Kliker.info

U razmaku od samo nekolko mjeseci, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić zabilježio je nekoliko neočekivanih diplomatsko-političkih uspjeha: u Sarajevu je organizirao ekonomski forum s respektabilnim sudionicima, s vodstvom Srbije uspio je izgladiti višegodišnje nesporazume, što je rezultiralo  poptisivanjem Istanbulske deklaracije, a u Tallinnu, na sjednici šefova diplomatije članica NATO alijanse, uspio je „otkočiti" MAP, Akcioni plan za prijem BiH u članstvo NATO-a.Posve je jasno da se u pozadini diplomatskog trijumfa Harisa Silajdžića krije turska diplomatija, no manje je poznato odakle Turska crpi snagu za svoj nagli uspon na Balkanu i sve jači utjecaj na globalna zbivanja. Objašnjenje prema kojem turski utjecaj proizalazi iz njene rastuće ekonomske i vojne moći u osnovi je tačno, ali i nepotpuno.Bolji poznavaoci političkih odnosa u regiji tvrde da je turski uspon na Balkanu izravna posljedica sve boljih političkih i ekonomskih odnosa Turske i Rusije. Prelomni momenat za tursku diplomatsku ofanzivu u regiji desio se 6. augusta protekle godine, kada su turski premijer Erdogan i ruski premijer Putin promovirali novouspostavljeno tursko-rusko partnerstvo koje je potisnulo dugogodišnju napetost između dvije zemlje.

Novo partnerstvo Turske i Rusije uspostavljeno je na zdravoj ekonomskoj podlozi: robna razmjena između dvije države uveliko je premašila 40 milijardi dolara, a s nekoliko potpisanih međudržavnih ugovora, među ostalim i o transportu ruskog plina i nafte preko Turske u Evropu, ekonomska suradnja između dvije države uskoro će biti udvostručena.Uporedo s izgradnjom boljih odnosa s Rusijom, Turska je pokrenula i snažnu diplomatsku ofanzivu prema Srbiji, najvažnijen ruskom savezniku na Balkanu. Na krilirm sve boljih tursko-ruskih odnosa, jačali su srpsko-turski odnosi, osobito u ekonomiji, što je rezultiralo prošlogodišnjim potpisivanjen asimetričnog međudržavnog ugovora u korist Srbije o bescarinskom trgovinskom režimu: Od 1. janura 2010. godine roba iz Srbije m tursko tržište dospijeva bez carina, a turski proizvodi na tržištu Srbije bit će carinjeni sve do 2015. godine. Na ovaj način Srbija je otvorila vrata golemog turskog tržišta s približno 70 miliona potrošača.Većina nepristrasnih analitičara u Istanbulskoj deklaraciji Silajdžića, Tadića i Gula vidi početak boljih odnosa u cijeloj regiji. Stoga je teško razumjeti otpor Istanbulskoj deklaraciji u Republici Srpskoj.Moguće daje otpor inspiriran strahom od diplomatske marginalizacije Banje Luke ili je riječ o naslijeđenoj inerciji po kojoj svaki uspjeh Silajdžića istovremeno znači neuspjeh Dodika.No, sumnja u Istanbulsku dekleraciji uskoro će se pokazati posve neopravdanom jer je riječ o dokumentu koji nije nastao m konfrontaciji nego na suradnji glavnih diplomatskih aktera u regiji, Turske i Rusije,uz svesrdno  odobravanje zvaničnog Washingtona i Bruxellesa.  (Kliker.info-Slobodna Bosna)