hamburger-icon

Kliker.info

Serge Brammertz: Treba procesuirati još 5.000 osumnjičenih za ratne zločine !

Serge Brammertz: Treba procesuirati još 5.000 osumnjičenih za ratne zločine !

30 Maja
04:22 2017
Tribunal u Hagu (ICTY) zatvara se krajem ove godine. Predmeti koji ostanu nezavršeni bit će okončani kroz tzv. Mehanizam za međunarodne sudove, na čijem će čelu biti aktuelni glavni tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz).

U ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” on ističe da mu je prioritet ekspeditivno završavanje suđenja i žalbenih postupaka. U predmetu ”Stanišić i Simatović” suđenje će biti ponovljeno i ono počinje već 13. juna. U žalbenom postupku su predmet ”Karadžić”, u kojem je Tužilaštvo podnijelo žalbu, te predmet ”Šešelj”, u kojem se očekuje drugostepena presuda krajem ove ili početkom iduće godine.

Žalba Mladića

Bramerc očekuje mogućnost žalbe i u predmetu ”Mladić”.

– Moj prioritet je i lociranje i hapšenje osmorice preostalih bjegunaca s Tribunala za Ruandu. Trojici od osmorice bjegunaca će se suditi na Mehanizmu. Konačno, tu smo i da pomognemo nacionalnim pravosuđima u krivičnom gonjenju za međunarodne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi – kaže Bramerc.

Kakvom ocjenjujete saradnju BiH, ali i država u regionu s Tužilaštvom Tribunala u Hagu? Nema napretka u zahtjevima OTP-a kada su u pitanju Srbija i slučaj ”Šešelj“?

– Kao što sam spomenuo u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti, koji sam podnio krajem prošle godine, imamo adekvatan pristup dokumentima, arhivima i svjedocima u sve tri zemlje – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Što se tiče neizvršenih naloga za hapšenje u predmetu za nepoštivanje Suda ”Jojić i drugi”, predsjednik Tribunala je iznio taj problem pred Vijećem sigurnosti UN-a i očekujem da će sigurno to ponovo uraditi u svom sljedećem izvještaju. Očigledno je da to veoma zabrinjava i nas u Tužilaštvu, zato što se radi o vrlo ozbiljnim navodima: tri člana Radikalne stranke optužena su da su prijetila, zastrašivala i nudila mito dvojici svjedoka u procesu protiv Vojislava Šešelja. Taj predmet nije riješen od januara 2015. godine.

Bjegunci nisu jedini problem u vezi s pravdom za ratne zločine u Srbiji. Situacija generalno ne ide u dobrom pravcu. Pozdravljamo, nakon dugotrajnog odgađanja, imenovanje novog tužioca za ratne zločine i unaprijed se radujemo saradnji s gospođom Snežanom Stanojković.

Ima li otvorenih pitanja u odnosima s Tužilaštvom, odnosno Sudom, kada je BiH u pitanju?

– Nema otvorenih pitanja. Vrlo dobro sarađujemo s vlastima BiH, a to smo i potvrdili u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti.

Kakvim vidite stanje u bh. pravosuđu? Dosta skandala potreslo je tu ustanovu u posljednje vrijeme…

– Redovno se sastajem s kolegama u Tužilaštvu i Sudu BiH. Do sada smo dobro sarađivali, a saradnja se čak poboljšala otkad je gospođa Tadić postala vršilac dužnosti tužioca. Razumijem da ima značajnih izazova, ali činjenica da su problemi prepoznati i da se traže rješenja pokazuje da sistem funkcionira. Naprimjer, vidjeli smo da postoji trajni napredak u radu na složenim predmetima ratnih zločina, a to je veoma važno. Ima još oko 5.000 osumnjičenih koji trebaju biti procesuirani za ratne zločine, tako da puno toga još treba uraditi, a napredak koji vidimo ohrabruje.

Veoma cijenim to što su mi se tokom moje posljednje posjete Sarajevu vršilac dužnosti tužioca Tadić i njeni saradnici pridružili na sastanku s udruženjima žrtava i odgovorili na njihove upite. Vidim da će dijalog s udruženjima žrtava biti još više olakšan, tako što će se odrediti tužioci za direktan kontakt s udruženjima žrtava. Mislim da je veoma važno da mi, tužioci, slušamo šta kažu žrtve i da im objasnimo šta radimo.

Prihvaćene preporuke

Izvještaj gospođe Korner u početku je oštro dočekan, provode li se sada ipak aktivnosti u pravosudnom sistemu BiH prema njenim preporukama?

– Svrha analize koju je naručio OSCE i koju je napravila sutkinja Džoana Korner (Joanna) bila je da se identificiraju područja u kojima dolazi do ometanja procesuiranja ratnih zločina na nacionalnom nivou i da se razmotri koji koraci se mogu napraviti da se stanje popravi i da se postignu ciljevi nacionalne strategije za ratne zločine. Znači, to je urađeno da se identificiraju izazovi i nedostaci o kojima smo upravo govorili i da se reagira na te nedostatke, da se nađu adekvatna rješenja.

V. d. tužioca Gordana Tadić je prihvatila preporuke i sada poduzima korake da riješi te izazove i tu vidimo neke pozitivne rezultate. Naprimjer, više optužnica sada je potvrđeno, a da nisu vraćene na reviziju, što je bio jedan od problema koje je sutkinja Korner identificirala, i podignuto je više optužnica u složenim predmetima.

Optužili smo 161 osobu

– Žalosno je da se nakon 24 godine procesuiranja ratnih zločina na međunarodnom i nacionalnom nivou zločini još negiraju, da se ne prihvataju utvrđene činjenice i da se veličaju ratni zločinci. To vrijeđa i bolno je za žrtve koje zaslužuju da svi prepoznaju i priznaju zločine koji su nad njima počinjeni.

Mislim da je Tribunal napravio nevjerovatno važan posao. Ima tu mnogo uspjeha, a svakako ima područja gdje smo mogli uraditi više. Optužili smo 161 osobu za genocid, zločine protiv čovječnosti i/ili ratne zločine. Niko nije u bijegu, a to je uspjeh koji do sada, nažalost, još nijedan međunarodni sud nije postigao. Pred Tribunalom je suđeno 111 osoba, Tužilaštvo je osiguralo 83 osuđujuće presude, a 19 optuženih je oslobođeno optužbi.

Sead Numanović (Avaz)

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku