Kliker.info

Izborno tijelo koje čini 373 člana na današnjem zasjedanju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu ponovo je izabralo Kavazovića za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povjerilo mu novi sedmogodišnji mandat.

Kavazović je osvojio 291  glasova, a njegov protukandidat, bivši sandžački muftija i aktuelni poslanik u Skupštini Srbije Muamer ef. Zukorlić  82 glasa, prenosi Radiosarajevo.ba.

Reis Kavazović je u završnici predstavljanja, a prije zasjedanja izbornog tijela kazao da je “pred nama puno reformi” koje trebamo, kao i do sada, “provoditi bez velikih lomova, oprezno i uz savjetovanje sa svima koji našu Zajednicu čine onim što ona jeste, naša zajednička kuća i dobro”.

Dodao je da u trenutnim okolnostima, kada se oko nas dešavaju velike i brze promjene, “Zajednica mora biti mirna luka za naš narod, ali ne toliko mirna da nas uljulja i uspava”.

“Stoga, ako mi se još jednom ukaže povjerenje, otvoreno u saradnji sa muslimanima i muslimankama gradit ćemo i, uz Božiju pomoć, uspjeti izgraditi upravo takvu zajednicu ili bolje kazano temelj za takvu zajednicu čiji će članovi i pripadnici – muškarci i žene u zajedništvu – živjeti sigurni puninu svojih vjerskih uvjerenja, slobodni da se kao takvi razvijaju i da vole i žele biti njenom aktivnom snagom, zajednicu u kojoj će razlikovanje u mišljenju i stavovima biti kreativna tenzija, a ne cjepkanje u sitniš za potkusurivanje tuđih interesa”, kazao je Kavazović.

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović je 14. poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Rođen je 3. jula 1964. godine u Gradačcu. Potječe iz porodice koja je tradicionalno ulemanska, sa velikim brojem imama i hafiza. 

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih znanosti učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem.

Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat. Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu. 

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na obrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor tzv. Herceg-Bosne kod Konjica, gdje je mjesecima bio zatočen. 

Bio je predavač islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Aktivno govori arapski i služi se engleskim jezikom.