Kliker.info

Nakon dvosedmičnog zastoja zbog epidemije korona virusa, pojedinci su već počeli ispostavljati račune, piše urednik ekonomske rubrike Deutsche Wellea Henrik Bohme, ocjenjujući da je pitanje “mrtvi ili ekonomski rast” nedopustivo.

“To je pitanje na koje nema odgovora. Ili ga bar ja nemam. Neki, međutim, misle da znaju odgovor. Trenutno je u toku sablasna rasprava: šta nam je važnije – , zaštita života svakog pojedinca, ili zaštita od razorne ekonomske krize?”, prenosi Tanjug Bohmeovu analizu.

Bohme, koji piše desetljećima o ekonomskim posljedicama kriza, navodi da je korona virus čini opasnim to što je nepoznato zbog čega ga se toliko bojimo.

“Zato podnosimo ograničavanje kontakata, zabrane izlaska i smanjivanje slobode kretanja, a uz to i gašenje ekonomskog i javnog života. To su prizori apokalipse i smaka svijeta. Nema više radijskih izvještaja o zastojima u saobraćaju”, dodaje on.

Pola miliona smrti nakon krize

Kako navodi, učimo žonglirati s još većim brojevima nego u vremenima svjetske finansijske krize.

SAD je, podsjeća, donio paket pomoći vrijedan 2.000 milijardi dolara, Evropska centralna banka (ECB) odobrila 750 milijardi eura, a njemačka vlada 600 milijardi eura, a takvi paketi donose se u cijelom svijetu.

Mnogi, napominje, sami sebi postavljaju pitanje ko bi, zapravo, sve to trebao platiti.

“Da li će sve biti isto kao i nakon finansijske krize, kada su se države morale zadužiti do guše kako bi ublažile njene posljedice? Nakon toga su države morale štedjeti, posebno u zdravstvu i obrazovnom sistemu, a uveliko se štedjelo i na socijalnim sistemima i investicijama”, ocijenio je Bohme.

Dodaje da su ozbiljna istraživanja britanskih ljekara da je finansijska kriza od 2008. do 2010. godine dovela do više od 500.000 smrtnih slučajeva samo od raka, jer ljudi nisu imali potreban medicinski tretman zbog mjera štednje ili zato što su ostali nezaposleni, izgubivši i zdravstveno osiguranje.

Kako kaže, sada je vrijeme da se stvari ponovo stave na vagu.

‘Koliko vrijedi ljudski život?’

“Koliko mrtvih želimo i možemo sebi dozvoliti? Pitanje se može postaviti i drugačije: Koliko nam je vrijedan ljudski život? Možemo li otvoriti takve račune, kao što to čini Aleksander Dibelius, menadžer i bivši šef njemačkog ogranka banke Goldman Sachsa, koji se pita: Da li je istina da moramo zaštititi 10 posto stanovništva posebno ugroženog korona virusom dok ostatak, uključujući i čitavu ekonomiju, mora trpjeti i izložen je mogućim ekstremnim posljedicama, uključujući rušenje temelja našeg blagostanja?”, naveo je Bohme dodavši da je Dibelius završio medicinu.

“Šta je s Hipokratovom zakletvom? Treba li još živopisnijih slika od onih koje stižu iz Italije? Ljekari, koji su suočeni s nehumanom odlukom, odnosno selekcijom koga da liječe, a koga da puste da umre. Spriječiti urušavanje zdravstvenih sistema, upravo to je razlog gašenja javnog i privrednog života”, navodi autor.

Bohme je ocijenio da ako bolnicama počnu vladati “italijanski uslovi”, tada će morati umrijeti mnogi drugi pacijenti, koji su, recimo, primljeni s akutnim srčanim ili moždanim udarom, i upitao da li je to za doktora Dibeliusa možda “kolateralna šteta”.

Navodi da ekonomski zastoj jeste ogroman problem za ugostitelje, event agencije, režisere i mnoge druge, ali i za gigante.

“Lufthansu, čija je gotovo cjelokupna flota na zemlji, jer letova nema. Volkswagen je, također, zaustavio svoje proizvodne trake, u trenutku kada se spremao na ljeto proslaviti lansiranje novog električnog automobila. Sada od toga nema ništa. Ali, to jasno pokazuje dimenziju krize”, kaže Bohme.

Izdržimo izolaciju, njegujmo solidarnost

Smatra da fabrike Volkswagena i mnogih drugih kompanija jesu zatvorene, jer zdravlje zaposlenih ima prioritet.

“Sa druge strane, automobili bi se samo gomilali, jer ih trenutno niko i ne želi kupiti. Tako virus razjeda naše sisteme i društvo. Umanjuje naše slobode. Suočava nas s gubitkom kontrole. Dovodi u pitanje naše uvjerenje da imamo rješenje za svaki problem. Donosi nam veliku recesiju”, rekao je on.

Ali, i pored toga, naglašava, ne može biti da mi sada počinjemo sa selekcijom po principu: “Zatvorite i izolirajte stare (usput, i mladi umiru)” kako bi privreda ponovo stala na noge.

“Naravno da su stručnjaci svjesni odgovornosti koju nose socijalne i ekonomske posljedice krize koju izazivaju sadašnje mjere. Mi sada moramo izdržati fazu izolacije i njegovati solidarnost – nježnu biljku nastalu u krizi. I to usred duboko egoističnog društva. To je istinsko sredstvo u borbi protiv korone. A to s privredom, to ćemo već riješiti. U to sam potpuno siguran”, zaključio je Bohme.

(DW)