Slobodna Bosna : Miroslav Lajčak spasio Dodika od dogovorene smjene
U prošli četvrtak predsjednik Republike Srpske MILORAD DODIK probudio se klinički i politički mrtav; Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, dobio je u Vašingtonu odriješene ruke da ga ukloni sa političke scene u BiH; već uvečer istoga dana Dodik je naglo “živnuo”- nakon posjete evropske ministrice vanjskih poslova Catherine Ashtone; naša. novinarka otkriva pozadinu i posljedice slučaja koji je proizveo Predsjednik RS-a poznatog kao “Referendum, da, svakako, ali možda” Nakon razgovora sa Ashtonovom iza kojeg je ostalo nepoznato kakve prijetnje, ucjene i pritisci su primjenjivani, Milorad Dodik je “pobjedonosno” izjavio da od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH u Republici Srpskoj nema ništa! Odmah potom za ovu odluku Dodiku su stigle srdačne čestitke od Borisa Tadića, predsjednika Srbije.
U javnosti je Dodikova izjava izazvala komentare da je kreator referenduma doživio najveći debakl u svojoj političkoj karijeri te da je to početak kraja njegove destruktivne politike. Međutim, Dodik se nije dao zbuniti. Četiri dana kasnije u Novom Sadu u društvu Vuka Jeremića i Bojana Pajtića, visokih funkcionera Tadićevog DS-a, Dodik je u opuštenoj atmosferi napravio nagli zaokret. Tvrdio da je sporazum koji je postigao sa Catherine Ashton itekako “povoljan po Republiku Srpsku, budući da se ona, na ovaj način, po prvi put javlja kao ravnopravni partner Evropskoj uniji, bez posredovanja visokog predstavnika i centralnih sarajevskih vlasti”.Vidno okuraženi Dodik naveo je da je “Republika Srpska dio BiH, u kojoj Srpska živi svoj poseban život, jer posjeduje sve elemente državnosti, osim zvaničnog priznanja”. BiH je za njega „jedno moranje“ i može opstati samo ukoliko ne bude pritisaka u pravcu revizije Dejtonskog ugovora i majorizacije Srba. Dodik je zaključio da je on ponosan čovjek i da dogovorom sa Catherine Asthon ni on ni Republika Srpska “nisu izgubili svoje dostojanstvo“.
DODIKOVI MILIONI U ŠVAJCARSKOJ I ITALIJI
Šta su zapravo iza zatvorenih vrata dogovorili predsjednik RS-a i visoka predstavnica Evropske unije Catherine Asthon, javnosti će ostati nepoznato. Međutim, kako naš list saznaje iz dobro upućenih diplomatskih izvora, Asthonova je Dodika u četvrtak navečer u Banjoj Luci spasila od sigurne smjene za koju je, od visokih zvaničnika State Departmenta, zeleno svjetlo dobio visoki predstavnik Valentin Incko. Naime, austrijski diplomata Inzko je tokom prošlonedjeljne posjete SAD-u dobio punu podršku američke administracije da smijeni Dodika ukoliko on ne promijeni kurs i ne povuče svoju odluku o raspisivanju referenduma u RS-u. S tom odlukom bile su saglasne i zemlje članice PIC-a, izuzev Rusije. Pored smjene, uslijedile bi dodatne sankcije za tvrdog zagovornika referenduma, ratobornog “faktora mira i stabilnosti u regiji” Milorada Dodika. Naime, zvanični Washington bio je spreman da predsjednika RS-a i njegove saradnike stavi na svoju crnu listu koja podrazumijeva zamrzavanje pokretne i nepokretne imovine te zabranu izdavanja viza. Američke službe precizno raspolažu informacijama o bankovnim računima na koje je predsjednik RS-a položio svoju milionsku ušteđevinu koja je, prema službama SAD-a, pohranjena u bankama Švajcarske i Italije.Da su za Milorada Dodika bile spremne stroge sankcije, svjedoči i izjava otpravnika poslova Ambasade SAD-a u BiH Jonathana Moorea, koji je u srijedu (18. maja) izjavio “da bi se zvaničnici Republike Srpske suočili s ozbiljnim problemima da nije postignut dogovor sa Catherine Asthon”.Pred dolazak Asthonove u BiH, zvaničnici američke amasade u Beogradu takođe su poduzeli užurbane diplomatske aktivnosti. Kako saznajemo, ambasadorica SAD-a u Beogradu Mary Warlick pozvala je srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i upozorila ga da ne povlači nepromišljene i ishitrene poteze nakon što Inzko smijeni Dodika.
Međutim, nakon dolaska Ashtonove i Miroslava Lajčaka na pregovore kod Dodika, stvari su dobile potpuno novi tok. Odustalo se od Dodikove smjene, a kako tvrde dobro upućeni diplomatski izvori, tome je najviše kumovao izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedničkoj Službi vanjskih poslova EU Miroslav Lajčak.Ashtonova je, kako navodi isti izvor, prije odlaska u Banja Luku sat vremena bila “zatvorena” u Ambasadi Velike Britanije u Sarajevu, gdje je imala posljednje konstruktivne konsultacije. Nakon toga odlazi kod Dodika kako bi ga spasila od sigurne Inzkove smjene.Lajčakovu krajnje sumnjivu ulogu u rješavanju problema oko referenduma u RS-u prozreo je lider SDA-a Sulejman Tihić, koji se nije želio susresti sa Lajčakom prilikom njegove posljednje posjete Sarajevu, iako je taj sastanak bio ranije planiran. Umjesto Tihića, na sastanku sa Lajčakom pojavio se Asim Sarajlić, potpredsjednik SDA.Da među liderima SDA i SDP-a ne postoji dobro mišljenje o Lajčaku, govore sve učestaliji napadi na njega koji su plasirani u medijima koje kontrolišu ove dvije stranke. Za Lajčaka se tvrdi da je značajnu ulogu imao prilikom referenduma u Crnoj Gori, odnosno razdruživanja Srbije i Crne Gore, ali isto tako da je značajnu ulogu odigrao u Češkoj i Slovačkoj. Sličan stav o Lajčaku ima i američka administracija. Naime, kada je stvorena klima međunarodnog političkog jedinstva da Dodika treba ukloniti sa političke scene u BiH, Lajčak je krenuo u spašavanje svog dobrog znanca, neki će reći čak i finansijera.
LAJČAKOVA I DODIKOVA PIJANČENJA
Pažljivija analiza ukazuje da su Dodikovi apetiti za referendumom porasli u vrijeme Lajčakovog mandata u OHR-u. Iz tog vremena se pamte česti susreti Lajčaka i Dodika i njihove terevenke u Hercegovini kod vladike Grigorija, uz čašicu ljute rakijice. U krugovima SDA smatra se da su Dodik i Lajčak još u to vrijeme dogovorili da slovački diplomata stvori ambijent za referendum o otcjepljenju RS-a od BiH.
Ovo nije bilo prvo Lajčakovo konfrontiranje sa OHR-om, odnosno Valentinom Inzkom, koji ga je naslijedio na funkciji visokog predstavnika. Istina, Lajčak s vremena na vrijeme izjavi da je neupitan teritorijalni integritet BiH, ali uglavnom u formi fraze i sa pozicije na kojoj se nalazi.Krajem aprila Lajčak je iznenadio zvaničnike u Vašingtonu kada je nakon susreta sa Dodikom izjavio da predsjednik RS-a ide i dalje ka referendumu u Republici Srpskoj i oštro kritikovao što u novu Vladu FBiH nisu uključene hrvatske stranke HDZ i HDZ 1990.+
Istoga dana Dodik prijeti da će RS imati odgovor ukoliko međunarodna zajednica bude uvela određene sankcije zbog najavljenog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Međutim, poslije sastanka u Banjoj Luci sa Miroslavom Lajčakom, Dodik nije želeo precizirati kakav će biti taj odgovor. Komentarišući zahtjev visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da RS povuče odluku o referendumu, Dodik je kazao da Narodna skupština RS "nije lovačko udruženje" da bi se neko prema njoj tako ophodio.
Upućenima u prilike poznate su i čvrste veze koje Lajčak ima sa Borisom Tadićem, predsjednikom, i Vukom Jeremićem, ministrom inostranih poslova Srbije. Takođe je poznato da ovaj srbijanski dvojac vodi dvostruku politiku prema BiH, javno priznaju suverenitet i integritet BiH, a iza zatvorenih vrata preko Dodika destabilizuju situaciju u našoj zemlji. Svemu ovome treba dodati da Slovačka nije priznala nezavisnost Kosova, na čemu su Lajčaku kao bivšem šefu diplomatije Slovačke beskrajno zahvalni i Tadić i Jeremić, ali i Dodik koji stalno poručuje da BiH nikada neće priznati državu Kosovo.Do kraja ove nedjelje predsjednik RS-a Milorad Dodik i Vlada RS-a trebali bi Narodnoj skupštini RS-a podnijeti prijedlog za povlačenje odluke o održavanju rerferenduma. Međutim, Igor Radojičić, predsjednik Skupština RS-a, smatra da se to neće dogoditi na prvom redovnom zasjedanju koje je zakazano za 31.maj. Istovremeno, “slučaj referendum” doveo je do narušavanja autoriteta visokog predstavnika, smatraju analitičari. Istina, dio međunarodne zajednice (zemlje članice PIC-a) smatrao je da visoki predstavnik Valentin Inzko treba da djeluje rigidno i “bonskim ovlaštenjima” sasiječe ne samo pomisao na referendum već i političke glave zvaničnika u RS-u sa Dodikom na čelu. Zagovornici ove političke strategije su ujedno one zemlje koje podržavaju ostanak OHR-a u BiH, jer smatraju da uspostavljanje funkcionalne države nije stiglo ni na pola puta. Pri tome su potpuno svjesni da Ujedinjene nacije nikada više nijednoj međunarodnoj instituciji neće dati tolike ovlasti kakva trenutno posjeduje OHR.
To znači da bi gubitkom OHR-a međunarodna zajednica ostala bez snažnog sredstva za djelovanje u BiH. Miroslav Lajčak je međutim zagovarao da se takav scenario ne smije realizovati, jer bi to zemlju dovelo u stanje potpunog haosa, što bi, pored povlačenja srpskih predstavnika iz zajedničkih bh. insitucija, moglo izazvati incidente nekontrolisanih razmjera.Šta je sve Dodik dobio u tajnom dogovoru sa Asthonovom, možda najbolje otkriva Obrad Kesić, politički analitičar u Vašingtonu i savjetnik Milorada Dodika.“Dobitnici dogovora u Banjoj Luci su RS, koja je zadržala pravo na referendum, i EU, koja je dobila priliku da afirmiše svoje liderstvo i uspešnost svoje politike. S druge strane postoji opasnost delovanja OHR-a iz senke na destruktivni način. Plašim se da ni Vašington iz istih razloga ne želi da to uspe jer želi da sačuva OHR i jer nisu potpuno bili uključeni u ovaj proces", rekao je Kesić.On je istakao da već duže vrijeme postoji problem u komunikaciji zvaničnog Brisela i Vašingtona. “Oni sve više pričaju jedni sa drugima, ali sve se manje razumeju, ali ne samo u Balkanu nego i širom sveta”, naveo je Kesić. “Mislim da je ovo što se desilo dobra stvar za RS.
Prvo, visoki predstavnik je još više marginalizovan u procesu koji se vodio između RS i Brisela. To je afirmacija stava RS-a da OHR ne može da bude deo rešenja u BiH jer je deo problema. U velikoj meri to je sad uvaženo i činjenicom da uz Brisel nije bio OHR, i to govori o odnosu Brisela prema njima. Drugo, pitanje pravosuđa se prvi put uvažava a primedbe RS dobile su legitimitet. EU se direktno uključuje a RS postaje partner u tom procesu, on više nije vezan za OHR, a to daje potpuno novu dinamiku”.Sudeći prema postupku Asthonove, među evropskim zemljama prevladao je stav da je OHR u BiH završio svoju misiju, odnosno da je prevaziđena institucija koju treba neutralisati jer ne donosi zadovoljavajuće rezultate. Uz to, odaslana je poruka da je nastupilo vrijeme u kojem EU treba da bude glavni skrbnik Bosne i Hercegovine i vrhovni kreator političke situacije. Analitičari smatraju da je potezom Asthonove direktno omalovažena institucija visokog predstavnika, ali i da je dodatno pocijepana međunarodna zajednica u odnosu na dešavanja u BiH. Međutim, ne treba sumnjati da će međunarodni krugovi, koji su tražili oštre mjere prema Dodiku, i koji insistiraju na ostanku OHR-a, uzvratiti udarac, tražeći povoda da Dodika dovedu pod snažan udar Zapada!
Iz sata u sat
VALENTIN INCKO: “IMAM PUNU PODRUŠKU SAD-A DA SMIJENIM DODIKA”
8. MAJ Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da je vlastima Republike Srpske dat rok od sedam dana da ponište odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.
9. MAJ Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko izjavio je pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku da se BiH suočava sa jednom od najtežih političkih kriza od kraja rata 1995. godine, jer su sami temelji države i njen ustavni poredak dovedeni u pitanje i da će upotrijebiti svoje ovlasti ako Republika Srpska ne povuče odluku o referendumu o državnom pravosuđu.
9. MAJ Milorad Dodik tvrdi da visoki predstavnik Valentin Inzko „nije danas dobio podršku Savjeta bezbjednosti UN-a (SBUN) za svoj izvještaj o RS-u” i dodao da ga ne raduje što je Inzko dobio podršku određenih zemalja, „koje slijepo prate politiku SAD-a na ovom prostoru“
12. MAJ Milorad Dodik kaže da su počeli kontakti s Briselom i da su vlasti RS pristale da, kao znak dobre volje, odlože referendum, u nastojanju da se otvori dijalog o pitanjima koja su tražili. "U procesu smo intenzivnih razgovora sa određenim evropskim strukturama na koji način naći izlaz",
12. MAJ Valentin Inzko u Vašingtonu izjavljuje: “Za ovih dvije godine, koliko sam visoki predstavnik, imam najjaču moguću podršku međunarodne zajednice. Podrška međunarodne zajednice koju imam mogla bi uključiti i smjenu Dodika”.
13. MAJ “Nije neophodan referendum u RS-u”, izjavio je Milorad Dodik nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Asthon i najavio je da će predložiti Narodnoj skupštini RS-a povlačenje odluke o referendumu.
13. MAJ "Prihvaćena je naša ponuda za dijalog i neće biti referenduma.Dodik je obećao da će Parlamentu RS predložiti novu rezoluciju koja će poništiti prethodnu odluku o referendumu", rekao je Lajčak navodeći da Brisel očekuje da Dodik "ispuni obećanja".
16. MAJ Milorad Dodik u Novom Sadu “ Referendum je legitimno pravo RS, od kojeg niko nije odustao”
17. MAJ Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Catherine Asthon izjavila je u Vašingtonu da je upozorila rukovodstvo Republike Srpske da ne očekuju izmjene u Dejtonskom sporazumu kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Asthonova je rekla Dodiku da je Dejtonski sporazum "tu da ostane".
17. MAJ “Politička situacija u BiH i dalje je jako zabrinjavajuća”, složili su se visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko i šef misije OSCE-a u BiH, ambasador Gary D. Robbins, prilikom razmjene mišljenja sa ekspertima za demokratiju Grupe izvjestilaca Komiteta ministara Vijeća Evrope u Strazburu. (Kliker.info-Slobodna Bosna )
Komentari