Kliker.info

Bard bosanskohercegovačkog i svjetskog novinarstva, Kemal Kurspahić, preminuo je danas u Washingtonu u 75. godini. Tužnu vijest iz Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je večeras njegova porodica.

Kurspahić je preminuo od posljedica moždanog udara kojeg je zadobio nakon lakšeg hirurškog zahvata. Bio je u okruženju najmilijih.

Kurspahić, jedan od simbola otpora bezumlju nacionalizma i agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i borbe za demokratsku i naprednu zemlju, rođen 1. decembra 1946. godine u Mrkonjić Gradu.

Osnovnu školu je pohađao u BiH i susjednoj Hrvatskoj, a srednju školu završio u Sanskom Mostu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a novinarstvom se počeo baviti još u srednjoškolskim danima, davne 1962. godine.

Kurspahić je bio je glavni urednik bosanskohercegovačkog dnevnika Oslobođenje, 1988-94. Oslobođenje je u prvoj godini njegovog mandata proglašeno za List godine u Jugoslaviji 1989.

Za svakodnevno izlaženje lista iz atomskog skloništa na prvoj liniji odbrane Sarajeva i održavanje u listu ideje vjerske i nacionalne tolerancije u najtežim ratnim vremenima Oslobođenje je pod Kurspahićevim vodstvom dobilo i neka od najprestižnijih priznanja u svjetskom novinarstvu: List godine u svijetu 1992. (BBC i Grenada TV u Velikoj Britaniji), Nagradu slobode u Skandinaviji; Saharovljevu Nagradu za ljudska prava Evropskog parlamenta; Nagradu Oscar Romero u Teksasu; Nagradu za savjesnost i integritet u novinarstvu Nieman Fondacije na Harvardu; Nagradu za dostignuća u novinarstvu IPS Servisa iz Rima – sve u 1993. – i brojna druga priznanja.

Kemal Kurspahić je i lično dobio prestižne svjetske nagrade:

• Urednik godine u svijetu 1993 (World Press Review – New York);
• Nagrada za hrabrost u novinarstvu 1992 (International Women’s Media Foundation – Washington, DC);
• Nagrada za ljudska prava 1993 (Fondacija Bruno Krajski – Vienna, Austria);
• Heroj borbe za slobodu štampe 2000 (International Press Institute – Vienna, Austria);
• Nagradu Erhard Busek za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi (SEEMO – Vienna, Austria).

Kurspahić je u akademskoj 1994/95. godini bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu, a u proljeće 1999. gostujući Clark Fellow na Cornell Univerzitetu. Predavao je i na drugim vodećim američkim univerzitetima i savjetovao mnogobrojne vodeće političare poput predsjednika Bill Clintona i u to doba senatora Joe Bidena, sadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država.

Zalagao se za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu državu svih njenih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku, ili bilo kakvu drugu pripadnost.

U Sjedinjenim Državama je objavio memoarsku knjigu As Long As Sarajevo Exists/ Sve dok Sarajevo postoji (Pamphleteer’s Press, 1997) i Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace (US Institute of Peace Press, 2003).

Ova knjiga je objavljena i u Sarajevu i Beogradu pod naslovom: Zločin u 19:30 – Balkanski mediji u ratu i miru (Media Centar – Sarajevo, 2003, i Dan Graf – Beograd, 2004). U Sarajevu su štampane još dvije njegove knjige: Bijela kuća (Oslobođenje, 1984) i Pisma iz rata (Ideje, 1992).

Objavljivao je komentare u najvećim svjetskim listovima uključujući The New York Times, The Washington Post, The Los Angeles Times, International Herald Tribune, Die Zeit, Dagens nyheter, Politiken i druge. U Americi je radio i kao vodeći urednik lanca nedjeljnih listova The Connection, gdje je obučavao i inspirisao mnogobrojne mlade novinare i dobio mnoštvo nagrada izdavača novina države Virdžinija, uključujući i nagrade za najbolje redakcijske strane.

Kurspahić je ostvario i uspješnu diplomatsku karijeru. Od ljeta 2001. do ljeta 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji, najprije kao predstavnik za štampu agencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i organizovanog kriminala u Beču a zatim kao predstavnik te agencije za karipski region sa sjedištem na Barbadosu, odgovoran za 29 država i teritorija.

Iza Kurspahića ostaju supruga Vesna Kurspahić, sinovi Tarik i Mirza, kao i četvero unučadi.

Kemal Kurspahić pojavio se i u spotu pjesme Kemala Montena “Pismo prijatelju”. Njemu u čast, prisjećamo se i ove pjesme i cijele ekipe koja je bila tada. 

F.Vele (Radio Sarajevo)