo, ovakvo stanje u zemlji može potrajati i duže od dvije godine i ne samo to, već nam može biti i gore od ovoga sada. Osobno vjerujem da je narodu toga dosta i da je nastupilo vrijeme promjena te da će Bosna i Hercegovina vrlo brzo postati pravna država i istinski demokratska zemlja.

Postoje li uvjeti pod kojima biste se povukli i ispunili želje novoj parlamentarnoj većini?

– Ja nisam “zlatna ribica” i ne ispunjavam ničije želje, a napose nemam namjeru ispunjavati želje gospode Čovića, Lagumdžije i Ljubića. Hipotetski, poziciju predsjednika FBiH mogao bih napustiti prije isteka mandata, kada bi bila realizirana jednakopravnost Hrvata u FBiH i kada bi borba protiv korupcije rezultirala procesuiranjem nositelja korupcije u BiH.

Imate li pritisaka?

– Ako mislite na pritiske iz međunarodnih krugova – ne. Moj odnos s predstavnicima međunarodnih institucija vrlo je korektan i bez ikakvih pritisaka na moj rad i moje stavove. Najveći pritisci dolaze iz redova stranaka koje žele rekonstrukciju Vlade FBiH, preko medija koji su pod njihovom kontrolom. Preko tih medija sustavno se plasiraju neistine o meni i mojim suradnicima sa ciljem diskreditacije. Uskraćuju se određene informacije, poput one o presudi Ustavnog suda po zakonu o reviziji braniteljskih prava ili se nastoji umanjiti njihov značaj. Na to sam već navikao i ne može utjecati na mene.Oni koji to rade podcjenjuju ovaj narod smatrajući ga nedovoljno inteligentnim. Uvjeren sam da im je taj trud uzalud. Pojedine ljude možete lagati neko vrijeme, neke svo vrijeme, sve ljude možete lagati jedno vrijeme, ali sav narod ne možete lagati svo vrijeme.

Mislite li da će šestorka na državnoj razini uspjeti postići dogovor u slučaju “Sejdić – Finci” i ispoštovati nove rokove, odnosno kraj trećeg mjeseca 2013.?

– Ne želim biti “ptica zloslutnica” te stoga želim vjerovati da će šestorka, kako je i vi nazivate, konačno postići napredak na europskom putu BiH. Osobno ne podržavam pristup u kojem predsjednici političkih stranaka trebaju biti nositelji tih aktivnosti i ključni u procesu odlučivanja. Ako želimo biti pravna država i uspostaviti red, vrijeme je da za vođenje procesa u zemlji odgovornost preuzmu institucije i oni koji se nalaze u institucijama. Kako je moguće da u pravnoj državi veću moć imaju predsjednici političkih stranaka od članova Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamenta? Možda je to zbog onih ugovora koje su morali potpisati da bi došli na pozicije. To samo potvrđuje da su svi na pozicijama samo marionete u rukama predsjednika političkih stranaka bez prava na mišljenje i prava donošenja odluka, no ubrzo će shvatiti “ne” i bez odgovornosti. Nikada se neću složiti s tim da je to ispravan način funkcioniranja. Uvjeren sam da, dok budemo funkcionirali na taj način, nećemo ostvariti značajniji napredak.

Činjenica je da su protekle dvije godine i u Federaciji i na državnoj razini protekle samo u borbi za fotelje. U isto vrijeme sve je više nezaposlenih, siromašnih, pad standarda. Nitko se ne bavi stvarnim problemima. Kako to komentirate i bojite li se da bi aktualna vlast kraj mandata mogla završiti s lošim rezultatima?

– Po tome se ove zadnje dvije godine ne razlikuju od prethodnih mandata, te ako se nastavi dosadašnja praksa, i ovo četverogodišnje razdoblje završit će bez realiziranja predizbornih obećanja o “državi za čovjeka”, stranim investicijama, pokretanju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta, kao i svi do sada. Imao sam dosta razgovora s potencijalnim investitorima iz europskih zemalja kao i SAD-a i Azije. Zanimanje za investiranjem u Bosnu i Hercegovinu postoji, no uz ovakvu korupciju i političku nestabilnost na investicije ćemo još dugo čekati. To znači i suprotno, vrlo brzo možemo ih i ostvariti što izravno podrazumijeva razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te poboljšanje standarda, ako budemo imali dovoljno razuma i u političkom smislu uredimo zemlju i zaustavimo korupciju. No, to je u našim rukama. Ne trebamo očekivati da će to netko drugi uraditi za nas. Postoje i druge zemlje koje su zanimljive investitorima i ako nama nije stalo da mi privučemo investicije, drugima će biti još manje stalo nego nama.

Na Ustavnom sudu dobili ste spor protiv ministra Zukana Heleza u slučaju nelegalne revizije braniteljske populacije. Postoje informacije da je ogroman broj nelegalnih korisnika prava. Zalažete li se možda za objavu registra kao što je to napravljeno u Hrvatskoj?

– Da među onima koji koriste razna prava po osnovi sudjelovanja u ratu ima onih koje ta prava ne pripadaju nikada nisam osporavao. Naprotiv, u vrijeme uvođenja u pravo zalagao sam se da se to onemogući i predlagao pravična rješenja. Na žalost, oni koji su odlučivali krenuli su drugim smjerom i to nas je dovelo do velikih problema. Danas, zagovaram pristup da prvo treba utvrditi koliko je među onima koji koriste braniteljska prava onih koji uopće nisu sudjelovali u postrojbama HVO-a ili Armije BiH i njih prve izvesti iz prava. Ako tome može pomoći objava registra, podržavam da se isti objavi. Ja se svoga ratnog puta ne stidim, naprotiv, iznimno sam ponosan na svoj ratni put i uvjeren sam da je isti stav velike većine branitelja.

Što građani mogu očekivati, ali i sami učiniti u 2013. i što biste im poručili?

– Problemi u Bosni i Hercegovini dosegnuli su zabrinjavajuću razinu. Kada to kažem, prije svega mislim na socijalno stanje građana BiH, stopu nezaposlenosti i stanje u gospodarstvu koje izvjesnije može rezultirati zatvaranjem nekih od postojećih radnih mjesta, a ne otvaranjem novih, a tek onda na političku krizu u BiH. Manje je značajno svima koji žive u BiH tko je na vlasti, od toga kako tu vlast obnaša.Apeliram na sve ljude u BiH, poradi općeg stanja koje je iznimno teško, da svi moramo pokazati razinu građanske svijesti i hrabrosti, te pokrenuti borbu protiv korupcije, a svoje povjerenje dati onima koji se istinski zalažu za dobrobit svih i uspostavu vladavine prava. Samo tako možemo postići da nam svima bude bolje.Moja poruka, odnosno novogodišnja čestitka svima u Bosni i Hercegovini bila bi: Pokrenimo se, krenimo putem pravde i pomirenja, učinimo svi zajedno potreban napor da nam svima 2013. godina ponovno probudi nadu da možemo bolje, te bude sretnija i bolja od svih poslijeratnih godina. Sanja Bjelica Šagovnović (Dnevni list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku