hamburger-icon

Kliker.info

Slobodna Bosna : Gdje je nestalo Adilovo blago?!

Slobodna Bosna : Gdje je nestalo Adilovo blago?!

15 Januara
21:56 2010
– Istraga koju je pokrenulo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine protiv Damira Hadžića, načelnika općine Novi Grad i privatnog poduzetnika Huseina Seje Hasibovića, vlasnika građevinske firme PP Butmir zbog krivičnog djela "zlupotreba službenog  položaja i ovlaštenja …odnosno "primanje dara i drugih oblika koristi", mogla bi prerasti u jednu od najvećih financijsko-kriminalnih afera oja prelazi bosanskohercegovačke granice, pa čak i granice "Zapadnog Balkana"!
Previsoka cijena "legalizacije"                 Kratko hronološko podsjećanje na ovaj "slučaj", koji, po svemu sudeći, neće uskoro imati svoj sudski epilog. Prije nepuna tri mjeseca Uprava policije Federalnog MUP-a uputila je državnom tužiteljstvu informaciju u kojoj tereti načelnika Hadžića i poduzetnika Hasibovića da su od Nihada Imamovića, direktora Asa Prevent grupe, tražili 2,2 miliona maraka kako bi mu pribavili neophodnu dokumentaciju za izgradnju poslovnog centra u sarajevskom naselju Otoka. Ovakvu ucjenu Imamović je u proljeće prošle godine prijavio federalnoj policiji, nakon čega je počela tajna operacija praćenja i prisluškivanja aktera ove korupcijske operacije. Iz dokumentacije koju je Uprava policije FMUP-a proslijedila Tužiteljstvu BiH (riječ je o nekoliko hiljada stranica snimljenih na sastancima i presretnutim razgovorima između centralnih ličnosti) mogu se skicirati osnovne koordinate i personalne poluge ove afere.
 Dakle, Hasibović prvo nudi Imamoviću i još nekolicini investitora da im može pomoći u legalizaciji izgradnje već započetog poslovnog centra. Direktor "Asa preventa" to načelno prihvata. Inače sve svoje poslovne objekte (isključivo koncentrirane na teritoriji Općine Novi Grad; a takvih je 6-7) Imamović je gradio na isti način i istom oprobanom tehnikom: otpočne radove bez ijednog jedinog dokumenta, čime općinske vlasti dovede pred svršen čin, a nakon toga uz malo "sitnih oblika pažnje" (nikad više od 10-20 hiljada maraka, "na kahvu") prisili općinsku vlast da mu osiguraju neophodnu papirologiju. Ovog puta je od višestrukog povratnika u funkciji "biznismen godine" Nihada Imamovića traženo mnogo, mnogo, više,  previše novca – u početku prvo 3, a na kraju ("ako je za tebe, onda može") svega 2,2 miliona KM, za uslugu da Hadžić ubijedi stranačkog kolegu Marina Ivaniševića, tada predsjedavajućeg Gradskog Vijeća Sarajeva, da na dnevni red gradske zakonodavne vlasti uvrsti usvajanje urbanističkog plana prema kojem se legalizira već poodmakla gradnja Imamovićoveg džinovskog poslovnog centra na Otoci.U jednom od transkripata koji vjerno "pokriva" posljednji dogovor na kojemu je utanačena tehnika primopredaje novca, jedan od sudionika razgovora (Hasibović, ili Hadžić, nejasno je) navodi i usmjerava Imamovića (opće mjesto preuzeto iz filmova sa mafijaškom tematikom) kako izvršiti primopredaju novca: "Staviš u torbu 2,2 miliona maraka i dođeš u Bošnjački institut; tamo te čeka ista takva torba, samo prazna, uzmeš je i vratiš se miran".
Paralelna istraga                 I tu počinje drugi, mnogo ambiciozniji i neuporedivo spektakularniji, krak, bolje rečeno viši nivo ovog nevjerojatnog kriminalno-pravosudnog "krimića".Odmah nakon što je Tužiteljstvo BiH "zaprimilo" Informaciju Uprave policije Federalnog MUP-a, počelo je i paralelna istraga u Bošnjačkom institutu, zadužbini Adil-bega Zaulfikarpašaića, u kojoj su, pored ostalih, ključni akteri  Zlatko Lagumdžija i Husein Sejo Hasibović, prvi kao predsjednik a drugi kao član Nadzornog odbora Bošnjačkog instituta. Naime, desetak najbližih srodnika Adil-bega Zulfikarpašića pokrenulo je parnični postupak protiv rukovodstva Bošnjačkog instituta zbog sumnje da je grubo prekršen Zakon o naslijeđivanju. Srodnici Adil-bega Zulfikarpašića tvrde da je pokraden i raznesen golemi dio naslijeđene imovine koju je Adil-beg testamentom ostavio Bošnjačkom institutu. Također tvrde da dio naslijeđene privatne imovine mora pripasti najbližim srodnicima.Suština prigovora nezadovoljnih i razočaranih srodnika Adil-bega Zulfikarpašića odnosi se na neprecizno definiranu "ostavinsku masu". Srodnici naime tvrde da je ostao nedefiniran status privatne imovine Adil-bega Zulfikarpašića koju je on nastavio koristiti nakon što je sklopio testament. A riječ je o neprocjenjivoj imovini koja se sastoji od nekoliko stanova (u Sarajevu i Cirihu), velikog broja umjetničkih slika, skupocjenog namještaja i pokućstva te nakita i novca.
Naprimjer, stan u Sarajevu, u novoizgrađenoj zgradi u Jadranskoj ulici, u kojem je Adil-beg preminuo 21. jula 2008. godine, procjenjuje se na oko 1,5 miliona KM. Stan se prostire na oko 400 kvadratnih metara, opremljen je skupocjenim unikatnim namještajem i ukrašen slikama nekih od najpoznatijih likovnih umjetnika svijeta. U njemu je Adil-beg boravio nekoliko posljednjih godina života a upućeni tvrde da je se u ovom stanu nalazila i metalna blindirana kasa sa šifriranom bravom u kojoj je pokojnik držao novac, zlato  i najvredniji nakit. U trenutku smrti, u noći 21. jula, s Adil-begom Zulfikarpašićem bila je samo jedna osoba – Jasna Bešlagić, njegova vrlo bliska rođakinja (unuka polusestre) u koju je Adil-beg imao neograničeno povjerenje. Prema nekim pretpostavkama, u trenutku smrti u blindiranoj kasi nalazilo se oko 5 miliona KM – to je naime bio "prosječan" iznos keša s kojim je, tvrde upućeni, Zulfikarpašić raspolagao u svakom trenutku. Ništa od ove imovine nije uvršteno u testament.Neuporedivo vredniju imovinu Adil-beg je imao  u Cirihu, svom prijeratnom prebivalištu. U najelitnijem dijelu Ciriha imao je luksuznu vilu od preko 1000 kvadratnih metara s unutrašnjim bazenom, prostranim dvorištem i garažom u kojoj je bilo nekoliko vrlo skupih automobila. Među ostalim i Rolls-Royce vrijedan preko 2 miliona eura.Ništa ni od ove imovine nije ušlo u "ostavinsku masu". Srodnici Adil-bega Zulfikarpašića, koji se smatraju zakonskim nasljednicima, tvrde da je golemi dio privatne imovine preko noći razgrabljn i raznesen i da je na taj način prekršen glavni postulat Zakon o nasljeđivanju kojim je preciziran postupak utvrđivanja i raspolaganja naslijeđenom imovinom.
Poništena volja testatora                     U ovom Zakonu izričito se navodi da je samo sud nadležan za utvrđivanje i raspodjelu naslijeđene imovine, bilo da je riječ o testamentarnim ili pak zakonskim nasljednicima. No, u slučaju privatne imovine Adil-bega Zulfikarpašića, testamentarni nasljednici nisu čekali odluku suda nego su imovinom počeli raspolagati prije provedenog zakonskog postupka. Advokati srodnika Adil-bega Zulfikarpašića, Muhamed Spaho i Mirhad Đurđević, odlučno negiraju prigovor kako srodnici namjeravaju oboriti testament i "poništiti" volju testatora."Bošnjački institut je životno djelo Adil-bega Zulfikarpašića. To je zadužbina data BiH i Sarajevu. Naši klijenti, zakonski nasljednici, žele da u cijelosti bude ispoštovana volja Adil-bega Zulfikarpašičća, kako u pogledu porodice, tako i prema Bošnjačkom institutu. Porodica ima i dužnost voditi računa da ta volja bude provedena na transparentan način i da se dio imovine koju je Adil-beg naumio ostaviti Bošnjačkom institutu zaista i preda tom institutu na upravljanje", stoji u saopćenju advokata koji su reagirali na različite, često vrlo zlonamjerne medijske špekulacije.Nasuprot ovim tvrdnjama, advokat Bakir Pašić, koji je u testementu imenovan za pravnog zastupnika Bošnjačkog instituta, tvrdi da rodbina "nema nikakvog razloga da se brine o sudbini Bošnjačkog instituta"."Adil-beg je svojom posljednjom željom, odnosno testamentom rekao da sva njegova pokretna i nepokretna imovina ostaje Bošnjačkom institutu. Adil-beg je znao da će nakon njegove smrti biti mnogo očiju uprtih u njegovo bogatstvo i zatio je ostavio testament. Šta će biti s novcem, slikama, zlatom, kućama, stanovima, raznim umjetninama i vrijednostima, odlučit će nadležni sud", kaže Pašić.Upravo u tome i jeste suština spora: naslijeđenu imovinu testamentarni nasljednici počeli su koristiti znatno prije odluke suda, zbog čega su zakonski nasljednici (desetak najužih srodnika Adil-bega Zulfikarpašičća) odlučili pokrenuti parnični postupak.Očito, spor oko vrijedne imovine Adil-bega Zulfikarpašića vjerovatno će se raspetljati u paketu s istragom koja se vodi u slučaju "Reket" s početka teksta.ž
Zulfikarpašićeva imovina procjenjuje se na oko 300 miliona eura                   Mada je od službenog otvaranja testamenta Adil-bega Zulfikarpašića proteklo više od godinu dana, još je uvijek nepoznata ukupna vrijednost naslijeđene imovine. Prema najgrubljim procjenama, radi se o imovini vrijednoj preko 300 miliona eura, koja se manjim dijelom sastoji od nekretnina a znatno većim dijelom od akcija i korporativnih dionica.Nakon preseljanja u BiH, Zulfikarpašić je u Sarajevu kupio i izgradio veliki broj zgrada, stanova, kuća i poslovnih prostora u najelitnijim dijelovima grada. Riječ je o impresivnom stambeno-poslovnom kompleksu od preko 50.000 kvadratnih metara koji Bošnjački institut daje pod najam i obezbjeđuje novac za finansiranje vlastitih programskih aktivnosti.U Cirihu, gdje je živio do pred rat i gdje je osnovao Bošnjački institut, Adil-beg Zulfikarpašić također ima vrijednu imovinu: privatnu rezidenciju procijenjenu na 10-ak miliona eura i poslovnu šestospratnu zgradu vrijednu preko 50 miliona eura. Sve berzanske operacije Zulfikarpašić je vodio iz Ciriha i Njujorka, gdje je također imao stan. U njegove vrednije nekretnine ubraja se i raskošna vila na Azurnoj obali vrijedna preko 30 miliona eura.
Deset čuvara vakufa                    Adil-beg Zulfikarpašić i njegova supruga Tatjana (rođena Nikšić) nisu imali djece i svi zakonski nasljednici su zapravo potomci Adilovih mnogobrojnih sestara i braće. Adilov otac Husein-beg Zulfikarpašić, ugledni veleposjednik i dugogodišnji gradonačelnik Foče, ženio se četiri puta i u svakom braku imao je djecu. U posljednjem braku, sa suprugom Zahidom (rođenom Čengić) imao je sina Adila i kćer Aišu udatu Hasibović, čiji je sin Husein Sejo Hasibović, vlasnik građevinskog preduzeća Butmir. Od petnaestak najbližih srodnika (sestrića i bratića), u najužu upravu Bošnjačkog instituta ušla su samo tri: Husein Hasibović, Muhamed Hadžiomerović i Jasna Bešlagić. Pored tri najbliža srodnika, u Upravni odbor Bošnjačkog instituta ušli su još i Zlatko Lagumdžija, predsjednik, Faris Gavrankapetanović, dopredsjednik, te članovi Mirsad Kurtović, Bakir Pašić, Fehim Škaljić, Enes Karić i Fahrudin Rizvanbegović.    (Slobodna Bosna)
Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku