Kliker.info

 Prema neslužbenim rezultatima, koji su objavljeni kasno sinoć, 51,48 posto Slovenaca podržalo je arbitražni sporazum s Hrvatskom, dok ih je 48,52 posto bilo protiv sporazuma što su ga lanjskog studenoga u Stockholmu potpisali premijerka Jadranka Kosor i premijer Borut Pahor.Rezultati su neslužbeni, a odnose se na 99 posto prebrojanih glasačkih listića. Na referendum je izašlo oko 36 posto upisanih birača.To znači da je nedjeljnim referendumom i definitivno završen dvadesetogodišnji hrvatsko-slovenski »rat za granicu na moru«. Zbog geografske prikraćenosti i dužine svoje obale, Slovenija nema mogućnosti u skladu s međunarodnim pravom mora ostvariti teritorijalni kontakt svog teritorijalnog mora s međunarodnim vodama, što je postala opsesija svih slovenskih političkih garnitura – i lijevih i desnih – od početka devedesetih do danas.

Propali sporazum                            Slovenska je strana bila itekako svjesna da u neposrednim pregovorima sa Zagrebom može istržiti više no što joj ijedan sud koji sudi po međunarodnom pravu može dodijeliti. Prvi je skoro uspio pokojni slovenski premijer Janez Drnovšek, koji je u pregovorima s također pokojnim Ivicom Račanom početkom desetljeća uspio uvjeriti Račana da pristane na slovenski »dimnik« do međunarodnih voda.Međutim, sporazum Račan-Drnovšek propada u Hrvatskoj, jer Račan nije dobio potporu ni svojih koalicijskih partnera, a kamoli od tadašnjeg opozicijskog HDZ-a, koji ga je optužio za izdaju nacionalnih interesa.Račan naposljetku odustaje od parafiranog sporazuma, koji usprkos drukčijem uvjerenju nije dobio opću podršku ni u Sloveniji, niti je bio ratificiran u slovenskom parlamentu. Za narasle slovenske teritorijalne apetite, ni sporazum Račan-Drnovšek nije više bio dostatan.Kako su hrvatski pregovori s EU ulazili u završnicu, slovenska je strana osjetila da je kucnuo čas za novu ucjenu, u za Hrvatsku najosjetljivijem trenutku, kada je najranjivija i kada će morati pristati na slovenske teritorijalne zahtjeve.Iako je blokadu hrvatskih pregovora formalno potkraj pretprošle godine lansirao premijer Borut Pahor, sve potrebne pretpostavke odradila je ranija vladajuća garnitura Janeza Janše i Dimitrija Rupela.

Pahorove pogreške                          Slovenija je blokirala 15-tak hrvatskih poglavlja, tvrdeći da hrvatski dokumenti prejudiciraju granicu, zahtjevajući teritorijalni izlaz na otvoreno more i cjelokupni akvatorij Piranskog zaljeva. Kako na to po međunarodnom pravu Slovenija nikako ne može računati, uskoro su stigli i zahtjevi za korekcijom »nepravedne« kopnene granice.Medijacija europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna propada, a deblokadu hrvatskih pregovora nakon deset mjeseci, u rujnu prošle godine, s premijerom Pahorom dogovara nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor.Dva mjeseca kasnije Kosor i Pahor u Stockholmu potpisuju arbitražni sporazum o rješavanju graničnog spora pred arbitražnim sudom, pri čemu Pahor ponavlja skoro sve pogreške što ih je tokom pregovaračkog procesa napravio i pokojni Račan, koje naposljetku dovode i do jučerašnjeg referenduma o arbitražnom sporazumu.

Sličan model tajnih pregovora, o čijem je krajnjem ishodu samo obavijestila svoje koalicijske partnere i opoziciju, bez transparentnosti pregovaračkog procesa i bez šire potpore sporazumu, primijenila je i premijerka Kosor, no to ni njoj, a ni sporazumu – ponajprije zbog općeg zamora slovenskom blokadom – nije previše naškodilo.Za Hrvatsku je nedvojbeno najvažnija ona odredba sporazuma koja rješavanje graničnog spora odgađa do potpisivanja hrvatskog pristupnog ugovora, što znači da su pristupni pregovori i definitvno odvojeni od rješavanja graničnog spora.Sam arbitražni sporazum napisan je dovoljno dvosmisleno da dopušta sve interpretacije: i onu po kojoj će Slovenija dobiti kontakt s otvorenim morem, samo je pitanje kakav će taj kontakt biti, teritorijalni ili pravo korištenja voda do otvorenog mora.Hrvatsko-slovenska granica bit će iscrtana po međunarodnom pravu, dok izravni teritorijalni kontakt Slovenije s otvorenim morem, po međunarodnom pravu mora, i nije moguć.

Janšine prijetnje                           Ni ovakav ishod referenduma, međutim, najvjerojatnije nije kraj hrvatskim mukama s agresivnim susjedom. Najava šefa slovenske opozicije Janeza Janše da će u svakom slučaju blokirati hrvatski pristupni ugovor melem je na ranu svim gubitnicima slovenskog referenduma, kojih nije malo.Međutim, Janšin manevarski prostor nije prevelik i već je uglavnom potrošen, jer u protivnom šef slovenske desnice riskira izolaciju svoje stranke u europskom političkom okruženju.Janšina ideja o novoj blokadi Hrvatske i blokadi hrvatskog pristupnog ugovora mogla bi postati stvarnost samo u slučaju da se blokada ponovno poklopi s interesima velikih europskih zemalja, ponajprije Njemačke, Francuske i Britanije, i to u slučaju da one ne budu previše zainteresirane za proširenje EU, a onda i za skori ulazak Hrvatske u EU.  (Kliker.info-Novi list)