hamburger-icon

Kliker.info

Željko Komšić: Nerealno je očekivati izmjenu Ustava u ovakvim političkim okolnostima

Željko Komšić: Nerealno je očekivati izmjenu Ustava u ovakvim političkim okolnostima

31 Decembra
06:11 2007

Nerealno je očekivati bilo kakvu izmjenu Ustava u ovakvim političkim odnosima i ovakvoj političkoj koaliciji na vlasti, kaže Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.Smatra da, "izuzev eventualne saglasnosti da nam treba ‘demokratski ustav'", dogovora po ovom pitanju neće biti.Komšić tvrdi da se u postojećim političkim odnosima u BiH ne može definisati ni jasna državna politika.Iako želi da BiH potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, malo je, kako kaže – skeptičan."Mislim da će trebati mnogo volje i mudrosti da se dođe do sporazuma", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH.

NN: Kako ocjenjujete 2007. godinu?

KOMŠIĆ: Očekivano lošom! Zašto? Iz razloga jer je bilo jasno da, s političkog aspekta, vladajuće stranke ne mogu realizovati ono što su obećale u predizbornoj kampanji, pogotovo ukoliko se tim obećanjem može smatrati program rada Vijeća ministara koji, pokazalo se, također nisu bile u mogućnosti da ispune. Dakle, generalna ocjena – očekivano loše!

NN: Kakav utisak na Vas ostavlja novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak?

KOMŠIĆ: Pozitivan! Mislim da je riječ o pozitivnoj osobi, što je vrlo važno u svakom poslu, da je riječ o čovjeku koji, zapravo, razmišlja na način koji je nama u BiH možda malo "stran", jer on razmišlja iz evropskih uglova, evropskih perspektiva. To kod nas ovdje baš i nije odomaćen način razmišljanja i generalno mislim da čovjek želi dobro BiH i svim njenim narodima i građanima.

NN: Vjerujete li u tezu da će se politička situacija u BiH smiriti kada se rasproda preostalo "porodično srebro" – telekomi, elektroprivrede…

KOMŠIĆ: Hoće, u velikoj mjeri, jer ovo sad što imamo kao vlast, zapravo, nije programska vlast, već je vlast koja je konstituisana na silu, popriličnu silu, i po potezima koje vuku, prije svega vlade, u oblasti privatizacije vidi se da su im ključne teme i ključna pitanja privatizacije velikih javnih preduzeća. Naravno, tu spadaju telekomi, elektroprivrede – tamo gdje nisu prodani. Za običnog čovjeka stalno se lansiraju "velike" političke teme, nacionalne teme, dok kroz vlade i parlamente vrlo tiho prolaze veliki projekti privatizacije i veliki novac.

NN: Jeste li optimista u pogledu reforme policije, izmjena Ustava BiH i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u narednih šest mjeseci?

KOMŠIĆ: Želim da budem optimista, ali pokušaću da budem realan. U pogledu reforme policije mislim da će šestorica političkih lidera dogovoriti ono što Evropska unija od njih očekuje, s obzirom da je, prije svega, Evopska unija znatno snizila kriterije i zahtjeve kada je riječ o reformi policije. Međutim, ono oko čega će se lideri dogovoriti, zapravo neće biti nikakva reforma policije. Oni će nastojati da u svom dogovoru odgode suštinsku reformu policije. Oni će se dogovoriti oko formiranja centra za forenziku, centra za obuku kadrova i oko sličnih stvari koje, sa aspekta suštinske reforme policije, ipak ne predstavljaju bilo kakav napredak u reformisanju policije. O onome što je ključna stvar, a što podrazumijeva da policija ne bude pod utjecajem politike, na bilo kom nivou i bilo koje politike, o tome se, nažalost, neće dogovoriti. Međutim, Evropskoj uniji će, mislim, biti dovoljan i ovaj dogovor koji će oni postići. Problem će nastati na drugom uslovu, a to je reforma Javnog RTV servisa. Očekujem da će tu biti velikih problema, pogotovo što će se ponovo pojaviti zahtjev, prije svega stranaka sa hrvatskim predznakom, za posebnim kanalom na hrvatskom jeziku, a pošto je i ova reforma uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tu očekujem probleme i mislim da će trebati mnogo volje i mudrosti da se dođe do sporazuma. Ja naravno želim i hoću da potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali moram reći da sam ipak malo skeptičan. Što se tiče izmjena Ustava BiH ne vjerujem ni u kakav suštinski dogovor sa ovim političkim strankama koje obnašaju vlast, a koje imaju apsolutnu većinu da usvoje izmjene Ustava. Riječ je o različitim nepomirljivim konceptima i ono čega se zapravo bojim je da u predstojećoj izbornoj godini to može poslužiti podizanju etničkih tenzija zbog pridobijanja glasačkog tijela na lokalim izborima. Dakle, mislim da je svim protagonistima vladajuće koalicije, a prije svega Stranci za BiH i gospodinu Harisu Silajdžiću, stalo da odgode bilo kakav konkretan rad o reformi Ustava, svjesni da ne mogu realizovati ono što je bio njihov predizborni cilj, njihovo predizborno obećanje. Ponovo će se pojaviti priča o federalizaciji BiH i tzv. trećem entitetu, zapravo tu priču su već pokrenule stranke sa hrvatskim predznakom, dok će političke stranke iz Republike Srpske svim silama nastojati da očuvaju već postojeće ustavno uređenje i još više ojačaju ulogu entiteta. Prema tome, nerealno je očekivati bilo kakvu izmjenu Ustava u ovakvim političkim odnosima i ovakvoj političkoj koaliciji na vlasti, izuzev eventualne saglasnosti da nam treba "demokratski ustav". A šta to konkretno znači, svako će procjenjivati na svoj način. Dakle, neće biti nikakvog dogovora!

NN: Kako uopšte ocjenjujete iznenadno parafiranje sporazuma?

KOMŠIĆ: Evropa je, jednostavno, vođena vrlo pragmatičnim stvarima, a to je stabilizacija političkog stanja u regionu, tu prije svega mislim na pitanje Kosova i političkih prilika u BiH, maksimalno snizila svoje kriterije i dopustila parafiranje tog sporazuma. Naravno, za potpisivanje tog sporazuma, što rezultira nekim konkretnim rezultatima, ostavljen je jedan rok, o čemu sam govorio u prethodnom pitanju, i iako svim srcem priželjkujem da BiH uspije u tome, istovremeno gajim sumnju i izvjesnu dozu skepse da će se to i desiti. Ali, Evropi to u tom trenutku više neće biti toliko bitno ako se u međuvremenu riješi pitanje Kosova. Dakle, ovo pitanje o parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju može se gledati, ne kao zasluga domaćih političkih snaga i želje da se zaista krene evropskim putem, nego čisto kao ustupak, usluga Brisela i Evropske unije zemljama regiona i BiH.

NN: Najavljeno je da će Predsjedništvo BiH analizirati stanje u diplomatsko-konzularnoj mreži, šta je tu najveći problem: nesposobni kadrovi, loša komunikacija, nepostojanje jasne državne politike…?

KOMŠIĆ: Predsjedništvo BiH mora uraditi ovaj dio posla. Bar ja tako mislim! Kako će ga uraditi, to će se još vidjeti. Ja u ovom trenutku nisam spreman da prejudiciram rješenja koja će nastupiti nakon te analize. Moguće je da tu bude i suštinskih promjena u smislu da se uvede, prije svega, više reda u kriterijima za obavljanje tako odgovornog posla kao što je diplomatska služba. Međutim, koliko ja znam, raspoloženje kod ostala dva člana Predsjedništva je takvo da će prije biti da ćemo se u pogledu ovog pitanja zapravo možda susresti sa zahtjevima za ukidanjem nekih diplomatsko-konzularnih predstavništava, odnosno otvaranjem novih i da će se samo na tome završiti priča o stanju u diplomatsko-konzularnoj mreži. To je moj strah. Ne bi bilo dobro da to bude jedino, jer se bojim da kod nepostojanja jasne državne politike, što je i dio vašeg pitanja, u ovim političkim odnosima koji vladaju u BiH, sa ovom vladajućom koalicijom, mi jednostavno ne možemo definisati jasnu državnu politiku i vanjskopolitičke orijentire.

NN: Šta je u samoj analizi uočeno i hoće li biti novih smjena?

KOMŠIĆ: Analiza još nije bila predmetom konsultacija u Predsjedništvu BiH sa čelnim ljudima Ministarstva vanjskih poslova. Prema tome, teško mi je sad na ovo pitanje odgovarati dok ne završimo taj krug konsultacija i razgovora.

NN: Spočitavaju Vam da je prilikom prošlih smjena bilo imenovanja koja su više podobna nego sposobna, prvenstveno Limov, Jukić… Kako ste uopšte birali ove kadrove – postoje li kriteriji za izbor diplomata?

KOMŠIĆ: Interesanto je kako ste "zaboravili" pomenuti gospođu Negodić i gospođu Prpić-Krivošić, kao osobe koje nemaju nikakve veze sa SDP-om! A i one su imenovane za ambasadore.

Mislim da je ovo licemjerno prigovaranje na ovakvom imenovanju ambasadora, prije svega, koliko ja znam, ne postoji gotovo nijedan ambasador u mreži koji nije bio politički, tako da kažem, podoban i koji nije bio kadar bilo koje političke stranke koja je u tom trenutku bila na vlasti. Dakle, i gospođa Topić i gospođa Krstičević, koliko ja znam, članovi su HDZ-a, prema tome, ti prigovori su prilično licemjerni. Osim toga ja pozivam sve da kažu šta konkretno imaju prigovoriti i i Limovu i Jukiću. Ja vjerujem u njih i mislim da će oni svoj posao uraditi onako kako traba. Postoje kriteriji, koji su po meni šturi kriteriji, ali oni postoje kod izbora diplomata. Prije svega tiču se znanja jezika, testiranja nakon obuke koju kandidati završe i, koliko ja znam i kako mi je rečeno iz Ministarstva vanjskih poslova, dakle, nisam ih ja testirao nego sasvim drugi ljudi, oba su prošla tu obuku, donijela papire kojim porvrđuju svoje tečno znanje stranih jezika, prema tome, ne postoji nikakva prepreka za njih.

NN: Kako sada vidite "incident" u kojem ste nimalo diplomatski zaprijetili predsjedniku Srbije? Da li biste to ponovili? Kako biste reagovali da je Vama predsjednik neke druge države poslao ovakvu poruku? Kako Vam ova situacija izgleda iz pozicije bivšeg ambasadora?

KOMŠIĆ: Prije svega, "prijetnja" kada je već tako zovete, je upućena premijeru, a ne predsjedniku. Druga je stvar što iz Srbije stalno šalju takve poruke i tako se ponašaju da zaslužuju jednostavno ovakav rječnik. Onog trenutka kad pokažu drugačiji odnos prema BiH, kada prestanu da se upliću u unutrašnje stvatri BiH i ja ću promijeniti svoj odnos prema njima. Dakle, ne kajem se nimalo. Ako neko smatra da je to incident, bože moj, ne mogu mu pomoći, ali po reakcijama koje su uslijedile nakon te izjave, vidim da je ista imala efekta. Prema tome, poruka svakome ko je van BiH, a ima bilo kakve pretenzije da uređuje odnose u BiH, te ima bilo kakve vrste pretenzija prema BiH, je da maknu ruke od BiH, jer ni mi nikome ne pokušavamo uređivati unutrašnje odnose, ne petljamo se u te odnose, poštujemo njihove institucije, integritet tih država i, prema tome, šta drugo očekujete od mene? Na kraju krajeva, to mi je i ustavna obaveza, da branim ovu državu. I možete biti sigurni u to da ću je braniti! Iskoristit ću priliku, mada me niste pitali, a s obzirom na čitalačku publiku vaših novina, da kažem koju riječ i o slučaju "čestitka Borisu Tadiću". Tačno je da ovaj put nisam uputio prazničnu čestitku srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, ali za to imam i dobar razlog. Naime, iako sam gospodinu Tadiću slao čestitke za sve praznike, čak sam mu poslao čestitku i za pobjedu njegove stranke na izborima, Tadić se nikada nije udostojio ni zahvaliti, što je, znate, u skladu sa diplomatskom praksom. Nije uputio niti jednu čestitku, za bilo koji praznik u BiH, čak ni za Novu godinu, što dovoljno govori o njegovom odnosu, ne prema meni, već prema državi Bosni i Hercegovini.

 

NN: Kako komentarišete mišljenje onih koji kažu da je to bio diplomatski incident godine?

KOMŠIĆ: To je njihovo pravo na mišljenje, nemam tome šta dodati, ne mogu polemisati o tuđim mišljenjima isto kao što ne mogu polemisati ni o pozitivnim reakcijama na tu izjavu.

NN: Osjećate li se odgovornim što kasni usvajanje budžeta BiH za narednu godinu? Kada je taj dokument uopšte došao u Predsjedništvo BiH?

KOMŠIĆ: Taj dokument je u Predsjedništvo BiH došao prošle sedmice, nakon što je skoro dva mjeseca ležao u ladicama, sad više ne znam ni kod koga. Postoje razne informacije o tome gdje je on bio, zašto nije u Predsjedništvo BiH dostavljen ranije, a mogu reći da će on početkom iduće godine biti razmatran u Predsjedništvu. Mogao je biti razmatran i ranije da je Vijeće ministara jednostavno uradilo svoj posao i dostavilo taj dokument kad je trebalo.

NN: Kako cijenite tezu zamjenika ministra finansija u BiH Fuada Kasumovića da je Milorad Dodik taj koji preko Nikole Špirića usporava usvajanje budžeta i na taj način opstruira državu BiH?

KOMŠIĆ: Ne znam šta su bile osnove i razmišljanja gospodina Kasumovića kada je izrekao ovakvu izjavu, ali činjenica da je tekst Nacrta budžeta dva mjeseca čekao da dođe u Predsjedništvo BiH zapravo govori u korist tvrdnji gospodina Kasumovića.

NN: Kako iz Predsjedništva BiH izgleda ponašanje entiteta i entitetskih vlasti – kao "razvaljivanje" države ili kao konstruktivno djelovanje?

KOMŠIĆ: Mislim da mogu reći, kada je riječ o entitetskim vlastima, a sa aspekta nekih osnovnih zadataka koje treba da izvršava svaka Vlada, da entiteti nisu uvijek radili kako treba. Druga je stvar ko je zapravo kriv za to, gdje je zapelo, ali činjenica je da se entitetske vlasti tu nisu pokazale kao brze i efikasne. Kao primjer navodim slučajeve plasiranja ulja i brašna iz entitetskih robnih rezervi. Istina, vlasti u RS u tom slučaju jesu bile daleko efikasnije, dok je u Federaciji apsolutno zakazala Vlada FBiH kada je riječ o reakciji na takvu hitnu i urgentnu situaciju. Što se tiče "razvaljivanja" ili konstruktivnog djelovanja države, mislim da u nekim situacijama entitetske vlasti zapravo sebi preuzimaju ingerencije koje im baš i nisu predviđene Ustavom, kao što je npr. raspolaganje vojnom imovinom, odnosno pokušaj da se entitetski premijeri sa predsjedavajućim Vijeća ministara dogovaraju oko imovine koja je, bar po zakonu, državna, na mene djeluje kao intervencija u tuđoj nadležnosti, u ovom slučaju Ministarstva odbrane i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Eto, to je zaključak na osnovu nekih konkretnih pokazatelja u prošloj godini.

NN: Kako ocjenjujete Jahorinski sporazum za koji mnogi smatraju da je način da entiteti oduzmu državi nešto njeno?

KOMŠIĆ: Upravo sam odgovorio na to pitanje.

NN: Kako ocjenjujete aktuelnu vladu BiH i njene učinke od izbora do sada?

KOMŠIĆ: Očekivano loše! Vlada koja je formirana na osnovu programa koji je stao na jednu stranicu formata A4 sa velikim proredom i velikim slovima jednostavno nema političko okruženje da postigne nešto više. Naravno, negdje imate sposobnije ljude, kao ministre, koji se trude i bore da tu situaciju drugačije postave, imate npr. ministra vanjske trgovine koji, po mojoj ocjeni, radi dobro svoj posao, imate ministra finansija koji, također po mojoj ocjeni, radi dobro, ali političko okruženje je jednostavno takvo da ne može dati ni priliku nekim ljudima, bez obzira na njihovo znanje, umijeće da pokažu šta znaju. Imate i Ministarstvo odbrane, koje isto tako u okolnostima koje ne pogoduju prije svega materijalno, postižu izuzetne rezultate. Dakle, imate vi ljudi i kadrova koji mogu mnogo toga, ali, nažalost, političko okruženje u kojem oni djeluju ne dopušta im da pokažu bolje rezultate. Ali imate i onih koji su apsolutno, po mom mišljenju, nesposobni.

NN: Često se srećete sa stranim državnicima – kako oni vide i doživljavaju našu državu? Kakav ugled BiH uživa u svijetu?

KOMŠIĆ: Generalni zaključak, otkako sam oko šest mjeseci na poziciji predsjedavajućeg, a u kom periodu je ostvareno 16 susreta sa šefovima država, desetak susreta sa premijerima, sa predsjedavajućima parlamenata, je da u svim tim kontaktima koje sam ja imao možemo reći da se radi o izuzetno prijateljski nastrojenim i državama i politikama i političarima. Dakle, oni su nekad nama veći prijatelji nego što mi to možemo vidjeti iz svoje perspektive. Sve što su ti ljudi rekli meni u kontaktima jeste da podržavaju BiH, apsolutno kao jedinstvenu, nedjeljivu državu, da žele da BiH uspije na svom putu ka EU i NATO-u. Dakle, to su sve prijatelji. Nisam imao niti jedno negativno iskustvo sa bilo kojim šefom države, premijerom ili predsjedavajućim parlamenta, već upravo suprotno, i uvijek su u pitanju dobre želje za BiH.

NN: Koliko kao pojedinac koji dolazi iz redova opozicije i nema jaku podršku u parlamentima možete uticati na sveukupnu situaciju u zemlji?

KOMŠIĆ: Koristim ono što mi je zapravo ustavna nadležnost i instrumenti koje mi Ustav daje. To mogu koristiti pogotovo u domenu odbrane i vanjskih poslova, a ostalo, sve što mi je, tako da kažem, dostupno jeste neka vrsta javnog djelovanja i iznošenje stavova koji se nekom sviđaju, nekom ne sviđaju, ali ne bježim od toga da im kažem, nekad možda suviše direktno, na način koji možda neko smatra predirektnim i izazovnim za poziciju na kojoj se nalazim, ali to je jednostavno način na koji ja djelujem.

NN: Da li Vi lično u Predsjedništvu BiH djelujete i promišljate kao predstavnik svih građana BiH, samo Hrvata u BiH ili eksponent SDP-a?

KOMŠIĆ: Prije svega pokušavam djelovati kao predstavnik svih građana i cijele BiH i, evo, ja SDP ne bih ni pomenuo da ga niste Vi pomenuli u svom pitanju. Naravno, ja sam SDP-ovac i time se jednostavno ponosim i logično je da jedan SDP-ovac zapravo djeluje na ovakav način. Moja ustavna pozicija jeste da djelujem i zastupam i Hrvate u BiH. Ali zašto ljudi imaju problem da shvate kako ja mislim da mi je i ljudska i moralna i politička, pa i ustavna obaveza da se borim i za sve građane BiH, bez obzira ko su i kako se izjašnjavaju. I šta je tu, zapravo, sporno? Ja imam problem da shvatim da takav politički nastup može nekome biti sporan! Naravno da u tom predstavljanju dolazite u konflikt sa onim snagama koje vas jednostavno ne vole, politički, lično, smeta im ono što govorite, ali, Bože moj, to je moje djelovanje i naravno podrazumijeva se, ne moram to ponavljati, da sam ja SDP-ovac.

NN: Spočitavali su Vam što ste, iako se izjašnjavate kao ateist, priznali da slavite Božić?

KOMŠIĆ: Mislim da to nema nikakve veze. Za mene je Božić čak nešto više i od samog religijskog doživljaja. Otkako znam za sebe Božić se u mojoj kući slavio, slavi se i slavit će se i ubuduće. Božić nije došao u moju kuću onog trenutka kada sam postao član Predsjedništva, već je u mojoj kući uvijek bio prisutan.

NN: Jeste li se pokajali zbog onog posuđenog mercedesa?

KOMŠIĆ: Jesam, pokajao sam se, a sve što sam tada rekao mislim i danas, tako da nema potrebe ponavljati istu priču i pravdati se.

NN: Hoće li SDP BiH dostići SDP Hrvatske po snazi, infrastrukturi, uticaju?

KOMŠIĆ: SDP BiH ima vrlo jaku infrastrukturu. SDP Republike Hrvatske i SDP BiH djeluju u apsolutno drugačijim i političkim i etničkim okolnostima. Vi znate da u BiH, ako zaista hoćete da djelujete kao partija na teritoriji cijele BiH, imate pretenziju da možete govoriti u ime svih i svima sve reći, e onda je to tri puta teže nego npr. u Hrvatskoj. Tamo je, s aspekta prije svega etničkih odnosa, situacija daleko jasnija, neću reći bolja, nego uvjetno rečeno jasnija. Dakle, i okolnosti pod kojima djeluje SDP BiH u odnosu na SDP Hrvatske su, tako da kažem, tri, a možda i četiri puta komplikovanije nego za SDP Hrvatske.

NN: Kako uopšte doživljavate brojne kritike na račun predsjednika SDP-a?

KOMŠIĆ: Volio bih da znam na koje konkretne kritike mislite pa bih se onda mogao očitovati. Ja o predsjedniku SDP-a mislim da je on s punim razlogom predsjednik SDP-a.

NN: Da li je Vaša stranka zadovoljna Vašim radom i učinkom?

KOMŠIĆ: To morate pitati moju stranku i bilo bi dobro da se obratite nekom u SDP-u da to komentariše. Pretpostavljam da su zadovoljni, bar ja ne znam ni za jednu primjedbu do sada, nikad mi nije ni zvanično ni nezvanično saopštena, pa po tome pretpostavljam da su zadovoljni, ali to ipak trebate pitati nekoga u SDP-u.

NN: Da li se život predsjednika države u BiH razlikuje od života običnog čovjeka i kako?

KOMŠIĆ: Vi već znate da se ne razlikuje. Ja živim na isti način kako sam živio i prije nego što sam izabran za člana Predsjedništva BiH. Živim u istom stanu, družim se sa istim ljudima, samo, nažalost, imam manje vremena za porodicu i prijatelje i to mi, zapravo, jedino smeta. Živim isto, apsolutno isto, nemam ništa što nisam prije imao, imam kredite, sa nestrpljenjem očekujem plaću. Imam porodicu s kojom sam sretan i zadovoljan! Borim sa svim onim sa čim se bore svi ostali ljudi i naravno da se tu ne razlikujem ni od kog drugog.

NN: A da li se život predsjednika BiH razlikuje od života predsjednika drugih država?

KOMŠIĆ: Moje iskustvo i moji susreti sa predsjednicima drugih država govore da se znatno, znatno razlikuje.

Rubina Čengić (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku