hamburger-icon

Kliker.info

Uspjeh dr. Zerina Alimajstorovića u Velikoj Britaniji : Od izbjeglice do naučnika vodećeg fakulteta gdje istražuje nove metode liječenja očnog pritiska

Uspjeh dr. Zerina Alimajstorovića u Velikoj Britaniji : Od izbjeglice do naučnika vodećeg fakulteta gdje istražuje nove metode liječenja očnog pritiska

Mart 05
19:18 2017

Mnogobrojnim uspješnim bh. građanima koji žive širom svijeta i na svoj način šire lijepu sliku o Bosni i Hercegovini pridružio se odnedavno i 29-godišnji Zerin Alimajstorović koji je na Milton Keynes – Open University, smjer farmakologija, odbranio doktorsku disertaciju o temi “Investigation into the molecular mechanisms underlying idiopathic intracranial hypertension”.

Tema doktorske disertacije bliska je stručnjacima iz oblasti medicine i farmacije, a o čemu se zapravo radi pojasnio je dr. Alimajstorović za Fenu te je tako približio i široj javnosti.

– U medicini je poznato da tečnost (CSF) koja  se nalazi između tjemena i mozga u nekim situacijama povećava pritisak na mozak (Idiopathic intracranial hypertension). Povišeni (CSF) pritisak često utječe na jake glavobolje praćene vizualnim poteškoćama koji u krajnjem slučaju dovodi do potpunog gubitka vida – pojasnio je.

Ističe da je tokom trogodišnjeg laboratorijskog istraživanja na pacovima, provedenog na King’s College London i Milton Keynes – Open University, utvrdio da su ženke pacova (koje su hranili na jednoj vrsti visoko masne hrane) mnogo sklonije “proizvodnji” te tečnosti i težem izbacivanju iz organizma.

Osim toga potvrđeno je da su razni (Inflammation mediators – uzroci upale) više zastupljeni kod te testirane grupe, te da oni bitno utječu na proizvodnju te tečnosti u mozgu i pravljene blokade.

– Kad se to istraživanje prevede na ljudski rod, to u praksi znači da su stvaranju tog pritiska i viška tečnosti oko mozga, više podložne gojazne žene dobi od 15 do 45 godina odnosno sve do početka meno pauze.  S obzirom da dosad nije bilo klasičnog lijeka za tu bolest (Idiopathic intracranial hypertension), da se višak tečnosti crpio manualno uz pomoć igala, na osnovu mog istraživanja uskoro se kreće u postupak za pronalaženje lijeka za tu oblast – priča on.

Alimajstorović se prisjeća da je odbrana doktorske disertacije trajala gotovo tri sata, a članovi komisije na kraju su mu čestitali i poželjeli sreću u akademskoj karijeri.

Zerin Alimajstorović rođen je 1987. godine u Sarajevu, početkom rata u BiH sa majkom, sestrom, nanom i amidžom izbjegao je u Zagreb, potom je obitelj otputovala u Birmingham (Engleska) gdje im se (nakon ranjavanja u Sarajevu 1994. godine) pridružio i otac.

Po dolasku u Englesku upisan je u prvi razred škole, a i danas se sa sjetom prisjeća svojevrsnog šoka koji je doživio kad se našao među djecom koja su pričala engleski jezik. Nakon nekoliko mjeseci uz mnogo suza uklopio se u novu sredinu, a već na kraju školske godine dobro je govorio engleski jezik. U tome su mu, kaže, mnogo pomogli komšinica Rosie Turner, školski drug Ben i učiteljica koja ga je i posjećivala.

Primljen je na prestižni CTC Colege u Birminghamu, gdje su profesori otkrili njegovu sklonost prema nauci i preporučili mu da upiše neki od naučno-istraživačkih fakulteta. Poslušao ih je, a 2010. godine završio je Farmakologiju (smjer pronalaženja novih lijekova) na univerzitetu u Wolverhampton.

Godinu dana kasnije magistrirao je na Nottingham Trent University, tema magistarskog rada i kompletnog istraživanja bila je karcinom prostate. Potom je radio na Univerzitetu Aston u Birminghamu, da bi početkom 2013. dobio ponudu iz Londona i Milton Keynes da u njihovim izuzetno opremljenim laboratorijima radi doktorsku disertaciju.

Naravno ponudu je prihvatio, a četiri godine kasnije odbranio je doktorsku disertaciju. Istraživanja koja je radio tokom doktorata, razne prezentacije, sudjelovanje na seminarima u Washingtonu, Parizu, Londonu te objave radova u stručnim magazinima otvorili su mu vrata akademske zajednice u Velikoj Britaniji.

Prije nekoliko mjeseci dobio je ponudu koja se, kako kaže, ne odbija s University College London – Institute of Opthalmology da se pridruži timu koji radi na istraživanju očnog pritiska. Taj projekt će raditi u okviru Post Doctorata također na pacovima odnosno na očima pacova. Cilj je otkriti nove metode liječenja očnog pritiska, a projekt je vezan za njegovu doktorsku disertaciju.

Doktor Alimajstorović ističe podršku u obrazovnom procesu što su je od obitelji imali on kao i njegova sestra Berina, koja je magistrica arhitekture.

– Roditelji su stalno govorili da moramo učiti i biti mnogo bolji od drugih da bismo uspjeli u državi gdje nismo rođeni, jednostavno od nas zavisi šta ćemo u životu raditi. Hvala Bogu poslušali smo ih, sad vidimo da su bili u pravu i za to smo im zahvalni. Roditelji su bili stub na koji smo se, sestra i ja, uvijek mogli osloniti, a značajnu podršku smo imali i od šire obitelji – kazao je.

Naglašava da je mnogo vezan za rodni grad, svakog ljeta dolazi “kući” i zaista mu bude lijepo sa rodbinom, komšijama i prijateljima, a kaže da bi se volio nekada vratiti i raditi u BiH.

– Majka mi je puno pričala o “Bosnalijeku”, firmi u kojoj je radila prije rata u BiH. Ko zna šta život nosi, možda se jednog dana vratim i svoje znanje prenesem mladim naučnicima u Sarajevu. Dotad, dnevnu dozu Sarajeva dopunjavam zahvaljujući novim tehnologijama – naglasio je. Dodaje da nastoji biti u Sarajevu za vrijeme SFF-a jer „tada je Sarajevo za mene grad iz snova“.

Doktor Zerin Alimajstorović bavi se i nogometom, a prisjeća se da je za uplovljavanje u naučne vode dodatno zaslužan i njegov susret sa nogometašem Muhamedom Konjićem.

– Tokom školovanja bavio sam se nogometom, igrao za školsku reprezentaciju Birminghama, nastupao za juniorske ekipe i naravno maštao da postanem profesionalni nogometaš. U to vrijeme u Engleskoj je igrao kapiten reprezentacije BiH Muhamed Konjić, a sa ocem sam ga često gledao kako igra. Jednom sam ga upitao imam li šanse da uspijem u nogometu. U tom momentu Konjić je imao slomljenu jagodičnu kost, te mi je postavio kontra pitanje da li sam spreman puno trenirati, često trpjeti nepravdu, odricati se lijepih stvari u životu, primati udarce i batine. Pogledao sam njegovu rasjekotinu na licu, sjetio se i drugih povreda koje su ga pratile i odlučio se ipak posvetiti nauci. Mnogo je bezbolnije, a nogometom se i dalje bavim onako – za svoju dušu – kazao je za dr. Zerin Alimajstorović.

(Kliker.info-Fena)

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *