Kliker.info

Protekla dva dana mnogo prašine u javnosti podigao je prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH o izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim promjenama Ustava BiH. Ove izmjene, kako je saopćeno iz HNS-a, odnose se na izbor članova Predsjedništva BiH, te domova naroda PSBiH i Parlamenta FBiH, a predstavljaju minimum koji mora biti prihvaćen. U protivnom najavljuju mogućnost neizlaska hrvatskih stranaka na izbore. Prijedlog je upućen predstavnicima SAD-a i EU-a.

Oslobođenje i O kanal su ekskluzivno saznali šta sadrže ove izmjene.

Što se tiče Predsjedništva BiH, predložena su dva modela, direktni i indirektni. Oba moela podrazumijevaju da konačno imenovanje članova Predsjedništva provode Dom naroda Parlamenta FBiH i Narodna skupština RS-a. Također, predviđena je i izmjena formulacije službenog naziva funkcije članova Predsjedništva BiH. Tako bi funkcija člana predsjedništva bBiH glasila “predstavnih bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda i ostalih građana BiH”.

ELEKTORSKI GLASOVI

Prema direktnom modelu sa teritorije RS-a bi se birao jedan, srpski član, kojeg treba da potvrdi Narodna skupština RS-a.

Izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH vršio bi se po elektorskom modelu. Svaki kanton bi predstavljao jednu elektorsku jedinicu, a kandidati koji osvoje najviše glasova u nekom kantonu dobijali bi ukupan broj elektorskih glasova koje daj taj kanton. Broj elktorskih glasova u nekom kantonu jednak je, prema ovom prijedlogu, broju mjesta koje taj kanton daje u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Tako kandidati iz reda bošnjačkog naroda u izboru za člana Predsjedništva BiH dobijaju četiri elektorska glasa iz Tuzlanskog i  Kantona Sarajevo, Tri elektorska glasa daje ZEničko-dobojski kanton, dva Unsko-sanski kanton, a po jedan daju Srednjebosanski, Hercegovačko-neretvanski i Bosanskopodrinjski kanton. Posavski, Livanjski i Zapadnohercegovački kanton zajedno daju jedan elektorski glas.

U izboru za hrvatskog člana Predsjedništva HNK daje četiri elektorska glasa, SBK i ZHK po tri, LiK, ZDK i PoK po dva, a TK, KS, USK i BPK zajedno jedan elektroski glas.

Dalji model podrazumijeva da kandidate sa najvećim brojem elektorskih glasova trebaju natpolovičnom većinom potvrditi delegati iz reda “njihovih” naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. To znači da treba dobiti devet glasova pripadnika “svog” naroda u Domu naroda. Ukoliko ne ostvari taj cilj glasa se za kandidata koji je drugi po broju elektorskih glasova, a ako ni on ne dobije natpolovičnu većinu, glasa se za trećeg kandidata. Ako ni treći sa liste ne osvoji natpolovičnu većinu, za člana Predsjedništva ze proglašava kandidat sa najvećim brojem osvojenih elektorskih glasova, odnosno onaj za koga se prvog glasalo.

U prijedlogu je navedena izmjena Ustava BiH tako da se doda i rečenica da svaka osoba sa pravom glasa može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, čime bi se, kako smatraju u HNS-u, provele presude Evropskog suda za ljudska prava.

Ista rečenica bi se dodala i u odredbama za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali bi ostalo navedeno da se u ovaj dom bira pet bošnjačkih i hrvatskih delegata iz FBiH, a iz RS-a pet srpskih delegata. Način izbora bi ostao kao i do sada, odnosno Dom naroda FBiH bi birao bošnjačke i hrvatske delegate, a NSRS srpske.

Međutim, iako iz HNS-a tvrde da se ovim provode presude ESLJP, ostaje nejasno kako bi se u Dom naroda PSBiH birali predstavnici Srba i Ostalih iz FBiH, odnosno predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Ostalih iz RS-a. Da li bi se, ako žele biti članovi Doma naroda PSBIH morali drugačije nacionalno izjašnjavti ili bi im na drugi način bila pružena šansa da budu izabrani?

Što se tiče indirektnog izbora članova Predsjedništva BiH, HNS predlaže da se oni biraju među izabranim članovima Zastupničkog doma PSBiH. Međutim, glasanje za izbor dva člana iz FBiH obavilo bi se u Domu naroda Parlamenta FBiH, a člana iz RS birala bi Narodna skupština RS-a.

HNS-OVA MATEMATIKA

U HNS-u su neuporedivo više pažnje posvetili Domu naroda Parlamenta FBiH. Predloženo je da se uvede izborni prag od pet posto za izbor delegata određenog naroda u ovaj dom. To znači da ako u nekom kantonu živi najmanje pet posto pripadnika nekog od konstitutivnih naroda ili Ostalih, u odnosu na njihov ukupan broj u FBiH, imaju pravo da imaju svog predstavnika u Domu naroda. Na osnovu ove “matematike” predloženo je koliko će koji kanton dati delegata u Dom naroda.

Broj i raspored Bošnjaka i Hrvata jednak je broju elektorskih glasova za svaki od kantona, kako je već pojašnjeno u tekstu. To znači da TK i KS daju po četiri, ZDK tri, USK dva, a SBK, HNK i BPK po jednog Bošnjaka u federalni Dom naroda. Iz PoK bi se birao još jedan Bošnjak, ali pri njegovom izboru glasali bi i Bošnjaci iz skupština LiK i ZHK.

U Klub Hrvata HNK bi dao četiri delegata, SBK i ZHK po tri, LiK, ZDK i PoK po dva, a iz TK bi bio izabran jedan delegat, s tim što bi u izboru glasali i Hrvati iz skupština KS, USK i BPK.

U Klub Srba iz KS bi se birala četiri člana, iz LiK tri, iz USK, TK, HNK i ZDK po dva, a iz SBK jedan član. Preostali 17. član ovog kluba bi se birao iz BPK, s tim što bi u glasanju učestvovali i Srbi iz skupština PoK i ZHK.

Klub Ostalih bi brojao sedam članova, a KS i TK bi dali po dva, dok bi ZDK, USK i SBK dali po jednog člana u ovaj klub.

Inače, slične prijedloge i “matematike” do sada je u više navrata iznosio HDZ i ovaj prijedlog je na tragu HDZ-ovih savjeta.

(Oslobođenje)