hamburger-icon

Kliker.info

Tračak nade : Detalji ponude Abraham grupe za Aluminij (VIDEO)

Tračak nade : Detalji ponude Abraham grupe za Aluminij (VIDEO)

25 Decembra
19:06 2019

Izraelsko-kineski konzorcijum M.T. Abraham Group u posljednjoj ponudi koju je dao za strateško partnerstvo u kompaniji Aluminij d.d. Mostar, ponudio je, uz ostalo, gradnju solarnih ili vjetroelektrana umjesto subvencionirane cijene električne energije.

Prošle sedmice, naime, Nadzorni odbor Aluminij d.d.  Mostar, nekadašnjeg giganta koji je u julu ove godine ugasio proizvodnju zbog nagomilanih dugovanja, odbio je izjasniti se o ponudi u cjelini, jer je sadržavala dio o kojem odluku mogu donijeti samo vlasti Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, te Skupština dioničkog društva (d.d.) Aluminij.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je u posjedu kopije ponude koju su na 23 stranice zajednički dostavile kompanije M.T. Abraham Group S.A., China Machinery Engineering Corporation, te China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering & Construction Co., Ltd.

Oni, umjesto subvencionirane cijene električne energije traže dozvolu za izgradnju solarnih ili vjetroelektrana koje bi napajale Aluminij strujom kao glavnom sirovinom za proizvodnju, a koje godišnje toj tvornici treba otprilike 2 milijuna MWh. Kako za izgradnju novih i naprednih vjetroelektrana za tvornicu Aluminij procjenjuju da treba pet godina, “ovisno o dozvolama potrebnim od relevantnih tijela vlade”, zatražili su za taj period “otpis svih okvirnih izračuna struje”, dok solarne ili vjetroelektrane ne budu u funkciji”.

“Tražit ćemo pismenu potvrdu ovoga od strane Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine. Koncesija i licenciranje dodijeljenoj novoj tvrtki; “Abraham Energy Group d.o.o.” kako bi izgradila solarne i vjetroelektrane ne kasnije od 12-18 mjeseci od potpisivanja ugovora o zakupu. Zatražit ćemo pismenu potvrdu za ovaj zahtjev od Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i pismenu potvrdu od Hercegovačko Neretvanske Županije, te grada Mostara”, dodaje se u ponudi.

Šta još nudi izraelsko-kineski konzorcij?

U ponudi još stoji da bi budućim novim tvrtkama Abraham Energy Group d.o.o. i Aluminij Industries d.o.o. potrebno da Vlada Federacije BiH omogući korištenje svih poreznih olakšica na kapitalnim ulaganjima i pri upošljavanju novih uposlenika.

“Vlada jamči da će poticati zapošljavanje pri Aluminij Industries d.o.o., putem reguliranih beneficija i poticaja za zapošljavanje, primjerice sufinanciranje troškova uposlenika za Aluminij Industries d.o.o. i preko projekata federalnih institucija, federalnog Ureda za zapošljavanje, te županijskih institucija, Županijskog Ureda za zapošljavanje”, dodaje se, uz ostalo, u ponudi.

Traži se i obustava carina kompanijama čiji je Aluminij isključivi potrošač proizvoda, kako bi se osigurala stabilna konkurentna budućnost za Aluminij.

O svim ovim zahtjevima, navodi se u ponudi, biće “zatražena pismena potvrda Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine”.

Iz ponude je jasno da ulagač, ustvari, ne bi kupovao, nego iznajmljivao sadašnji Aluminij, osnivanjem nove kompanije “Aluminij Industries d.o.o.”. “Za prvih pet (5) godina od najma, naknada najma će biti 9 posto od godišnje zarade. Za drugo i treće razdoblje najma, dodatnih pet i pet godina, naknada će biti 11 posto od godišnje zarade. Zadnja tri razdoblja od pet plus pet plus pet godina, naknada će biti 14 posto od godišnje zarade”, navodi se na 17. stranici ponude.

Konzorcij je predložio obnavljanje proizvodnje u fazama, počevši od Livnice, dok se ostali pogoni, poput ključnog – elektrolize, namjeravaju otvoriti ukoliko se ostvare preduslovi, uključujući stabilno snabdijevanje električnom energijom. Zaposlilo bi se za početak stotinjak radnika u pogonu Livnice, a kasnije – ispunjavanjem uslova – još nekoliko stotina, dok bi se nivo ulaganja popeo i na više stotina miliona eura, od čega se ubjedljivo najviše odnosi na eventualnu izgradnju elektroenergetskih postrojenja.

Kako radnici vide ponudu?

Za predstavnike preostalih 360 radnika Aluminija, koji su prisustvovali sjednici Nadzornog odbora Aluminija prošle sedmice, ponuda Abraham grupe je prihvatljiva.

“Što se tiče nas djelatnika, ona je za nas bila vrlo prihvatljiva, iz razloga što je u prvom koraku garantirano zapošljavanje između 170 i 190 djelatnika pokretanjem Ljevaonice, a takođe u nekim drugim rokovima – ako se uvjeti uspostave – još nekih stotinjak djelatnika u Anodama i u punom kapacitetu nekih – što su oni u svojim projekcijama pisali – oko tisuću djelatnika u Elektrolizi i ostalim pogonima”, izjavio je predstavnik radnika Emir Ćorić, koji je prisustvovao sjednici Nadzornog odbora Aluminija.

Predstavnici radnika kažu kako se ova ponuda razlikovala od ostalih upravo u u tome što ovaj put nije kao uslov tražena povlaštena cijene električne energije, koja je ključna sirovina za proizvodnju aluminija, posebno u tehnološki najzahtjevnijem pogonu elektrolize – ugašenom ljetos zajedno sa pogonima livnice i anoda.

Tanja Jovanović
Tanja Jovanović

“Subvencija struje u novoj ponudi nije tražena. Tražena je, znači, suradnja i s Vijećem ministara i s Vladom (Federacije BiH, op. RSE) u oslobađanju nekih mrežarina, mogućnosti da se pokrene neka vjetroelektrana itd., da bi oni mogli osigurati struju”, izjavila je za RSE neformalna predstavnica radnika Tanja Jovanović.

Predstavnici radnika tvrde i da bi inostrani ulagači modernizirali pogone i finalizirali proizvode koji bi izlazili iz Livnice, čime bi nastajala dobit koju Aluminij nije mogao ostvarivati. Traži se i pomoć Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH, radi osiguravanja samoodrživosti fabrike.

“Oni su planirali uložiti – ukupno ulaganje je bilo oko 550 miliona eura – za izgradnju vjetroparka i solarnih elektrana, pomoću kojih bi oni u nekom doglednom periodu, nekih desetak godina, od pet do deset godina, izgradili taj vjetropark i solarnu elektranu i time napajali tu tvornicu”, dodao je Ćorić.

Otkazi na Novu godinu?

U međuvremenu, dok se čekaju naredni potezi upravnih tijela Aluminija i različitih nivoa vlasti, sve je izvjesnije da će posljednjeg dana ove godine preostalih 360 radnika biti poslani kućama uz otpremnine. Prvih 500 radnika proglašeno je tehnološkim viškom početkom septembra , nakon što je fabrika ugasila proizvodnju 10. jula.

Radnici su svjesni da će im 15. januar, uključujući dakle otkazni rok, biti zadnji radni dan u Aluminiju.

“Dobit ću otkaz i neku simboličnu otpremninu, koja mi ne može ni za jedan mjesec doteći ili dva eventualno da pokrijem svoje obveze. Prijavit ću se na Biro za zapošljavanje, dobivat ću neku simboličnu naknadu od 370 maraka (oko 190 eura), imam ratu kredita od 600 maraka (oko 309 eura). Istu tu ratu morat ću tražiti od osiguranja da mi je pokrije nekoliko mjeseci, jer imam policu osiguranja po istom. Istovremeno ću tražiti posao, koji je dostojan života. Znači, da živim i da radim u svojoj ovoj državi. Ukoliko to ne pronađem ovdje, dostojanstvo ću tražiti negdje drugo”, izjavila je za RSE neformalna predstavnica radnika Tanja Jovanović.

Jedan od zaposlenika Ivan Kolobarić ističe da je sve manje ljudi u Aluminiju, jer uzimaju stvari i odlaze. Što se tiče ponude potencijalnog investitora, dodao je, stvari su najvjerovatnije “zakočene”, kako bi se sa mogućim investitorima raspravljalo kada se otpuste radnici.

“Jer očito su radnici smetnja daljnjim namjerama sa Aluminijem”, kazao je Kolobarić.

Sredinom jula više stotina radnika protestiralo je pred središnjicom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u Mostaru, skandirajući protiv lidera te stranke Dragana Čovića, kriveći ga za propast njihove kompanije, što je on odbacio. Nakon protesta radnika, održan je niz sastanaka tzv. “Odbora za hitnost” Aluminija, uz učešće lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, ministrice finansija Federacije BiH Jelke Miličević (HDZ BiH), predstavnika radnika, te Uprave kompanije. Najavljivano je ponovno pokretanje proizvodnje u fazama, što međutim, nije realizirano.

Minusi 200 miliona eura

Proizvodnja u Aluminiju isključena je zbog dugovanja od oko 200 miliona eura, od čega se više od pola odnosilo na dug za električnu energiju. Stručnjaci tvrde da je Aluminij poslovao s gubicima od 2008. godine, zbog nesrazmjera u cijeni ulaznih sirovina, poput struje, i cijena sirovog metala, na svjetskim berzama. Aluminij je mogao podnijeti maksimalnu cijenu struje do 45 eura za MWh, a ta cijena se zadnjih godina kretala i do 99 eura, kako su u više navrata tvrdili iz Uprave.

Nakon poslijeratnog obnavljanja proizvodnje 1997. godine, vlasti Federacije BiH nisu imale nikakvog uvida u poslovanje kompanije, a tek 2006. godine postignut je dogovor s Vladom Federacije BiH o vlasničkoj strukturi – prema kojem je Federalna vlada vlasnik 44 posto, mali dioničari 44 posto, te Vlada Hrvatske 12 posto udjela u Aluminiju.

Jedan od predratnih rukovodilaca u toj kompaniji, Milan Jovičić, izjavio je ranije za RSE da je predratna vrijednost Aluminija iznosila oko 1,5 milijardi tadašnjih njemačkih maraka, a da je registracijom na sudu nakon rata svedena na nešto preko 100 miliona nekadašnjih njemačkih maraka (DEM). Slično stoji i u izvještaju, kojeg je poslije masovnih protesta građana, objavila nevladina mreža Account. Prema tom izvještaju, vrijednost Aluminija prije rata bila je 1,4 milijarde DEM, a nakon rata je svedena na 155 miliona.

Jovičić je takođe tvrdio da je prije rata fabrika zapošljavala i do 3.500 radnika, te da nakon rata nije bio dozvoljen povratak na posao radnicima bošnjačke i srpske nacionalnosti.

Predstavnici radnika i malih dioničara su godinama upozoravali i na niz štetnih ugovora koje su različite uprave Aluminija potpisivale, kojima je izvlačen novac iz kompanije, kao i na isplatu astronomskih otpremnina i nagrada bivšim direktorima i rukovodiocima.

Šta dalje?

Uprkos zahtjevima za reakciju u vezi sa posljednjom ponudom izraelsko-kineskog konzorcija, do trenutka nastajanja ovog teksta još nije bilo izjava iz Vlade Federacije BiH i nadležnog Ministarstva energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH.

Prema informacijama iz Tužilaštva HNK-a, u vezi sa Aluminijem, vodi se istraga u šest različitih predmeta, vezano za zloupotrebe i krivične radnje. Iz tog Tužilaštva je još krajem jula saopćeno da je izdat nalog Finansijskoj policiji Federacije BiH da izvrši nadzor nad finansijskim poslovanjem društva Aluminij d.d. Mostar, i to svih Uprava.

“Također, naloženo je da se nadzorom posebno utvrde i provjere poslovi oko nabavke električne energije kao energenta, te nabavke svih ostalih sirovina i materijala neophodnih za proces proizvodnje. Nadalje, naloženo je da se izvrše provjere i sačini analiza prodaje proizvoda iz proizvodnog procesa, te da se posebno analiziraju poslovni odnosi sa ‘velikim’ dobavljačima i povezanim društvima, kao i to da se pribavi i analizira sva poslovna dokumentacija koja može upućivati na drugo eventualno nezakonito postupanje i činjenje kaznenih djela i otkrivanja počinitelja”, saopćili su tada uz ostalo iz Tužilaštva HNK.

Mirsad Behram (RSE)

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku