Kliker.info

Pojavom korona virusa život u cijelom svijetu drastično se promijenio. Fizički smo odvojeni od ljudi koje volimo, izbjegavamo sva mjesta, pa čak i ona omiljena, mnogi su ostali bez posla i čeka ih financijska neizvjesnost. Borba protiv korona virusa ušla je u svaku poru naših života i već sad jedva čekamo za sve prođe. No, ova borba možda potraje mjesecima, godinu dana, a možda i više.

U svemu tome smo jer zdravstveni stručnjaci vjeruju da je držanje socijalne distance najbolji način da se izbjegne najgora kriza, a to je da se zarazi stotine hiljada ljudi koji bi zagušili zdravstveni sustav, koji u tom slučaju ne bi imao dovoljno kapaciteta za teško oboljele koji zahtijevaju posebnu njegu.

“Neki možda misle da smo otišli predaleko s ovim mjerama. Međutim, ono što morate znati kada se borite s ovakvom epidemijom je da ako gledate samo kakvo je današnje stanje, onda ste već u debelom zaostatku”, rekao je dr. Anthony Fauci, šef američkog Instituta za zarazne bolesti i dio tima Bijele kuće za korona virus.

Zato se postavlja pitanje – kad će doći taj trenutak da nećemo zaostajati i počinjemo pobjeđivati virus? Neugodna istina je da bi korona virus mogao i dalje uzrokovati epidemije sve dok se za njega ne nađe cjepivo.

“Nije ideja da će se sve vratiti u normalu i da će problem biti rješen ako zatvorimo sve škole i restorane na nekoliko tjedana. Poruka koju puno ljudi nije shvatilo je da ne znamo koliko će dugo ovo trajati”, kaže Adam Kucharski, epidemiolog na London School of Hygiene & Tropical Medicine. Kucharski, koji je inače jedan od najvećih stručnjaka za ovu situaciju, misli da će korona virus cirkulirati godinu ili dvije, te da su to periodi o kojima moramo razmišljati. “Dobrih opcija nema.

Svaki scenario koji vam padne na pamet ima nekih loših strana. U ovom trenutku se čini da su najstrože moguće mjere jedini način za učinkovito suzbijanje zaraze”, ističe Kucharski. S vremenom ćemo naučiti kako izbalansirati nastojanja da se smanji broj oboljelih s potrebom da nastavimo sa svojim životima, ali i da oživimo ekonomiju.

Međutim, trenutno se čini kako je do toga dug put, piše Vox.

Pitate se – zašto?

Razlog zbog kojih bi ovakvi uvjeti života mogli potrajati, kaže Kucharski, je to što je evidentno da je jedina stvar koja u ovom trenutku učinkovita u borbi protiv korona virusa su oštre mjere socijalne distance. Kada bi se ove mjere ukinule i ljudi ponovno počeli družiti u velikim grupama dok je virus još uvijek među nama, pokrenula bi se nova epidemija koja bi teško pogodila sve, naročito ranjive skupine ljudi i javno zdravstvo.

Kucharski je uvjeren da korona virus neće nestati za par sedmica. Kako stvari sada stoje, trebat će nam nešto što će zaista moći zaustaviti virus. To je ili cjepivo ili ‘imunitet krda’, termin koji znači da bi se puno ljudi trebalo zaraziti i postati imuno, kako bi se usporilo širenje zaraze. ‘Imunitet krda’ nije rješenje koje garantira uspjeh.

Zasad nije ni jasno može li osoba koja je preboljela virus izgubiti imunitet i ponovno se zaraziti, a i drugi problem je što to znači da bi se trebali zaraziti milioni ljudi i vjerojatno milioni ljudi umrijeti. I tu opet dolazimo do istog – ono što znanstvenici kao jedini siguran način da virus neće ubiti milione navode su stroge mjere socijalne distance. Stručnjaci sa Imperial College of London ističu da se takve mjere moraju primjenjivati jako, jako dugo.

Ponudili su dva scenarija: ublažavanje, kojim se fokusira na usporavanje, ali ne nužno i potpuno zaustavljanje širenja epidemije. Drugi scenarij je sprječavanje, kojem bi fokus na prekid širenja epidemije. Pogađate, drugi scenarij puno je učinkovitiji, ali traži socijalnu distancu cijele svjetske populacije, ali ona može spasiti ljudske živote i spriječiti da bolnice postanu pretrpane izvan njihovih kapaciteta.

Ali, potpuna socijalna distanca mora trajati sve dok se ne pronađe cjepivo, što bi moglo potrajati 18 mjeseci. No, u tom slučaju ne zaboravite da bi takva mjera skupo koštala naše društvo, ekonomiju, pa možda čak i mentalno zdravlje.

Čak ni te posljedice ne znače da su mjere stroge socijalne distance u tom slučaju uzaludne. Kucharski, ali i nova istraživanja stručnjaka kažu da ukoliko se ukinu mjere socijalne distance, a nemamo neke druge mjere koje ih mogu zamijeniti, virus će naprosto nastaviti i dalje cirkulirati i izazivati nove epidemije.

Korona virus je vrlo zarazan, jedna osoba u prosjeku zarazi 2 do 2.5 druge osobe, ako nema mjera prevencije. Također, to je novi virus pa zato nitko nije na njega imun. Čak bi se i u Kini mogao ponovno pojaviti i zaraziti veliki broj ljudi. Ovaj virus se može proširiti i prije nego ljudi pokažu simptome. Upravo zato korona virus će biti jako teško kontrolirati i otkriti.

Science je u 13. marta objavio analizu u kojoj je navedeno da javno zdravstvo 86 posto slučajeva COVID-19 u Kini prije 23. siječnja nije na vrijeme detektiralo i pocjenjuje se da su ti nedetektirani slučajevi zarazili 79 posto ukupno zaraženih. Ta analiza dakle snažno sugerira da se bez agresivnih mjera testiranja, COVID-19 može provući unatoč našim najboljim namjerama da ga zaustavimo.

Jennifer Nuzzo, epidemiologinja sa Johns Hopkins Center for Health Security, slaže se da bi mjere socijalne distance na snazi trebale biti mjesecima. “Nisam sigurna da su ljudi na to pripremljeni, ali nisam sigurna ni da se s tim mogu nositi. Nemam pojma što će političke vođe odlučiti.

Po meni, čak i u slučaju da su takve mjere nužne, mislim da su neodržive. Možda sam naprosto pesimistična, ali teško mi je zamisliti da bi ljudi mogli ostati doma mjesecima”, rekla je za Vox. Kada su Trumpa nedavno pitali oko mjera socijalne distance i koliko bi mogle trajati, odgovorio je: “Pa ljudi spominju srpanj, kolovoz, tako nešto…”

Ako se ove mjere produže tako dugo kao što znanstvenici predviđaju, a sve vodi prema tom scenariju, zdravstvene vlasti morat će naći balans između toga da spriječe veliki broj smrtnih slučajeva, ali da život ne postane nepodnošljiv. U tome će im svakako pomoći sve ono što znaju i što će saznati o korona virusu. S druge strane, vrijeme će nas naučiti što je točno pravi omjer socijalne distance.

“Za godinu dana ćemo shvatiti koje su stvari koje smo napravili bile bespotrebne”, kaže Peter Hotez sa ational School of Tropical Medicine at Baylor Collegea. Znanstvenici još uvijek procjenjuju koje grupe ljudi i na kojim lokacijama najlakše šire virus. Ako se zaista pokaže da djeca nemaju neku ulogu u širenju bolesti, kroz neko vrijeme bi se mogle otvoriti škole.

Ako se utvrdi da zabrana putovanja nema nekog efekta, možda se i ta zabrana ukine. Ljudi bi i dalje mogli raditi od kuće, no restorani i kafići bi se mogli otvoriti, ali sa ograničenim brojem stolova i razmaka između njih. “Kad stvari postanu bolje, poduzet ćemo mudrije korake kako bi se stroge mjere pomalo ukinule, jer ćemo znati što je potrebno da bi se nešto spriječilo da ne postane puno gore”, kaže Krutika Kuppalli, stručnjakinja za zarazne bolesti.

Ono što bi se moglo pojaviti kao problem agresivnih mjera socijalne distance je to što bi mogli postati žrtva vlastitog kratkoročnog uspjeha. Naime, epidemiologinja Tara Smith ističe da bi se u trenutku kada se zbog tih mjera počne rapidno smanjivati broj zaraženih, moglo bi doći do političkih i ekonomskih pritisaka da ih se trajno ukine.

  “Hoće li građani i političari podržati da se mjere nastave? Nisam sigurna”, kaže ona. Sličnog je mišljenja i Kucharski, koji navodi primjer Kine i Južen Koreje za koje se sad čini da su se uspjele oduprijeti virusu, te kaže da za njih prijetnja još nije gotova.

“Za ponovno transmisiju treba par sedmica da opet krene, a u Kini to još nisu riješili. U Kini se i dalje svaki dan prijavi nekoliko novih slučajeva, što znači da je virus i dalje prisutan kod njih. Ako oni sad sve vrate u normalu, mogli bi opet biti u situaciji u kojoj su bili prije mjesec ili dva”, ističe Kucharski.

Ali, isto tako treba vidjeti što su Kina i Južan Koreja poduzele kako bi se korona virus usporio. Južna Koreja je primjerice krenula u vrlo agresivnu akciju testiranja, detektiranja zaraženih, traženja njihovih kontakata i slično. Dosad je ta taktika funkcionirala, ali mnoge zemlje nisu ni približno bile tako organizirane.

Normalno je da su ljudi oko ovoga uznemireni, puno toga je još nepoznato i teško je predvidjeti kako će završiti. Možda zaista izbjegnemo najgore, ali na to moramo biti spremni. Život narednih mjeseci neće biti lagan i očekivano je da se nikome neće svidjeti. Ono što je u svemu pozitivno je da će ova epidemija nestati, samo još ne znamo kad.

Merita Arslani (Express)