hamburger-icon

Kliker.info

Rat za resurse: Crveno-zelena koalicija pukla zbog Fabrike duhana Sarajevo

Rat za resurse: Crveno-zelena koalicija pukla zbog Fabrike duhana Sarajevo

24 Juna
15:16 2012

Zvanično, crveno-zelena koalicija SDP-a i SDA raspala se zbog različitih stavova o državnom budžetu, ali dobro upućeni tvrde da se ovaj savez raspao prvenstveno zbog svađe koalicionih partnera oko podjele izbornog plijena – najprofitabilnijih kompanija u (su)vlasništvu države čiji je godišnji budžet neuporedivo veći od budžeta Vlade Federacije BiH. Partneri su po ranijoj formuli podijelili dvije najvrednije kompanije u državi -Elektroprivredu BiH i BH Telecom, no zapelo je kod „zlatne koke“, Fabrike duhana Sarajevo (FDS), koja je koalicionim partnerima dodatno zanimljiva budući da se našla na prioritetnoj listi za prodaju. Naime, namjera SDP-a je da preuzme kontrolu nad FDS-om, „isisa“ kapital i putem berze proda državni paket dionica. Nasuprot SDP-u, u vrhu SDA smatraju da s prodajom FDS-a ne treba žuriti i da treba izabrati neki bolji metod prodaje koji bi jednako pogodovao i državi i malim dioničarima FDS-a.

No, pravi rat dvije partije za Fabriku duhana Sarajevo tek predstoji.Nakon pobjede na prošlim općim izborima i formiranja koalicione, platformaške vlasti, SDP je u Nadzorni odbor FDS-a postavio mlađahnog, a svestranog Reufa Bajrovića koji je za svog mandata vjerno, dosljedno i bespogovorno provodio politiku svog lidera Zlatka Lagumdžije. Iako se zbog svojih, čitaj Lagumdžijinih, stavova u više navrata sukobio sa Upravom FDS-a i njenim direktorom Edinom Mulahasanovićem, mnogi vjeruju kako je Bajrović bio daleko razumniji od svog nasljednika na mjestu člana Nadzornog odbora FDS-a.

Naime, nakon nenadanog odlaska Reufa Bajrovića u Ameriku, SDP je pola godine „oklijevao“ sa izborom člana Nadzornog odbora. U rješavanje ove kadrovske križaljke, sasvim neočekivano, uključio se i premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača. U vrijeme dok je obnašao funkciju načelnika Općine Bihać, Lipovača je, između ostalog, pregovarao sa predsjednikom Uprave Importannea Cirilom Zovkom o izgradnji tog prodajnog centra u Bihaću. Operativni „oficir“ za vezu između Zovke i Lipovače bio je ratni zapovjednik HVO-a Mostar i savjetnik Alije Izetbegovića Jasmin Jaganjac, koji je za te svoje usluge „nagrađen“ mjestom člana Nadzornog odbora u FDS-u.

Međutim, da bi ostvarili potpunu kontrolu nad FDS-om, SDP-u, odnosno Vladi FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem, potrebna su tri od pet članova Nadzornog odbora. S obzirom da mali dioničari, u čijem je posjedu 60 posto vlasništva FDS-a, biraju tri, a Vlada kao najveći pojedinačni dioničar imenuje dva člana Nadzornog odbora, aktuelnoj Vladi FBiH na čelu sa premijerom Nikšićem potrebna su još dva člana Nadzornog odbora jer je pored Jasmina Jaganjca drugi član Nadzornog odbora ispred Vlade FBiH Dževad Mahmutović, član SDA koji podržava Upravu FDS-a. Stoga je nepriznavanje punomoći predstavnika državnog kapitala Jasminu Jaganjcu na posljednjoj Skupštini dioničara FDS-a razbjesnilo premijera Nikšića koji se javno požalio da Vlada FBiH, iako najveći pojedinačni dioničar, nema nikakvu kontrolu u FDS-u. Premijer Nikšić je u svom javnom nastupu prešutio planirani scenarij po kojem Jaganjac ne bi podržao Izvještaj o poslovanju FDS-a, čime bi se otvorila mogućnost razrješenja dužnosti članova Nadzornog odbora i otvorio put za preuzimanje kontrole nad FDS-om.

„Uprava FDS-a je uradila sve da spriječi uvid u financijsko poslovanje kako se ne bi saznalo o tim poslovima, ali to nas neće zaustaviti da uz podršku dijela malih dioničara sazovemo izvanrednu Skupštinu i provedemo ono što smo naumili“, izjavio je Nikšić. A grupa malih dioničara koja je stala na stranu Vlade FBiH zapravo je grupa brokera i mešetara koji će svoj glas dati onome ko više plati. Ova grupa malih dioničara predvođena brokerskom kućom AW Broker Adnana Bunje, Mirsadom Škaljićem, Samirom Vikalom, Spasojem Parađinom itd. navodno je putem posrednika tražila pare od Uprave FDS-a za njihove glasove. To je odbio direktor Edin Mulahasanović nazvavši to reketom na koji FDS neće pristati. „Da su mi se obratili dioničari, odnosno vlasnici dionica, s njima bih razgovarao, ali da plaćam ljude koji su skupljali punomoći i kojima je jedini interes profit, a ne FDS, nema šanse“, navodno su bile riječi direktora Mulahasanovića, nakon čega su ovi „mali“ dioničari svoje usluge, odnosno svoj glas ponudili Vladi.

Iako je Uprava FDS-a odnijela prvu pobjedu, Vlada FBiH neće odustati od prodaje državnog kapitala u FDS-u. Naime, programom privatizacije, koji je federalna Vlada usvojila prije nekoliko mjeseci, predviđena je i prodaja državnog kapitala u FDS-u, a planirano je da na ovoj transakciji federalna Vlada zaradi oko 50 miliona KM. Prema zamisli federalne Vlade, državni kapital u FDS-u bio bi prodan preko Sarajevske berze. Problem je, međutim, što je već dulje vremena vrijednost dionice FDS-a, kao i većine drugih komapnija, pala na rekordno nizak novo i što ne postoje znaci skorog oporavka. Tako je vrijednost dionica FDS-a sa maksimalnih 450 KM pala na svega 40 maraka po dionici. U najboljem slučaju, federalna Vlada bi na ovoj transakciji zaradila 50-ak miliona KM, ali bi istovremeno ovom prodajom omogućila potencijalnom kupcu da većinski udio u kompanije preuzme za svega 60, maksimalno 65 miliona KM.

Naime, kupac državnog kapitala u FDS-u kasnije bi od malih dioničara kupio još samo 11 posto dionica i za svega 60-ak miliona KM postao većinski vlasnik jedne od najprofitabilnijih kompanija u državi! FDS je samo u prošloj godini uplatio 225 miliona maraka na ime poreza i doprinosa. Uprkos smanjenju prihoda od 4,6 procenata, FDS je prošlu godinu okončao sa 6,4 miliona maraka neto profita. Poslovna aktiva FDS-a zaključno sa 31. decembrom 2011. godine iznosila je 247 miliona maraka, kapital 220 miliona, dugoročne obaveze 8, a kratkoročne 15,3 miliona maraka, navedeno je u izvještaju vanjskog revizora.Riječ je dakle o vrlo uspješnoj kompaniji koja bi se u slučaju brzoplete i neosmišljene prodaje mogla pretvoriti u najobičnije skladište neke od velikih duhanskih kompanija koje u BiH ne zanima prozvodnja nego isključivo tržište.Mirsad Fazlić (Slobodna Bosna)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku