Kliker.info

Ni korak naprijed

– Zamislimo to ovako: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni su se pomirili. Prevazišli su svoju krvavu prošlost, grade zajedničku budućnost, etničke granice su nestale. BiH ispunila je sve kriterije i postaje članica Evropske unije i NATO saveza. Tako bi trebalo biti. Ali, to tako nije i biće da neće ni biti. Zemlja nije ujedinjena. Pod pojmom prevazilaženje prošlosti svi podrazumijevaju samo brojanje vlastitih žrtava – piše berlinski list “Tageszeitung”  o situaciji u BiH.  List konstatira da je četrnaest godina nakon okončanja rata zemlja ponovo u stanju u kojem se mora strahovati od sukoba.  – Drugim riječima, Bosna nije odmakla ni korak naprijed – konstatira list i naglašava: – Iz ugla većine Bošnjaka, Republika Srpska je genocidna tvorevina koja je nastala na protjerivanju i na zločinima nad muslimanima. Formiranje srpske države bio je ratni cilj Radovana Karadžića, prvog predsjednika Republike Srpske, protiv kojeg  u Hagu počinje sudski proces. To je možda posljednja mogućnost da se utvrdi odgovornost za ratne zločine tokom rata u BiH, čiji bi tragovi mogli voditi direktno ka Beogradu.

Berlinski list dalje ističe  da različite nacionalne grupe u BiH čine cjelokupnu državu nefunkcionalnom. – Zapad u osnovi želi uvesti većinski princip prilikom glasanja u Parlamentu i ukinuti mogućnost  veta kako bi  država postala sposobna za učlanjenje u Evropsku uniju. Zapad kao najveću prepreku na tom putu vidi bosanske Srbe.  To slijedi logiku po kojoj Bošnjaci imaju ulogu žrtve u ratu u BiH što je nadaleko prihvaćeno. Međutim, pri tome se ne obraća pažnja na činjenice koje su omogućene Mirovnim sporazumom iz Dejtona. Fitilj za naredni konflikt u BiH već je upaljen, jer su SAD i EU potpuno iz vida izgubile Rusiju. Za očekivati je da će se Moskva staviti na stranu bosanskih Srba koji će istrajati na svojoj vlastitoj državi. A ko uopće treba Srbe prisiliti na ustupke? Koje bi interese trebali imati bosanski Srbi da odustanu od autonomije Republike Srpske? Nezaposlenost u Republici Srpskoj iznosi blizu 20 procenata, a u cijeloj BiH više od 40 procenata. U srpskom entitetu  u ekonomskom smislu se ide naprijed, u ostatku zemlje nizbrdo. Ovdje se moraju imati bolji argumenti nego samo nejasna obećanja o dalekoj, neizvjesnoj evropskoj budućnosti – piše njemački list.

Reforma Federacije

– Jaku centralnu državu žele samo Bošnjaci. Svi bosanski Hrvati posjeduju i državljanstvo Hrvatske koja će uskoro postati članicom Evropske unije. U slučaju ustavnih pormjena oni bi radije imali svoj vlastiti entitet.  Zapad sada želi, što je u potpunosti u skladu sa željama Bošnjaka, prisliti Srbe na zajednički državu. I to u zemlji u kojoj se sa državom identificiraju samo Bošnjaci. To je primjerice izraženo kada igra nogomentna reprezentacija BiH . Hrvatski  i  Srbi svoje reprezentacije prije vide u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Većina se čak raduje kada Bošnjaci od bilo koga izgube. Umjesto da se bosanski Srbi prisiljavaju da se odreknu dijela svoje autonomije, Zapad bi mogao izvršiti pritisak na Bošnjake kako bi se postojeći federalni sistem učinio funkcionalnim. Republika Srpska je ustrojena relativno jednostavno – Vladu čine premijer i 16 ministara, a u Skupštini je 111 poslanika. U Federaciji postoji 11 premijera, 110 ministara i ukupno 445 poslanika. Zapad bi mogao početi sa reformom ove skupocjene tvorevine smišljenje u američkim glavama. Uzme li se kao mjerilo u obzir krivica i zločini, to možda ne bi bilo pravedno, ali bi bilo pragmatično – piše u svom komentaru “Tageszeitung”.

Anterfile

Sigurno će doći do novog rata

– Vojnici Radovana Karadžića  tokom opsade Sarajeva ubili su više od 10.000 ljudi. Danas, 14 godina nakon okončanja rata u glavnom gradu BiH vlada pesimizam –  piše jučerašnji “Frankfurter Allgemine Zeitung”. – Sigurno će doći do novog rata – kaže jedan bivši borac u reportaži koju je jučer objavio taj list uz napomenu da  je to rečenica koja se ovih dana često čuje u Sarajevu. – Atmosfera je loša, za malo razvedravanja  pobrinula se nogometna reprezentacija koja se plasirala u baraž za Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici. No, nada da bi moglo doći do brzog približavanja Evropskoj uniji, kao što je to pošlo za rukom bivšim jugoslovenskim republikama Sloveniji i Hrvatskoj, više ne postoji piše taj list i citira visokog predstavnika Valentina Incka:  – U poređenju sa 1996. godinom,  situacija u BiH je mnogo, mnogo bolja, ali mi upravo proživljavamo najgore vrijeme u posljednje tri godine sa najvećim napetostima. (Kliker.info-San)