hamburger-icon

Kliker.info

Zijad Bećirović : CIK je ekspozitura stranaka, Srbije i Hrvatske, cilj disolucija BiH

Zijad Bećirović : CIK je ekspozitura stranaka, Srbije i Hrvatske, cilj disolucija BiH

Decembar 23
02:19 2018

Ako su u čemu usklađeni susjedi Bosne i Hercegovine, Srbija i Hrvatska onda je to po pitanju Bosne i Hercegovine, kaže adirektor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana doc. dr. Zijad Bećirović komentirajući posljednja dešavanja na političkoj sceni regiona i naše zemlje, koji su, po Bećiroviću, kulminirali posljednjim odlukama Centralne izborne komisije (CIK)

Za naš portal Bećirović otvoreno govori o tome ko stoji iza CIK-a, kakva je uloga susjeda u odnosima prema BiH, razgraničenjima u regionu, te gdje je nestala stvarna probosanska politika.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate posljednju odluku Centralne izborne komisije BiH koja je u Sarajevu protumačena i kao cementiranje etničkih podjela zemlje i kamo će ona, po Vama, voditi? Mnogi smatraju da je to klasična politička odluka, ko su onda njezini nalogodavci?

Bećirović: Prvo pitanje je, da li je Centralna izborna komisija (CIK) nadležna za donošenje jedne takve odluke. Uvjeren sam da nije. CIK, ali i niko drugi u Bosni i Hercegovini ne smiju i ne mogu biti iznad Ustava i zakona. U ovom slučaju CIK je iznad ustava i zakona. Jasno je, da članovi CIK-a predstavljaju ekspozituru nekoliko političkih lidera u sadejstvu sa susjednim državama, Srbijom i Hrvatskom. Predsjednik CIK-a kontraverzni Branko Petrić izjavljuje, da su oni ovakvom odlukom htjeli izaći u susret da se riješi problem popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.

Kakva lakrdija od pravnika Branka Petrića! CIK kao i svaki drugi organ/institucija u Bosni i Hercegovini mora da poštuju ustavno-pravni poredak države, a oni koji odlučuju moraju svoje odluke temeljiti na Ustavu i zakonima, a ne da nekome „izlaze u susret“, ili da odlučuju prema svojim emocijama, preferencijama ili da podilaze političkim strankama, čak i javnosti.

Ustav i zakoni moraju se poštovati i implementirati. U ovom slučaju došlo je do kršenja, izrugivanja Ustava i zakona, ali i vrijeđanja zdravog razuma. U odluci CIK-a ne da nije u odluku o popuni Doma naroda FBiH uključen popis iz 1991. godine, nije čak uključen ni popis iz 2013. godine nego je napravljena dobitna kombinacija odluke u korist HDZBiH i Dragana Čovića, koji taktički odgovaraju
na odluku CIK-a da je neustavna kako bi prikrili svoj stvarni utjecaj na CIK.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate u posljednje vrijeme veoma agresivne tendencije bosanskohercegovačkih susjeda, prije svega Hrvatske koja pitanje BiH otvara u Saboru i pred Europskim parlamentom, ali i Srbije koja se podrškom Miloradu Dodiku i proruskim faktorima vrlo jasno vraća na politiku devedesetih, što upozoravaju brojna regionalna imena…

Bećirović: Ako su u čemu usklađeni susjedi Bosne i Hercegovine, Srbija i Hrvatska onda je to po pitanju Bosne i Hercegovine. Imali smo slučaj da je prije godinu dana Srbija namjeravala donijeti Deklaraciju o zaštiti i očuvanju srpskog naroda u regionu, da bi time Srbija legitimizirala i legalizirala svoja uplitanja u susjedne države i u regionu. S obzirom da Srbija za razliku od Hrvatske ima slabiji međunarodni položaj, jer je Hrvatska članica EU i NATO, poslije je pod međunarodnim pritiskom odustala od donošenja navedene deklaracije.

U međuvremenu je Hrvatska donijela sličnu Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kako bi legitimizirala i legalizirala svoja buduća uplitanja u BiH, koja su već najavili premijer i predsjednica Hrvatske, Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović. Krajnji cilj je disolucija države Bosne i Hercegovine i realizacija velikodržavnih projekata. Cilj susjeda BiH je isti, stil, maniri i taktika su različiti.

Radiosarajevo.ba: Da li, po Vama, regionalne politike imaju uvjerenje da se kroz politiku korekcije granica u odnosima Kosova i Srbije može doći na pozicije podrške za politici razgraničenja, odnosno podjele naše zemlje i ko bi takvu politiku mogao da podrži?

Bećirović: U regionu su vođena četiri rata, koji su bili ratovi i za granice. Nijedna granica nije pomjerena ni za milimetar. Ne vjerujem da će sada doći do pomjeranja granica. Ideje o razgraničenju su opasne ideje slične Huntingtonovi tezi o sukobu civilizacija. Te ideje daju nadu nekim krugovima da su zaista moguće i ostvarive. I ideje o razgraničenju kao i teze o sukobu civilizacija su anticivilizacijske. Podršku podjelama daju političari, koji su okrenuti prošlosti, a ne budućnosti i koji nemaju rezultata na poboljšanju života svojih građana i zbog toga građani masovno napuštaju BiH i odlaze „trbuhom za kruhom“ uglavnom u države EU. Zbog toga su ideje podjela u vremenu kada se cijeli svijet združuje i povezuje samo u funkciji opstanka na vlasti pojedinih političara, koji vode politiku Divide et Impera (zavadi pa vladaj).

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na probosansku politiku i je li ona prestala biti proaktivna? Posebno na međunarodnom planu, u Briselu, Washingtonu, i to, paradoksalno, u trenutcima koji se čine ključnima za našu zemlju. Gdje Vi vidite rješenja? Zašto nedostaje ozbiljno lobiranje za Bosnu u svijetu?

Bećirović: Čovjek na pomisao, da postoji probosanska politika često se razočara potezima politike koja sebe tako naziva. Nevjerojatno je, da je većina političkih subjekata u Bosni i Hercegovini antibosanskih pa čak i onih koje sebe nazivaju probosanskim, jer njihovi politički koncepti usmjereni su protiv samog bića Bosne (koncept favoriziranja i superiornosti vlastitog etniciteta, religije, kulture itd.). To govori koliko je Bosna i Hercegovina kao fenomen, duh, koncept, način života na svojevrstan način neuništiv usprkos djelovanju svih tih anti faktora. Historijski koncept Bosne je još uvijek nedostižan za Europsku uniju, ali i za SAD, zbog toga će taj koncept sasvim sigurno preživjeti, a te politike će biti poražene. Posljedice tih politika već su vidljive u masovnom iseljavanju i na višedecenijskom gubitku vremena za sve nas. Međunarodni faktor je u posljednje tri decenije izgrađivao partnerske odnose sa političko-kriminalnim strukturama i njih jačao umjesto da je uspostavio partnerske odnose s građanima. To je strateška greška Zapada, koja još nije popravljena.

Faruk Vele (Radio Sarajevo)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *