hamburger-icon

Kliker.info

Slovenački profesor Andrej Kurnik: U evropskoj migrantskoj politici nema baš demokratije

Slovenački profesor Andrej Kurnik: U evropskoj migrantskoj politici nema baš demokratije

April 25
17:16 2019

Kako je Evropa, a naročito države Balkana odgovorile ne migrantsku krizu, koliko će ona imati refleksija na predstojeće izbore za Evropski parlament, te koje su to represivne mjere koje se dešavaju na granicama kada je riječ o migrantima, za Radio Slobodna Evropa odgovara Andrej Kurnik, gostujući profesor iz Slovenije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Profesor Kurnik tri mjeseca radi na istraživanju o migracijama na takozvanoj “Balkanskoj ruti”.

RSE: Profesore Kurnik, migrantska kriza u Evropi traje već nekoliko godina. Kako je, prema vašem mišljenju, Evropa odgovorila na migracije?

Kurnik: Ono što možemo već dugo vidjeti je da u biti Evropa na svojim granicama upotrebljava metode koje nisu baš demokratične. Znači Evropska unija (EU) eksternacionalizira migracijsku i graničnu politiku i van njenih granica, u takozvanim trećim zemljama, mogu se upotrebljavati i sredstva poput brutalnog nasilja. Tako da kada govorimo o evropskoj migracionoj i graničnoj politici možemo vidjeti da tamo nema baš demokratije.

RSE: Šta vama prije svega govori o Evropi činjenica da smo u 21. vijeku imali zatvaranje granica i postavljanje bodljikave žice na tim granicama kako bi ljudi koji bježe od rata bili spriječeni da uđu u neke evropske države?

Kurnik: To nam na neki način govori da Evropa za sada nije sposobna da se suoči sa nekom situacijom koja je više globalna, a koja je isto tako odgovornost Evropske unije. Znači, EU bi se trebala suočiti sa svojom kolonijalnom prošlošću i sa nekom aktualnom podjelom moći i rada na globalnoj razini koja uopće nije jednaka i to je nešto što gura te migracije u isto vrijeme.

RSE: Kako su države na Balkanu, prema vašem mišljenju, odgovorile na ovaj izazov?

Kurnik: Države Balkana su odgovorile u skladu sa svojom strukturnom pozicijom unutar EU. Recimo Slovenija je postavila bodljikavu žicu, jer postoji strah da će biti izbačena iz šengenske Evrope ukoliko ne militarizuje granicu. Hrvatska danas izvodi nasilne push back-ove, jer želi da uđe u šengensku Evropu, a isto tako se i BiH ponaša “evropski” i na neki način sve više uvodi represivne mjere protiv ljudi koji su “na putu”. Tako da u biti sve te države se na neki način ponašaju funkcionalno, da tako kažem, i na neki način izvode neku politiku koja je u biti politika odvraćanja migranata.

RSE: Kada govorite o BiH i represivnim mjerama, gdje ih vidite?

Kurnik: Vide se, recimo u Unsko-sanskom kantonu, gdje policija sprječava ljude da nastavljaju put. Znači, postoji i rasno profiliranje u vozovima i autobusima. Isto tako se vidi u nekim mjerama protiv solidarnosti lokalnog stanovništva. Vi imate prohibiciju solidarnosti sa migrantima. Recimo ljudi su kažnjeni ukoliko iznajmljuju stanove migrantima, ili im nude prijevoz. Tako da to se vidi, iako oficijelno BiH za sada ne ide u smjeru sprječavanja kretanja ljudi, ali sve više ima indicija da to na neki način možemo očekivati. Prihvatni kapaciteti recimo na granicama sve više liče na zatvorene kampove, gdje bi mogli na kraju imati neke pokušaje da se ljudima nasilno spriječi sloboda kretanja.

RSE: Čini se da u BiH postoji veliki jaz između onoga što radi država i empatije koju prema migrantima pokazuje lokalno stanovništvo?

Kurnik: Da, to se može vidjeti. Ali, vi imate različite razine vlasti i imate neku kompliciranu dinamiku između njih. Može biti neka generalna ocjena da stanovništvo jeste bilo i još uvijek jeste solidarno i empatično, ali zbog lošeg postupanja različitih nivoa vlasti dolazi do sve veće distance prema migrantima.

RSE: Možemo li mi onda govoriti zapravo o tome da imamo haotičnu vlast koja nije u stanju da se izbori sa ovim problemom?

Kurnik: Ne BiH toliko sada duboko ulazio u to, ali može se vidjeti i na osnovu postojanja Balkanskog puta da na neki način EU smanjuje autoritet bosanskohercegovačkih vlasti. Recimo, EU surađuje direktno sa međunarodnim organizacijama mimo bh države, što je loše, jer ono što je prioritet u BiH je da se jačaju državne institucije i da se kroz to na neki način integrira zemlja.

RSE: Čini se da je BiH ostala posljednja stanica za migrante i izbjeglice – tačnije stiče se dojam da su ti ljudi zaglavljeni ovdje, ne žele ostati tu, a ne mogu dalje.

Kurnik: Mi se suočavamo sa lančanim push back-ovima. Slovenska policija ljudima ne omogućava da zamole za azil, iako je to protuzakonito i protiv međunarodnih konvencija i međunarodnog prava. Vraćaju izbjeglice i migrante u Hrvatsku. Hrvatska ih onda vraća preko “zelene granice”, uz upotrebu nasilja, jer ide preko “zelene granice” u BiH. I zbog toga su ljudi zaglavljeni u BiH, iako još uvijek srećom puno ljudi prođe i na neki način mogu doći do svojih destinacija, bez obzira što imate ovako represivnu situaciju na tim granicama.

RSE: Može li se migrantska kriza i migracije zloupotrijebiti prilikom izbora za Evropski parlament, budući da je evidentno jačanje desnih pokreta u cijeloj Evropi?

Kurnik: Da, sigurno, to je danas jedna priča na kojoj mogu graditi populističke desničarske snage neku svoju moć i vidljivost. Nažalost, zbog toga se ne možemo suočiti sa suštinskim problemima u Evropi koje nisu migracije, nego su problemi vezani za nejednakost, socijalnu i političku na razini EU i na razini pojedinačnih država. Tako da mi sada ne možemo rješavati probleme koji su se ispostavili u vrijeme ekonomsko-finansijske krize. Ne možemo se suočiti sa problemom reforme EU koja bi bila nužna nakon te krize. Nego se u biti bavimo nekim politikama raspirivanja mržnje i nepovjerenja.

RSE: Postoji li rješenje za to što se sada dešava u Evropi?

Kurnik: Mislim da su rješenje ljudi koji su solidarni, koji u tim situacijama, koje jesu na neki način krizne situacije, se odnose empatično i solidarno sa ljudima na putu. I to je početak. A onda možemo zajedno tražiti neka rješenja. Loše je, ako ljudi na neki način počnu da misle da su migranti najveća opasnost i najveći problem. Onda više ne možemo rješavati neke probleme već ih samo produbljivati.

Marija Arnautović (RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *