hamburger-icon

Kliker.info

Srećko Latal upozorava i predlaže : Na Bošnjacima je da konačno izađu iz priče žrtve i da osmisle BiH koja bi bila prihvatljiva svima !

Srećko Latal upozorava i predlaže : Na Bošnjacima je da konačno izađu iz priče žrtve i da osmisle BiH koja bi bila prihvatljiva svima !

Mart 24
05:18 2017
Politički analitičar Srećko Latal upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba da se BiH nalazi u najozbiljnijoj krizi od kraja rata, u krizi u kojoj je na političkoj sceni došlo do ozbiljnog urušavanja ne samo raznih institucija na različitim administrativnim nivoima, već i do urušavanja političkih subjekata.

U BiH je problem što stalno i uvijek postoji jedna inicijativa koju pokreće jedan od tri etnopolitička bloka, a koja je onda uzrok nekim reakcijama. Nemoguće je izvući zaključak o tome ko je prvi počeo, jer imamo konstantno takmičenje u nametanju kriza.  Država se ozbiljno približila opasnom rubu. Smatram da svi mi, građani BiH, treba opasno da se zapitamo da li mi hoćemo da idemo odavde ili hoćemo da zadržimo ovu zemlju, te da onda radimo nešto po tom pitanju, poručio je, između ostalog, Latal u intervjuu za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Sudjelovali ste na 94. Rose-Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO i zasjedanju posebne grupe za Mediteran i Bliski istok pod nazivom “Zapadni Balkan: Tranzicijski izazovi, evropske težnje i povezanost s regionom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA)”. Šta je bilo u fokusu Vašeg izlaganja ovom prilikom?

LATAL: Smatram da je jako dobro što je ova konferencija organizovana u ovo vrijeme, odnosno da je tajming bio vrlo interesantan i vrlo pozitivan. Očigledno je da je konferencija ovakve vrste, koja nije čak ni regionalna nego međunarodna, budući da su sudjelovali i predstavnici sa Bliskog Istoka, Evrope i Amerike, pokazala pojačn interes za situaciju u BiH i na Balkanu. Na toj konferenciji učestvovali su eminentni predstavnici BiH, počev od predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i drugih bh. zvaničnika, te stručnjaka i analitičara, uključujući i mene. Slika BiH koja je tom prilikom predstavljena bila je, tako da kažem, izmješana, ali to je sasvim logično jer različiti ljudi imaju različite pozicije u ovom društvu.

Na konferenciji sam dao generalni presjek političke situacije u BiH, prije svega, stanja etničkih odnosa u zemlji. Pokušao sam objasniti dosta kompleksnu sliku odnosa, koji su u suštini možda i najbolji među običnim građanima, koji pokušavaju da žive svoj život i da prežive sve ozbiljniju političku, ekonomsku i socijalnu krizu. Takođe, pokušao sam da objasnim da mi imamo gotovo paralelnu realnost, a to je pitanje političkih odluka, reformi, tema kojima se bave političari, analitičari i mediji, a koje su, čini se, običnim građanima svakog dana sve manje važne.

Posmatrajući iz moje perspektive, BiH se zaista nalazi u najozbiljnijoj krizi od kraja rata, u krizi u kojoj je na političkoj sceni došlo do ozbiljnog urušavanja ne samo raznih institucija na različitim administrativnim nivoima, već i do urušavanja političkih subjekata. U suštini, mi više nemamo ozbiljne demokratske političke stranke, koje nikada nisu bile neki odraz velelepnosti i velike demokratije, ali su barem prije pet-šest godina bile u stanju da funkcionišu kroz svoje strukture, te da barem dio poslova koje rade, obavljaju usmjereno u pravcu stvari koje su potrebne da bi svojim građanima dali barem minimum uslova za život. Mislim da danas toga više nema.

VIJESTI.BA: Ko je kriv za to? Šta je uzrok tome? 

LATAL: Krivi smo svi mi. U prvom redu, odgovorni su političari koji su dobili mandat od svojih izbornih tijela. Ne govorim samo o aktuelnom mandatu, nego o ozbiljnoj političkoj krizi koja se može pratiti od 2006. godine kada su se iz mandata u mandat, iz izbora u izbore, sve stranke, manje-više, ponašale isto – ko dođe na vlast, ponaša se na isti način; ko je u opoziciji, ponaša se kao opozicija, a kada dođe na vlast, zaboravi na sve što je kritikovao i počne da radi sve ono što je radila prethodna vlast. Iz mandata u mandat sve se više fokusira na raspodjelu pozicija, partikularne političke, pa čak i na lične interese. Nigdje nema ni interesa etničkih grupa, a kamoli da možemo govoriti o tome da su interesi čitave BiH, na bilo koji način, iole zadovoljeni.

Međutim, odgovornost snose i svi ostali segmenti društva – mediji, koji su dobrim dijelom vrlo neprofesionalni i dobrim dijelom dio te političke nomenklature; civilno društvo koje je godinama bilo elitističko i zavisilo od donatorskih sredstava, a sada kada je tih sredstava sve manje, to civilno društvo se nigdje ne može vidjeti; intelektualci, koji su takođe velikim dijelom ušli u rovove političkih, nacionalnih ili interesnih grupa. U svim ovim kategorijama, naravno, svaka čast izuzecima.

Kao rezultat svega toga, moj zaključak je da, nažalost, danas imamo manje BiH, odnosno zajedničke ideje BiH, nego što je to bio slučaj 1996. ili 1997. godine. Danas se gotovo isključivo govori o bošnjačkim, hrvatskim ili srpskim interesima, a gotovo više niko i ne pokušava da zastupa interese BiH. Rekao bih čak da više niko od političkih stranaka ni ne zna šta bi to bili interesi BiH i možda ni ne pokušava da to otkrije.

VIJESTI.BA: Ipak, svi bh. političari, barem deklarativno, opredijeljeni su za EU integracije, mir, stabilnost i regionalnu saradnju.  

LATAL: Svjedoci smo rastućih tenzija u regionu: eskalacija krize u BiH, ozbiljna kriza u Makedoniji, koja je čak i u goroj situaciji nego BiH, zatim rastuće tenzije unutar Crne Gore, te rastuće tenzije između Srbije, Kosova i Albanije, ali i između Turske i dobrog dijela Balkana. Sve rastuće tenzije unutar Balkana mogu se direktno dovesti u vezu sa slabljenjem privalačnosti evropskih integracija.

Svima na Balkanu postalo je kristalno jasno da od proširenja nema ništa, barem u narednih nekoliko godina. Takođe, svima je kristalno jasno da se sama EU nalazi u ozbiljnim unutrašnjim problemima i pred ozbiljnim iskušenjima, te da Unija sada ulazi u proces vlastitih reformi i niko ne zna, niti može znati da li će i kako će EU izaći iz tog procesa reformi.

Ponavljam, jačanje krize na Balkanu može se dovesti u vezu sa slabljenjem angažmana, prisustva i uticaja EU na čitav ovaj region. Jedan od ključnih načina na koji se kriza na Balkanu može zasutaviti ili se spriječiti dalje zaoštravanje jeste malo drugačiji angažman EU, koga u ovom trenutku još ne vidim.

VIJESTI.BA: U kom smislu drugačiji angažman EU? 

LATAL: Konkretniji angažman. EU u ovom trenutku nije konkretna ni po pitanju identifikovanja problema, kao ni po pitanju političkih, diplomatskih, finansijskih, tehničkih i svih ostalih mjera pomoći koju daje BiH i ostatku Balkana. EU pokušava da u ovoj komplikovanoj situaciji sjedi na više stolica i balansira između nekoliko ozbiljnih kriza. Jednostavno, to tako ne ide. Međutim, ne bih htio ovdje mnogo govoriti o EU, jer mi ne možemo puno promijeniti.

VIJESTI.BA: O ovom je bilo riječi i na konferenciji na kojoj ste sudjelovali. 

LATAL: Upravo tako. Očigledno je bilo jasnih razlika u mišljenjima između predstavnika evropskih institucija i drugih učesnika, uključujići i mene, analitičara koji ne vide to poboljšanje koje evropski zvaničnici uporno pokušavaju da nametnu. Jedna od mojih glavnih poruka jeste da ovakva suluda situacija u svijetu svjedoči o tome da više nigdje ne postoji stabilnost, kojoj smo težili i kojoj smo se nadali zadnjih godina.

Svijet je postao jako napet i nestabilan, a u takvoj situaciji apsolutno je jasno da niko neće rješavati probleme BiH. EU eventualno može olakšati proces tranzicije, proces zaustavljanja krize u BiH i na Balkanu, ali će opet biti naša odluka o tome da li ćemo se i dalje nastaviti kretati u ovom vrlo opasnom pravcu ili ćemo se zaustaviti i poći u nekim drugim pravcima. Dakle, to je naša odluka i bez puno promišljenijeg, mudrijeg, aktivnijeg angažmana svih segmenata društva teško da ćemo izaći na zelenu granu.

Jedna od mojih sugestija je i to da je od tri etnopolitička bloka, ipak, najveća odgovornost na bošnjačkom, jer su Bošnjaci ti koji najviše hoće BiH, a mnogi Srbi i Hrvati je neće. Prema tome, na Bošnjacima je da konačno izađu iz priče žrtve bivših ratova i da osmisle BiH koja bi bila prihvatljiva i njima i Srbima i Hrvatima i jevrejima i svim ostalim večinama i manjinama.

Ono što smo vidjeli sa pokušajem revizije presude protiv Srbije bila je katastrofalna greška, koja je još više unazadila zajedničku ideju BiH. Ne kažem da su Bošnjaci isključivo odgovorni, ali su najviše odgovorni. Njih je više od 50 posto u ovoj zemlji. Kao većinski narod, na njima je odgovornost da odluče da li će BiH preživjeti uopšte. Jedini način da BiH preživi jeste da ona postane zemlja svih njenih naroda, narodnosti, manjina, građana. Bez toga, mi ćemo nastaviti dalje propadati.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste pokušaj revizije presude. To je, čini se, posljednji u nizu razloga krize vlasti i nefunkcionisanja institucija. Kako tumečite najnoviju krizu vlasti, vladajuća koalicija je očito dovedena pod znak pitanja?

LATAL: Mislim da ova koalicija više ne postoji. Na koncu, to je jasno rekao i lider HDZ BiH Dragan Čović. Koalicija postoji u rijetkim trenucima kada se njene članice dogovore oko nekog zajedničkog interesa, što je opet sve rjeđe. Tu uskaču neke druge stranke, povremeno i po potrebi. Stoga, ne možemo govoriti o tome da imamo ne samo efektivno, nego uopšte neku konkretnu koaliciju, bilo na državnom nivou, bilo u FBiH.

Imajući u vidu nedostatke Izbornog zakona u BiH, mi ne možemo imati privremene izbore na svim nivoima prije sljedećih izbora 2018. godine. S druge strane, imajući u vidu apelaciju Bože Ljubića i presudu Ustavnog suda po toj apelaciji, pitanje je da li ćemo uopšte i pod kojim uslovima imati izbore 2018. Politička kriza u BiH došla je do ruba, gdje se čak ni loša vlast više ne može obnavljati.

Ne želim da se referiram samo na pokušaj revizije. U BiH j problem što stalno i uvijek postoji jedna inicijativa koju pokreće jedan od tri etnopolitička bloka, a koja je onda uzrok nekim reakcijama. Nemoguće je izvući zaključak o tome ko je prvi počeo, jer imamo konstantno takmičenje u nametanju kriza.

Milorad Dodik svako malo izlazi sa idejama o referendumu, bilo da se radi o referendumu protiv Ustavnog suda ili referendumu za otcjepljenje. Dragan Čović izlazi sa idejama o formiranju trećeg entiteta, uprkos činjenici da je veliki broj Hrvata protiv toga, uključujući dobar dio Katoličke crkve. Na kraju smo dobili i odgovor sa bošnjačke strane u vidu pokušaja revizije presude, u situaciji gdje je očigledno bilo jasno iskomunicirano sa bh. vlastima još prošle godine da Sakib Softić nema legitimitet agenta. Ne mogu razumjeti sve reakcije na to, odnosno kada bh. lideri govore o tome šta bi trebalo da budu prava i pravila Međunarodnog suda pravde.

BiH se ozbiljno približila opasnom rubu. Smatram da svi mi, građani BiH, treba opasno da se zapitamo da li mi hoćemo da idemo odavde ili hoćemo da zadržimo ovu zemlju, te da onda radimo nešto po tom pitanju.

Nevena Ćosić (Vijesti)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *