Kliker.info

 Osporene odredbe reguliraju zastupljenost konstitutivnih naroda i onih iz reda ostalih u Gradskom vijeću Grada Mostara, raspodjelu mandata, osnivanje klubova konstitutivnih naroda, osnivanje komisije za gradska područja i izbor gradonačelnika. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je kako je član 44. stav. 1. i 3. Statuta Grada Mostara u nesuglasnosti s Ustavom Federacije BiH, te, istovremeno, kako članovi 16. i 17. stav 1. i 2. kao i članovi 23. i 24., član 38. stav 1. i član 44. stav 2.,. 4., 5. i 6. nisu u neskladu s federalnim Ustavom.Ustavni sud FBiH ovu je odluku donio nakon održane javne rasprave o zahtjevu premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona Miroslava Ćorića za ocjenu ustavnosti spomenutih članova Statuta Grada Mostara, koji je donio visoki predstavnik.Osporene odredbe reguliraju zastupljenost konstitutivnih naroda i onih iz reda ostalih u Gradskom vijeću Grada Mostara, raspodjelu mandata, osnivanje klubova konstitutivnih naroda, osnivanje povjerenstava za gradska područja i izbor gradonačelnika Grada Mostara. Podnositelj zahtjeva doveo je u pitanje usklađenost spomenutih odredbi s Ustavom FBiH, odnosno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nakon provedene javne rasprave Sud je utvrdio kako su odredbe člana 44. stav 1.i 3. Statuta Grada Mostara, prema kojima na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće Grada Mostara, u suprotnosti s odredbom stava 7. člana VI. c. Ustava FBiH (Amandman CI na Ustav) kojima je izričito određeno da svaki građanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uvjete za glasanje u Gradu Mostaru može biti izabran za gradonačelnika Grada Mostara. Nasuprot tome, odredbe člana 44. stava 2., 4., 5. i 6. Statuta Grada Mostara nisu u neskladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine jer je člankom VI.c.7 Ustava FBiH (Amandman CI na Ustav) propisano da se gradonačelnik bira i smjenjuje dvotrećinskom većinom izabranih vijećnika, a postupak izbora i smjenjivanja detaljnije se određuje Statutom Grada Mostara.Ustavni sud smatra kako odredbe člana 16 i člana 17. stav 2. Statuta Grada Mostara, prema kojima je određeno da će od ukupno 35 članova Gradskog vijeća u ovom organu biti najmanje četiri predstavnika svakog konstitutivnog naroda i jedan predstavnik iz reda ostalih, te da nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 vijećnika, nisu u suprotnosti s stavom.Navedene odredbe, prema ocjeni Suda, ne samo da nisu diskriminirajuće i da ne narušavaju princip ravnopravnosti, nego su, naprotiv, u funkciji osiguravanja ovih ustavnih principa. Osporenom odredbom člana 17. stav 1. Statuta određeno je da se u šest gradskih područja bira 18 vijećnika ( tri u svakom gradskom području), a da se preostalih 17 vijećnika bira s tzv. gradske liste koja obuhvata cijelo područje Grada Mostara kao jedne izborne jedinice. Gradska područja odgovaraju područjima bivših gradskih općina (član 7. Statuta koji zahtjevom podnositelja inače nije osporen ). Ustavni sud je u toku postupka utvrdio da, pored ovih gradskih područja, u sastavu Grada Mostara postoji i tzv. Centralna zona (koja je, uz to, izričito navedena u članu 56. stav 4. Statuta). Proizilazi da glasači iz gradskih područja biraju vijećnike po dva osnova (u okviru svog gradskog područja i s tzv. gradske liste koja obuhvata područje cijelog Grada Mostara), dok glasači s područja tzv.Centralne zone biraju samo vijećnike s navedene gradske liste. Ustavni sud smatra, da ovakav različit tretman birača nameće pitanje, da li je time narušen princip ravnopravnosti u ostvarivanju njihovog biračkog prava. Iz istih razloga ovo pitanje se nameće i u slučaju osporenog stava 1. člana 38. Statuta, prema kome se za svako gradsko područjue uspostavljaju komisije Gradskog vijeća (koje imaju i određene nadležnosti), dok takve komisije nema za područje tzv.Centralne zone. Međutim, Ustavni sud smatra da ne treba djelovati u odnosu na ove osporene odredbe Statuta, iz razloga što u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine postoje sadržinski iste odredbe (član 19.4. Izbornog zakona). Radi se o važećem pravnom aktu više pravne snage čija je rješenja donosilac Statuta dužan da poštuje, a Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ustavnost njegovih odredaba, jer je u pitanju zakon koji je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Usto Ustavni sud FBiH konstatirao je kako je odredbom člana VI.c.4 Ustava propisano da su gradska područja izborne jedinice, te da se Statutom određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak reguliše Izbornim zakonom BiH i Statutom na način koji može odstupati od uvjeta propisanih u članku VI. a Ustava.Podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporio je i pravnu valjanost odredaba člana 23. i člana 24. Statuta Grada Mostara koje utvrđuju da se u Gradskom vijeću formiraju klubovi konstitutivnih naroda, uz obrazloženje, kako to narušava jednakost pred zakonom i konstatacijom da "nijedna jedinica lokalne samouprave na području Federacije nema takav propis". Ustavni sud smatra kako je ovaj zahtjev neosnovan pošto je postojanje ovih klubova izričito predviđeno u stavu 6. člana VI.c. Ustava.Usto, ova ustavna odredba odnosi se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda u Gradu Mostaru, pa je postojanje takvih klubova u Gradskom vijeću Grada Mostara uvjet za Ustavom predviđenu proceduru osiguravanja te zaštite.Odluka Ustavnog suda u vezi s predmetom ustavnopravnog spora bit će, nakon današnjeg javnog objavljivanja, objavljena i u Službenim novinama FBiH i Gradskom službenom glasniku Grada Mostara.(Kliker.info)