hamburger-icon

Kliker.info

Šta očekivati od nove vlasti: Da li će strana pomoć osmorki i kandidatski status nadjačati retrogradne SNSD-HDZ politike?

Šta očekivati od nove vlasti: Da li će strana pomoć osmorki i kandidatski status nadjačati retrogradne SNSD-HDZ politike?

14 Decembra
18:20 2022

Nova vladajuća koalicija u Bosni i Hercegovini dogovorena je za manje od dva  mjesec od opštih izbora 2. oktobra, a činiće je SNSD, HDZ i blok od osam stranaka (osmorka), koji je zamijenio Stranku demokratske akcije (SDA).

Osmorku čine: Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Stranka za BiH (SBiH), BH Inicijativa Fuad Kasumović, Pokret demokratske akcije (PDA), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NES) i stranka Za nove generacije (ZnG).

POZICIONIRANJE OSMORKE

Razlog zbog kojeg su domaći političari ovoga puta požurili da formiraju vlast može se tražiti i u činjenici da su međunarodne organizacije u BiH požurile da priznaju izbore koji su u sebi imali dosta nepravilnosti, smatra politička analitičarka Tanja Topić.

„Nova vlast je zapravo dobila blagoslov i zeleno svijetlo od međunarodnih organizacija, iako su protekli izbori opterećeni malverzacijama, krađama, političkom korupcijom. Pojednostavljenje jeste da se smatra da ukoliko je jedna od etnonacionalnih političkih partija uklonjena iz struktura vlasti, da je automatski promijenjen kompletan politički javni diskurs i da će nam preko noći procvjetati ruže. Mislim da je problematično ako se jedinim remetilačkim faktorom u prethodne dvije decenije označi SDA, a da se pri tome od propasti ovog društva amnestiraju ostale etnonacionalne političke partije“, kaže Topić. 

Kako će nova parlamentarna većina na državnom nivou funkcionisati u praksi – teško je reći. Jedno od pitanja je i na koji način će se osmorka uklopiti u uigrani stranački tandem SNSD – HDZ BiH.

Topić podsjeća na snažno partnerstvo i prijateljstvo između SNSD-a i HDZ-a te smatra da je za očekivati da će oni biti ti koji će diktirati uslove fukcionisanja buduće vlasti, dok će osmorka nastojati pokazati da ona može biti vjesnik i nosilac promjena koje su BiH prijeko potrebne.

Osim što je načelno dogovorena nova koalicija na državnom nivou nakon razgovora HDZ-a i SNSD-a sa osmorkom, javnost nije uspjela saznati mnogo o budućim planovima. Nakon ovih sastanaka tek je saopšteno da će se raditi ubrzano na donošenju državnog budžeta, uspostavljanju Vijeća ministarai evropskim integracijama.

Čović je novinarima u Sarajevu nakon potpisivanja koalicionog sporazuma sa osmorkom (29. novembra) obećao da će da otvori „novu dimenziju ponašanja u politici“ te najavio mogući kandidatski status BiH za članstvo u Evropsku uniju do kraja godine.

Lideri trojke nakon sastanka sa HDZ-om u Mostaru (Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL)

S druge strane, lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa osmorkom (10. decembra), osim ubrzanog formiranje Vijeća ministara i konstituisanja stabilnih struktura vlasti, najavio je i projekat izgradnje još jednog hidroenergetskog objekta na rijeci Ugar, koji bi zajedno trebali da grade dva entiteta. Vidjećemo tek da li će i osmorka u okviru nove vlasti pristati da se nastavi sa devastiranjem prirodnih resursa ove zemlje.

Topić navodi da ono što se moglo do sada čuti je samo spisak lijepih želja.

„Mi zapravo svaki put nakon izbora imamo političke partije, koje i u kampanji obećavaju bolji život građanima i bolji standard, ali onda se obično desi da ti rezultati izostanu. Vrlo teško je očekivati da će one snage i one političke opcije koje su bile protiv ukidanja akciza i nisu u učinile ništa od konkretnih mjera kako bi se pomoglo građanima u ovoj svjetskoj energetskoj krizi i ogromnoj inflaciji sada preduzeli konkretne mjere za poboljšanje standarda građana“, smatra Topić. 

SLIJEDE PROMJENE USTAVA

Jedan od problema u funkcionisanju buduće vlasti u BiH moglo bi biti učešće čak deset stranaka, ali i dijametralno suprotni politički stavovi o pojedinim suštinskim pitanjima, poput članstva u NATO.

S tim u vezi predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, jedne od nosećih partija osmorke, nakon sastanka s Dodikom je izjavio kako je važno da građanima BiH pokažu da dolaze „nove strukture vlasti koje su spremne da sarađuju i pričaju i o onome u čemu se slažu a pogotovo o onome u čemu se ne slažu i da traže rješenja, a ne da se sukobljavaju“.

Nermin Nikšić (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

Svakako bi trebalo da bude jasnije u kojem će pravcu ići nova državna vlast nakon razgovora o raspodjeli funkcija, koji je planiran sutra (15. decembra), odnosno formiranja novog Vijeća ministara BiH.

Dakle, sve sporne tačke i teške teme koje su predmet svih dosadašnjih političkih nesuglasica u Bosni i Hercegovini za sada ostavljene po strani. Promjena Ustava BiH je jedna od stvari koja će se, ukoliko BiH dobije kandidatski status, siguno morati uraditi zbog tri presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav i Zornić ).

Međutim, da ne odustaje od svoje ranije politike Čović je potvrdio 10. decembra, najavivši da će Hrvati u novom Ustavu BiH tražiti treći entitetDodik i njegove secesionističke težnje i prijetnje o otcjepljenju RS zasad se nisu mogle čuti, ali tu su i brojni drugi neriješeni problemi kao što su granice sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom.

„Ucjenjivački potencijal SNSD-a i HDZ-a je daleko veći i osmorka će se možda  moći suprotstaviti tim secesionističkim planovima u onoj mjeri u kojoj budu spremni da prihvate sve one uslove koje im budu diktirali partneri u vlasti. Vidjeli smo da je SNSD postavio jasne uslove s kime može formirati vlast, oni su se odnosili na izgradnju HE Buk Bijela i aerodruma u Trebinju. U mjeri u kojoj se napravi ustupak i da saglasnost za tu vrstu projekata biće smanjena mogućnost secesionističkih planova iz prostog razloga što se oni uvijek koriste kao jedna vrsta ucjenjivanja i postavljanje zahtjeva pred partnere s kojima ste u vlasti a i dijelu međunarodne zajednice“, ocjenjuje Topić.

SDA U ZASJEDI

Iz onoga što se do sada čulo, dodaje, postoji saglasnost u vezi sa evropskim integracijama, ali da još nema konsenzusa o svim važnim tačkama za BiH, kao što su atlantske integracije, odnosno članstvo uNATO paktu.

Jedan od problema za osmorku bi mogao biti i taj što na nivou Federacije BiH neće imati potpunu kontrolu, zbog čega se može desiti da neće moći ni da ispuni ono što bi mogli tražiti koalicioni partneri iz SNSD-a i HDZ-a.

Kako sada stvari stoje, SDA će imati kontrolu u gornjem domu parlamenta Federacije BiH  i tako će moći blokirati pojedine odluke ili donošenje zakona donjeg doma. To je već postalo uobičajena politička praksa u Bosni i Hercegovini o vidjećemo da li će i u kojoj mjeri za njom posezati SDA i hoće li blokirati državu (odnosno kakav će odgovor u tom slučaju biti visokog predstavnika u BiH), kako je to nakon izbora 2018. godine to radio HDZ.

Bakiru Izetbegoviću, kao najvećem gubitniku ovogodišnjih izbora, ljulja se fotelja predsjednika SDA (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

Zbog toga entitetska Vlada nije ni izabrana već je ista ta Novalićeva vlada odradila četiri godine u tehničkom mandatu, što je, čini se, odgovaralo i SDA koliko i HDZ-u.

„Definitivno SDA ima kontrolni paket, pitanje je samo na koji način će ga koristiti. Mogu blokirati državu, kao što su to radili do sada neki od političkih aktera unutar BiH, ili će pak postupiti na način da ispoštuju preporuku koja dolazi sa nekih strana da upravo oni ne bi trebalo da budu taj remetilački faktor u smislu blokiranja države. Tek ćemo vidjeti kako će se oni ponašati, ali ih ne treba potcjenjivati. Mislim da će insistirati na onim stvarima za koje smatraju da su protivne interesima njihove politike i sasvim sigurno da će ih u tom kontekstu i blokirati“, smatra Topić.

SDA koja je na proteklim izborima osvojila najveći broj glasova za državni parlament (blizu 40 %)sasvim sigurno neće se ponašati džentlmenski, sve su prilike da će njihovo djelovanje biti sasvim suprotno, a nešto slično su najavili i najviši funkcioneri ove stranke predsjednik Bakir Izetbegović i potpredsjednik Edin Ramić (12. decembra BHTV).

Erduan Katana (Inforadar)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku