Kliker.info

Ako želimo dobru budućnost za sebe, moramo da živimo u svojoj regiji s našim susjedima, da svi budemo prijatelji i da živimo jedni sa drugima. To bi trebalo da bude i zajednički cilj u BiH, kaže Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za ukidanje viza za zemlje zapadnog Balkana i ličnost 2009. godine u BiH po izboru "Nezavisnih".Ističe da odluka od prošlog ljeta da se BiH izostavi sa liste za bezvizni režim nije bila dobra. Ova parlamentarka, koja je ubrzala proceduru za ukidanje vize BiH, smatra da bi bh. građani slobodno mogli putovati već sredinom 2010. godine, ali i da to zavisi od toga s koliko će odgovornosti bh. političari preuzeti njihov dio obaveza.

NN: Kako komentarišete odluku čitalaca "Nezavisnih novina" da budete proglašeni za ličnost godine?

FAJON: Moram reći da me je to veoma pozitivno iznenadilo. Mislim da odluka od ljetos, da se BiH izostavi sa liste za bezvizni režim, nije bila dobra. Tokom cijelog ovog vremena dobila sam dosta mejlova građana BiH koji su mi dali podršku u toj borbi. Kada sam nedavno slavila ukidanje viza u Beogradu i Skoplju, vidjela sam koliko to ljudima znači i koliko se raduju. Sloboda putovanja je osnovno pravo svakog građanina EU, a sa druge strane, samo nekoliko stotina kilometara dalje imate mlade generacije koje nikad u životu nisu putovale van svoje zemlje, što je zaista teško za razumjeti. Mene je šokiralo prilikom moje ranije posjete Banjaluci saznanje da mladi Banjalučani ne samo da ne putuju u inostranstvo, nego ne putuju ni u Sarajevo. Ja bih željela da svi skupa radimo u smjeru ukidanja granica i rušenja zidova između ljudi. Nedavno smo slavili 20 godina od pada Berlinskog zida, a na Balkanu još imamo zidove između ljudi.

NN: Koga smatrate odgovornim za činjenicu da građani BiH ne putuju bez viza zajedno sa građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije?

FAJON: Teško je reći ko je odgovoran za to. Za nas koji pripadamo mlađim generacijama je teže razumjeti političke razloge, jer imamo drugačiji pogled na svijet od starijih i manje smo opterećeni prošlošću. Ne mislim da treba da zaboravimo prošlost, ali moramo više da gledamo na budućnost. Mladi treba da rade na ujedinjavanju. I ako razmislimo šta je to dobro za nas, to je da živimo zajedno. Mi svi želimo mir i stabilnost. Zato mislim da je za mlade ljude u vašoj zemlji veoma važno da putuju u Evropu, da shvate zbog čega je ta Evropa toliko važna i o čemu se tu radi, a ne samo da se o EU razgovara na nekoj imaginarnoj osnovi.

NN: Da li je moglo biti urađeno više da BiH ipak dobije bezvizni režim?

FAJON: Slažem se da je moglo biti urađeno mnogo više. Odnedavno, u zadnjih godinu dana, EU je počela ozbiljno da se brine za stanje u BiH. Ako pogledamo taj proces u vezi s ispunjavanjem uslova za liberalizaciju viznog režima, možemo zaključiti da se u zadnjih nekoliko mjeseci stvari odvijaju doista brzo i u pravom smjeru. Ali, sa druge strane, uvijek sam govorila da je potrebno više napraviti da se ljudi, entiteti, političari u BiH ujedine u ciljevima koji su svima zajednički, a vizna liberalizacija je sigurno jedan od tih ciljeva. BiH mora ostati jedinstvena zemlja i kao takva ima evropsku budućnost.

NN: O BiH često se govori pojednostavljeno, jer je BiH drugačija od drugih zemalja i sa svoja tri konstitutivna naroda pomalo specifična…

FAJON: Slažem se sa vama. BiH je zaista veoma specifična zemlja. Ali tužno je gledati da BiH može da se raspadne na tri dijela. Mi to gledamo u kontekstu borbe za ukidanje viza na način da pokušavamo da ujedinimo sve ljude i srušimo granice. Mislim da te podjele ne donose nikakve koristi građanima ove zemlje. Teško je pomiriti tu težnju koju imate u BiH da budete jedno s ostalim građanima Evrope s nacionalizmom. Imamo mi tih problema i u Sloveniji. Na primjer, uzmite granični spor koji imamo s Hrvatskom. Ali, sa druge strane, kada dođe ljeto, svi Slovenci jure na hrvatsku obalu zato što smo mi uprkos tome prijatelji. I mislim da ako želimo dobru budućnost za sebe, moramo da živimo u svojoj regiji s našim susjedima, da svi budemo prijatelji i da živimo jedni sa drugima. To bi trebalo da bude i zajednički cilj u BiH.

NN: Mogu li procesi poput ukidanja viza biti pozitivan primjer saradnje svih u BiH na zajedničkom cilju?

FAJON: Vizna liberalizacija je sasvim sigurno nešto što sam ja vidjela kao saradnju političara na zajedničkom cilju. Bilo bi sjajno kada biste našli više takvih stvari. Ono što ja mislim je da je važno gledati širu sliku i da ljudi uvide gdje je njihova zajednička budućnost, a ne da gledaju samo svoje uske interese. Možda sam ja još suviše mlad političar sa možda potpuno drugačijom pozadinom iz koje dolazim, ali čini mi se da političari u BiH previše misle na vlastite interese, a ne na interese ljudi koje zastupaju.

NN: Snosi li i EU dio odgovornosti što BiH nije dobila bezvizni režim?

FAJON: Znate, kada je u julu ove godine Evropska komisija predložila da samo Srbija, Makedonija i Crna Gora dobiju bezvizni režim, mogu reći da je ta odluka bila ispravna samo ako bismo striktno gledali tehničku stranu tog procesa. Ali, kao i u svemu, čisto tehničke stvari često imaju i političku dimenziju. U slučaju BiH, gdje imate tri različita naroda i različite entitete, i u situaciji gdje će Srbi razmišljati o srbijanskom pasošu, a Hrvati već odavno putuju slobodno, imate samo Bošnjake koji su stvarno izostavljeni. Tako da mislim da je i ta odluka imala svoju političku dimenziju. Samo se mogu nadati da će i u EU postojati jaka politička volja i hrabrost da se omogući BiH da dobije bezvizni režim. Ali i Albaniji takođe. Znamo da postoje određene zadrške od strane pojedinih zemalja EU, od kojih su neke velike zemlje, poput Španije koja od januara preuzima predsjedavanje EU. Zbog toga se nadam da će biti političke hrabrosti da BiH nastavi putem kojim svi želimo da ona ide. Ali to zavisi i od toga s koliko odgovornosti će bh. političari preuzeti njihov dio obaveza.

NN: Da li osjećate da odgovorni ljudi u EU razmišljaju o posljedicama koje bh. građani trpe kada satima stoje u redovima pred ambasadama i često budu vraćeni jer im nedostaje neki dokument?

FAJON: Ja to razumijem i osjećam se užasno kada o tome razgovaram s ljudima iz BiH. Primam veliki broj mejlova građana BiH koji mi pričaju o njihovim teškim iskustvima. Ovdje govorimo o ljudima koji nemaju mnogo novca. Jer imamo političare, biznismene i ljude koji imaju mnogo novca i njima nije problem da putuju. A, oni koji su željeli da napuste zemlju zauvijek, oni su to vjerovatno već i učinili. Tako da ono što preostaje čine siromašniji ljudi. To i jeste najveći razlog što pokušavamo izboriti viznu liberalizaciju i nadam se da će se taj dugi proces uskoro završiti.

NN: Kako se to odražava na mlade ljude koji žive u uvjerenju da je njihova zemlja geto okružen zidovima? Doprinosi li to jačanju nacionalizma?

FAJON: To je veoma teško i zabrinjavajuće. Recimo, znam i da imate škole u koje na jedna vrata može ući đak jedne nacionalnosti, a đak druge mora ući na druga vrata. Odrastanje u atmosferi kako živjeti odvojeno i zatvoreno je nešto što zaista brine. Zbog toga mislim da je važno da mi mlađi započnemo da razmišljamo drugačije, jer mi možda nemamo toliki istorijski teret na leđima kao naši roditelji. Trebalo bi da radimo zajedno i da gledamo naprijed i da prevazilazimo te etničke podjele. Ja sam zadnjih osam godina provela u Briselu. Tamo nije bitno ko si i odakle si. U takvoj atmosferi različiti jezici i kulture koje srećeš čine te bogatijom osobom. Ja bih željela da mladi ljudi u BiH dobiju istu šansu koju sam ja imala kada sam došla iz Slovenije. Mislim da bi to pomoglo da naša zajednička budućnost bude mnogo bolja.

NN: Kada će BiH dobiti bezvizni režim i koji koraci nam predstoje na tom putu?

FAJON: Teško je govoriti o datumima, ali ja sam u životu inače optimista. To, naravno, mnogo zavisi i od efikasnosti same zemlje, ali s obzirom na to da sam, kao što sam rekla, optimista, rekla bih da je realno očekivati da to bude sredinom naredne godine. Upravo sam dobila i dobru vijest o tome da je zadovoljen kriterijum u vezi sa sigurnosti biometrijskih pasoša. U februaru očekujemo da se evropski eksperti ponovo vrate u BiH i ako kažu da su i preostali uslovi ispunjeni, a znam da ste upravo usvojili antikorupcijske zakone i ukinuli entitetske ombudsmane u RS, to bi značilo da bi Evropska komisija prijedlog za ukidanje viza mogla izdati u aprilu, i to bi još ostavilo dovoljno vremena za sve interne procedure u EU da se vize ukinu do sredine naredne godine. Dejan Šajinović (NN)