hamburger-icon

Kliker.info

Sulejman Tihić : Bio bih sretniji da imamo mješovite a ne zajedničke izjave

Sulejman Tihić : Bio bih sretniji da imamo mješovite a ne zajedničke izjave

12 Marta
11:04 2007

NN: Očekujete li nastavak razgovora o reformi policije u BiH i mogu li se približiti stavovi stranačkih lidera o ovom pitanju?

TIHIĆ: Jako je teško u ovom vremenu biti ozbiljan političar i davati ozbiljne izjave kada na drugim stranama imate političare koji su isključivi i iznose tvrde stavove. Jednostavno, u prilici ste na tvrde izjave odgovoriti istom mjerom. Tako je i sa reformom policije. Kroz izbornu kampanju iz RS se o ovom pitanju krenulo sa tvrdim stavovima i izjavama. I Vilfred Martens i OHR su rekli da nema entitetskih policija, lokalne policijske oblasti moraju se postaviti na funkcionalnom principu, a entitetske i kantonalne linije ne mogu biti smetnja tome. To su bile pozicije sa kojih smo pošli i došlo je do zaokreta iz RS. Sada imamo suprotstavljene pozicije za koje je teško naći rješenje, a da neko ne bude gubitnik. U međuvremenu je došlo do presude po tužbi BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom u Hagu, u kojoj se jasno kaže da su vojne i policijske snage RS odgovorne za genocid i druge masovne zločine. S naše tačke gledišta, takve snage ne mogu biti u novoj policijskoj strukturi. 

 

NN: Iz Republike Srpske, sudeći po izjavama, ne prihvataju takve stavove. Kako se, onda može pronaći kompromis? 

TIHIĆ: Daleko je bolje bilo da smo o ovoj temi razgovarali bez manje prisustva javnosti, nego što činimo sada i medijski šaljemo poruke, Dodik meni, ja Dodiku ili Silajdžiću. Tako se samo udaljavamo. Rješenja ima, a jedno od njih je i izvještaj Direkcije za reformu policije uz sve one manjkavosti koje postoje s naše i od strane RS, a da pitanje lokalnih policijskih oblasti ostavimo za neko drugo vrijeme.

NN: Nakon presude u Hagu uslijedile su različite zajedničke izjave. Da li ostajete pri ranijem stavu da se ustavna reforma može provesti na osnovu dogovora iz aprila 2006. godine? 

TIHIĆ: Nije dobro za BiH da se daju zajedničke izjave. Međutim, stalno imamo zajedničke izjave jednog bloka iz RS, koje izazivaju zajedničke izjave sa druge strane. Bio bih sretniji da imamo mješovite izjave o nekim pitanjima. Ako imamo stalno izjave jednog monolitnog bloka iz RS, onda se kroz neko vrijeme moraju pojaviti takve izjave i sa druge strane. Već sam predložio da Predsjedništvo BiH formira radno tijelo koje će razmatrati sve aspekte presude i uzeti u obzir sve okolnosti presude kako ne bi svako pričao svoje priče. To tijelo trebalo bi napraviti plan mjera za provođenje presude, a ne da se mi preko medija svađamo šta treba. Plan mjera riješio bi kažnjavanje počinilaca, saniranje posljedica genocida i odnos prema tuženoj strani jer nam je veoma bitno da ova presuda, bez obzira kako je ko doživljava, ne smeta gradnji odnosa sa susjednom Srbijom. Ako to budemo zajedno radili preko institucija, podjele i razlike među nama biće manje. 

NN: Koliko to utiče na ustavne promjene koje smo pomenuli? 

TIHIĆ: Za SDA prva faza ustavnih amandmana iz aprila prošle godine je prihvatljiva. To je realna politika, korak po korak. Žao mi je što nisu i tada usvojeni, jer mi se čini da su od tada mnoge stvari krenule nizbrdo. Tome je doprinijela i izborna kampanja, ali to je za BiH važan korak naprijed. 

NN: Koliko je realno da se isti paket amandmana ponovo nađe za pregovaračkim stolom, a potom i u parlamentu BiH? 

TIHIĆ: Imajući u vidu izjave čelnika političkih partija koje su ranije podržale taj paket, a sada ga ne podržavaju, poput SDP-a i SDS-a, sve su manje šanse da se to i dogodi. SDA će to podržati, ali sada smo dalje od tog paketa imajući u vidu broj poslanika i odnos snaga. Na izborima su pobijedile suprotne opcije koje još ne mogu da se dogovore. SDA nije ubjedljivo najjača politička stranka, prije smo imali poslanika kao Stranka za BiH i SDP. Drukčiji je i odnos snaga stranaka sa hrvatskim predznakom. 

NN: Predsjedništvo SDA zatražilo je i da se Savjet bezbjednosti UN-a uključi u problem unutrašnjeg uređenja BiH. Da li bilo koja međunarodna institucija može riješiti problem bolje od dogovora  postignutog unutar BiH? 

TIHIĆ: Sva pitanja treba rješavati u okviru bh. institucija i istrajavaćemo na tome. Vijeće sigurnosti pozvali smo kao najviši organ UN-a, ne samo u kontekstu presude, jer Srebrenica je bila zaštićena zona UN-a, već u svjetlu najnovijih dešavanja u ovom gradu. Podržali smo zahtjeve udruženja iz Srebrenice, ali smo ih pozvali da se ne iseljavaju. Vlasti RS, ne umanjujući tu obavezu FBiH i države, malo su učinile za održiv povratak u Srebrenicu. Vlada RS tu je trebala pomoći i ekonomski, samim tim što je počinjen genocid za koji se bivši predsjednik RS Dragan Čavić izvinio, ali nije samo to dovoljno. Nije prihvatljivo da u tamošnjoj policiji imamo ljude koji su učestvovali u zločinu. Neću ni govoriti o proporcionalnoj zastupljenosti Bošnjaka u policiji 12 godina nakon genocida. Ne radi se na zapošljavanju, održivom povratku i svemu bitnom za život.

 NN: Kako komentarišete izjave ljudi iz Srebrenice o nepostojanju tragova milionskih

 donacija za Srebreničane? 

TIHIĆ: U cijeloj BiH ne postoji neka baza podataka o donacijama jer svaki donator je na svoj način donirao novac. Teško je reći koliko je novca otišlo za Srebrenicu kroz institucije BiH, a koliko direktno preko donatora i to će trebati istražiti. Bojim se da je uopšte kod donacija bilo zlouporabe i pranja novca, te da su samo formalno neke donacije prolazile kroz BiH, a da su se knjižile negdje tamo u međunarodnim fondovima. Taj proces provjere treba raditi odvojeno. Treba vidjeti kako možemo pomoći u ovom trenutku i kako će vlasti RS pomoći, što je njihova i moralna obaveza. 

NN: Šta mogu učiniti političari iz FBiH na sastanku u ponedjeljak u Srebrenici, kada neće doći prvi ljudi RS u čijem je sastavu ovaj grad? 

TIHIĆ: Sve što se sada radi i što će se raditi treba biti stvar dogovora. Neke stvari čak ne možemo uraditi bez saglasnosti vlasti RS. Njihov nedolazak biće veliki hendikep. Predstavnici FBiH i političke partije koje su tu na vlasti mogu pomoći što će jednim dijelom u budžetu predvidjeti pomoć za održivi povratak. Kada je u pitanju specijalni status zaštićenih zona Srebrenica i Žepa ne mogu se rješavati bez predstavnika RS. To će tražiti posebne razgovore. 

NN: U zajedničkoj izjavi Vas i Harisa Silajdžića vidi se dosta programskih ciljeva Stranke za BiH, poput preustroja BiH sa akcentom na ukidanju entiteta. 

TIHIĆ: Preustroj BiH tema je svih nas i ništa nije posebno akcentirano. Preustroj može biti formiranje regija, izdvajanje zaštićenih zona Srebrenica i Žepa u vidu distrikta ili slično. Namjerno je ostavljen tako širok pojam da se ne bi shvatilo samo u jednom pravcu.

NN: Izgledalo je da ste sada bliži koalicionom partneru nego prije? 

TIHIĆ: Na početku sam rekao da stvaranje jednog monolitnog bloka stvara protutežu na drugoj strani, iako to nije dobro. Imamo srpski blok po svim mogućim pitanjima i to je proizvelo našu zajedničku reakciju.

NN: Kako to da su Vaše izjave, kao bivšeg logoraša, po pitanju tužbe BiH protiv SCG bile mnogo blaže od onih koji ratne patnje nisu osjetili na svojoj koži? 

TIHIĆ: Ja znam šta se desilo, jer sam bio i u logoru u Batajnici, kao što su i hiljade logoraša prošli kroz ratne strahote. S ličnog stanovišta nisam zadovoljan odlukom Suda, ali kao realan političar želim da se zatvori jedno poglavlje, nisam želio da se izražava ni pretjerano zadovoljstvo, ni nezadovoljstvo. Bitan faktor je i vrijeme. Možda smo svi više ili manje lično pogođeni i očekivanja su bila u skladu s tim. Ne smije ova presuda zaustviti sve druge tokove i dovesti do blokada u BiH. Zato treba institucionalno rješavati to pitanje. Na koncu, niko tu presudu još nije potpuno pročitao.(kliker.info/NN)

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku