Slobodna Bosna : Pirova pobjeda Zlatka Lagumdžije
Na temelju prvih izjava izbornih pobjednika može se zaključiti da pred BiH stoji burno razdoblje političkog konfrontiranja i međunacionalnog polariziranja. Vatru je potpalio lider HDZ-a Dragan Čović, izjavom datom u izbornoj noći da će Mostar biti stolni grad hrvatske teritorijelne jedinice, na šta je njegov partner iz Banje Luke Milorad Dodik s jednakom odlučnošću dometnuo da BiH može opstati samo kao labava federacija tri nacionalne države – "ili je neće biti".U verbalni rat promptno se uključio i lider SDP-a Zlatko Lagumdžija nespretnom izjavom da je SDP pronašao efikasan odgovor na eventualnu blokadu formiranja vlasti na državnom nivou. SDP će graditi državu odozdo, od kantona u Federaciji BiH, po modelu Njemačke koju je Berlinski zid do prije nešto više od dvadeset godina dijelio na prosperitetnu Zapadnu i izoliranu Istočnu Njemačku. U toj podjeli uloga, Lagumdžija sebe vidi kao bosanskog Willyja Brandta a Dodika kao srpskog Ericha Honeckera!
(NE)OBAVEZNA ROTACIJA
Iza dima ove vatrene retorike kriju se prilično banalni razlozi: nova politička garnitura koja je dobila većinsko povjerenje na parlamentarnim izborima 3. oktobra uveliko je započela svađu oko raspodjele izbornog plijena. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija još je prije održanih izbora najavio borbu za preuzimanje čelne pozicije u Vijeću ministara BiH, bez obzira na činjenicu Što bi ta funkcija, prema nepisanom pravilu nacionalne rotacije, trebala pripasti Hrvatima. Nekoliko dana nakon održanih izbora SDP je i službeno potvrdio Lagumdžijinu nominaciju, što je Čovićev HDZ vješto iskoristio u raspirivanju straha od bošnjačke dominacije.
TIHIĆEVO POSREDOVANJE
Komšićevim reizborom, Bošnjaci su Hrvatima najprije "oteli" mjesto u predstavničkom vrhu države, a Lagumdžijinim izborom za predsjednika Vijeća ministara BiH Hrvati bi ostali i bez ključne pozicije u izvršnoj vlasti države na koju čekaju već desetak godina. Nacionalnu jednako-pravnost Hrvati, dakle, mogu osigurati samo uspostavom hrvatske nacionalne republike unutar BiH, mantra je svekolike HDZ-ove propagandne mašinerije koja izgleda, više nego ikada ranije pada na plodno tlo medu Hrvatima.Rezultati parlementarnih izbora 3. oktobra su takvi da praktični nije moguće uspostaviti efikasnu vlast bez jasnog dogovora tri ključne političke partije, SDP-a. SNSD-a i HDZ-a, koje su osvojile relativnu pobjedu unutar bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Istina, moguće je formirati vlast na državnom nivou i bez HDZ-a ili pak SNSD-a, ali takva bi vlast države nailazila na blokade u kantonima s hrvatskom većinom u kojima će HDZ suvereno vladati, odnosno u Republici Srpskoj, gdje je potvrđena aspolutna dominacija Dodikovog SNSD-a.
Jednako tako, elikasna državna vlast nije moguća bez sudjelovanja SDP-a, najprije zato Što drugoplasirana bošnjačka partija, SDA, nema dostatan koalicioni kapacitet kojim bi nadoknadila eliminiranje SDP-a, a zatim i zbog toga što se SDA ne usuđuje eliminirati relativnog izbornog pobjednika i umjesto SDP-a preuzeti odgovornost za uspostavu koalicinc vlasti s nepouzdanim partnerima kojima je izgradnja države na samom dnu političkih prioriteta. Lagumdžija bi najradije Sulejmanu Tihiću prepustio odluku o izboru novog mandatara državne vlade, pri čemu se ne bi puno bunio ni ako bi se lider SDA isprsio pa umjesto Lagumdžijc podržao Čovića. No, lukavi Tihić prozreo je Lagumdžijinu zamku i već je izašao u javnost sa stavom da će SDA podržati prijedlog SDP-a za mandatara državne vlade. Ako SDP kandidira Lagumdžiju, SDA se neće protiviti, ali neće ni snositi odgovornost za blokadu izbora državne vlade koja bi u tom slučaju bila sasvim izvjesna.
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI
Tihić gura Lagumdžiju da sam preuzme odgovornost za vlastitu odluku kojoj će, podrazumijeva se, prethoditi ozbiljne konsultacije s potencijalnim koalicionim partnerima. To je međutim glavna postizborna briga Zlatka Lagumdžije koji je ranije spalio sve mostove prema Dodiku i Čoviću. Dodik je i nakon izbora decidirano izjavio da nikada i ni pod kakvim uvjetima neće surađivati s Lagumdžijom "makar se nikada ne formirala državna vlast", a to je, kako doznajemo, nedavno naglasio i u privatnom rezgovoru s liderom SDA Sulejmanom Tihićem.Lagumdžija ne stoji puno bolje ni kod Čovića, osobito nakon reizbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH i najave lidera SDP-a da će se kandidirati za novog mandatara državne vlade. Lagumdžija ne može računati ni na posredničke usluge Sulejmana Tihića, koji je također s Čovićem odavno prekinuo sve kontakte.Sudeći prema trenutnim odnosima između Lagumdžije, Dodika, Tihića i Čovića, nova državna vlada neće biti skoro konstituirana, pogotovo ne s mandatarom Lagumdžijom. Prije bi se moglo desiti da SDA, SNSD i HDZ državnu vladu konstituiraju bez SDP-a, uz podršku nekoliko manjih političkih partija.No, to se neće desiti sve dok SDP ne bude priznao poraz a njegov kandidat za mandatara Zlatko Lagumdžija ne odluci vratiti mandat Predsjedništvu BiH. U tom slučaju, premijerski mandat najvjerovatnije će dobiti lider HDZ-a Dragan Čović, koji će u potrazi za parlamentarnom većinom prije tipovati na SBB Fahrudina RadonČića ili Stranku za BiH Hansa Silajdžića nego na SDP Zlatka Lagumdžije.Problem je međutim što SDA ne želi suradnju sa SBB-om, što bi opet podrazumijevalo otvaranje pregovora s nizom manjih partija uz čiju bi pomoć lider HDZ-a Dragan Čović pokušao osigurati parlamentarnu većinu.A to neće ići ni brzo ni glatko.
Dodik neće s Lagumdžijom zbog 60 minuta
U nedavnom privatnom ćaskanju s liderom SDA Sulejmanom Tihićem, lider SNSD-a Milorad Dodik izričito je napomenuo da nikada i ni pod kakvim uvjetima neće surađivati sa SDP-om dok je na njegovom čelu Zlatko Lagumdžija."Moja majka je tri puta završila u hitnoj nakon gledanja emisije ‘60 minuta’ na FTV-u čiji je stvarni urednik Zlatko Lagumdžija. To mu ne mogu oprostiti. Spreman sam na saradnju i s tobom i s Čovićem, ali me niko ne može prisiliti da sarađujem s Lagumdžijom", rekao je Dodik Tihiću.
Država za čovjeka na čekanju
Najava Zlatka Lagumdžije da će se u slučaju blokade izbora državne vlade okrenuti kantonima i Federaciji BiH izazvala je oprečne reakcije u javnosti. Lagumdžiji se prigovara da je naivno upao u zamku Milorada Dodika koji odavno čeka bošnjačkog političkog partnera spremnog da se umjesto jačanja državnih institucija okrene jačanju entiteta i kantona.Lagumdžijina izjava o izgradnji kantona i Federacije BiH nikako se ne uklapa u predizborne slogane SDP-a u kojima je dominirala država: "država za čovjeka", "predsjednik za državu" itd.
Kako Predsjedništvo bira mandatara
Izbor mandatara Vijeća ministara BiH u isključivoj je nadležnosti Predsjedništva BiH. Tri člana Predsjedništva BiH izjašnjavaju se ocjenjivanjem predloženih kandidata ocjenama od 1 do 3, pri Čemu ni jedan Član Predsjedništva BiH ne moče biti suzdržan. Mandat za sastavljanje vlade pripada kandidatu s najvećim zbirom ocjena.Ako SDP bude instistirao na kandidaturi Lagumdžije, njegov izbor podržat će Željko Komšić (3) i Bakir Izetbegović (3), dok će mu Nebojša Radmanović dati najnižu ocjenu – 1. Sa 7 osvojenih bodova Lagumdžija bi dobio mandat za formiranje vlade, no teško da će bez SNSD-a i HDZ-a osigurati podršku u Parlamentu BIH.U tom slučaju Lagumdžija bi morao priznati neuspjeh i vratiti mandat, nakon čega bi Predsjedništvo BiH biralo novog mandatara. Ova bi igra mogla potrajati mjesecima, pa i godinama, jer ni jednim propisom nije preciziran krajnji datum do kojeg se mora formirati nova vlada. Za to vrijeme, vladalo bi aktuelno Vijeće ministara BiH na čelu s Nikolom Špirićem, u tzv. tehničkom mandatu. Asim Metiljević (Slobodna Bosna)
Komentari