Kliker.info

 Dnevnik iz Washingtona dodaje da je ova presuda došla u posebno teško vrijeme za administraciju. Naime, Bushova vlada nalazi se u defanzivi pred optužbama da nije osigurala zadovoljavajući smještaj ranjenih vojnih veterana. Istodobno, administraciji se upućuju kritike iz Kongresa zbog otpuštanja niza državnih odvjetnika iz – kako navode kritičari – političkih razloga. Washington Post primjećuje da bi Libby mogao biti kažnjen zatvorskom kaznom te da je on samo jedan u nizu dužnosnika čije su karijere pretrpjele štetu zbog rata u Iraku. Bivši ministar obrane Donald Rumsfeld smijenjen je dok je reputacija dopredsjednika Cheneya, državne tajnice Condoleezze Rice i bivšeg šefa diplomacije Colina Powella također okrnjena zbog rata, ocjenjuje Washington Post. U svom osvrtu na presudu Lewisu Libbyu New York Times piše da je, u pravom smislu, porota donijela svoju odluku. U političkim okvirima, međutim, Dick Cheney još čeka svoju sud, tvrdi dnevnik iz New Yorka. Libby je proglašen krivim – između ostaloga za krivokletstvo i ometanje istrage – no neki vjeruju da je nepopravljivu štetu pretrpio i sam dopredsjednik Cheney. Jedan republikanski strateg tvrdi da je Cheney ovom presudom izgubio na ugledu unutar administracije, u odnosu prema Kongresu te diljem svijeta, piše New York Times. Inače,porotnici su proglasili bivšeg pomoćnika dopredsjednika Cheneya Lewisa Scootera Libbyja krivim po pet točaka optužnice, za laganje, krivokletstvo i ometanje pravde tokom istrage o tome tko je otkrio ime agentice Središnje obavještajne agencije CIA-e Valerie Plame medijima. Presuda je objavljena nakon što je jedanaestočlana porota o njoj raspravljala deset dana. Pedeset-šestogodišnji Libby suočen je s mogućom kaznom do 30 godina zatvora, te više od jednog milijuna dolara u globama. No, s obzirom na ranije nekažnjavanje, očekuje se znatno blaža kazna. Kazna će biti izrečena početkom juna.  Dopredsjednik Dick Cheney izjavio je kako je razočaran presudom. U pismenom priopćenju američki je dopredsjednik rekao kako je duboko ožalošćen za Libbyja i njegovu obitelj. Bijela kuća je priopćila da je i predsjednik Bush ožalošćen, te da uvažava presudu porote.Složeni slučaj otkrivanja identiteta tajne agentice počeo je s putovanjem njenog supruga Josepha Wilsona u u Africi.  Bivši veleposlanik

Wilson ovu je afričku zemlju krenuo 2002. godine po pokroviteljstvom CIA-e kako bi istražio navode da je tadašnji irački čelnik Saddam Hussein pokušao u Nigeru nabaviti procesuirani uran krajem devedesetih godina. Gospodin Wilson nije pronašao  nikakve dokaze u tom smislu. Predsjednik Bush je citirao navodno iračko nabavljanje urana u Africi u svom Govoru o stanju nacije.   Tjedan dana nakon toga veleposlanik Wilson je objavio komentar u New York Timesu pod naslovom Što nisam pronašao u Africi u kojem  je ustvrdio da administracija predsjednika Busha manipulira obavještajnim informacijama kako bi opravdala invaziju na Irak.  Sedam dana nakon objavljivanja tog komentara, novinar Robert Novak je napisao kako je ideja o posjetu veleposlanika Wilsona Niger potekla od njegove supruge Valerie Plame, agentice CIA-e koja je bila operativac na polju oružja za masovno uništavanje.Bivši šef osoblja dopredsjednika Cheneya Lewis Scooter Libby bio je poznat kao tiha, ali moćna sila iza pozornice administracije predsjednika Busha.  On je pomogao u promoviranju razloga za rat u Iraku, tvrdeći da Saddam Hussein ima oružja za masovno uništavanje. Gospodin Libby se nije odveć eksponirao pred medijima, međutim, njegovi suradnici su tvrdili da je uključen praktički u sve što je dopredsjednik Cheney činio.  Služio je kao odvjetnik, šef osoblja i pomoćnik za pitanja nacionalne sigurnosti dopredsjednika Cheneya. Često su ga nazivali Dick Cheneyev Dick Cheney. Gospodin Libby također je i pisac. Za svoj roman Naučnik smješten u Japanu na početku dvadesetog stoljeća dobio je pozitivne kritike. Rođen je u New Heavenu u Connceticutu, diplomirao je na tamošnjem Sveučilištu Yale, a pravni je fakultet završio na Columbiji. Dok je pohađao Yale slušao je predavanja trenutnog čelnika Svjetske banke Paul Wolfowitza s kojim je kasnije činio najuži krug ekipe predsjednika Busha za nacionalnu sigurnost. (kliker.info/VoA)