Kliker.info

Generalni štrajk upozorenja može biti izbjegnut samo ako Vlada RS i poslodavci ozbiljno shvate situaciju i nastave pregovore o sindikalnim zahtjevima, kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, u intervjuu za Nezavisne.Prema njenim riječima, ključni problemi su nepoštivanje donesenih zakona, vrlo komotno funkcionisanje nekih preduzeća koja nisu isplatila doprinose, plate, nisu platili poreze, a kotiraju se vrlo visoko u poslovnoj zajednici. "Kada šest-sedam mjeseci ne primaju plate, radnici razmišljaju o tome kako da nahrane svoje porodice. Više nemamo na čemu da popustimo, imamo minimum radničkih prava koja su definisana u zakonu i u kolektivnom ugovoru, i to je najmanje što smo mogli", navela je Mišićeva.

NN: Kako komentarišete stav predstavnika poslodavaca Ranka Milića da Vi djelujete destruktivno u pregovorima socijalnih partnera?

MIŠIĆ: Poslodavci suočeni s nedostatkom argumenata koriste se različitim oblicima diskvalifikacije socijalnih partnera. Osim toga, ima jedna stvar koja je ovdje specifična jer je na čelu sindikata u RS žena, a predsjednik Unije u nedostatku argumenta pokušava vršiti pritisak po toj žensko-muškoj liniji, što nije nimalo džentlmenski. Bila sam uvjerena da smo mi to balkansko muško ponašanje davno apsolvirali, ali evo sada se pokazuje da se upravo po toj liniji udara. Nemam ništa protiv da pregovori budu potpuno otvoreni i da javnost vidi kako to teško ide kada pokušavate da dobijete ono što vam po zakonu i po Kolektivnom ugovoru pripada. Morate shvatiti da, kada razgovaramo, poslodavci to vide kao da uzimate novac koji oni žele da zadrže za sebe. I tu nastaje sukob.

NN: Koliko je izvjestan najavljeni generalni štrajk upozorenja?

MIŠIĆ: Što se tiče Saveza sindikata, mi smo pokazali veliku fleksibilnost i spremnost za razgovore i pregovore, ali za to morate imati najmanje dva, odnosno tri sagovornika. Činjenica je da smo cijelu prošlu godinu pozivali na pregovore, da sve što su problemi rješavamo u hodu i da na taj način doprinesemo jačanju ekonomije i suzbijanju i predupređivanju kriznih efekata na realni sektor, ali druga strana djelovala je vrlo nonšalantno. Djelovali su s pozicije moći: "Da, to je naš kapital, to su naša preduzeća, mi time gospodarimo, šta imate vi iz sindikata, bavite se nekim drugim stvarima". Gospodin Milić nama i sada šalje poruku: "Šta vi imate da pričate o ekonomiji?" Dogovor se može postići ako postoji spremnost da se kompromis postiže snagom argumenata.

NN: Kada se može očekivati definitivna odluka o generalnom štrajku?

MIŠIĆ: Granski sindikati drže sjednice i početkom marta će biti konačna odluka generalnog vijeća i tada će javnost biti upoznata kada počinje štrajk, kako će se on provoditi, i ono na šta računamo je solidarnost i onih koji imaju plate i da podrže one koji stvaraju novu vrijednost jer bez nove vrijednosti nama nema pomoći. Ne želimo da do štrajka dođe jer to je najteža pozicija za nas i to iziskuje veliki rad i mnogo prepreka, a kada organizujete štrajk, vi opet morate sjesti i pregovarati. Dakle, pozivam poslodavce i Vladu RS da oni ne dozvole da dođe do generalnog štrajka, nego da sjedemo za sto i da se dogovorimo da štrajk stavimo na stendbaj.

NN: Koji su Vaši ključni zahtjevi u odnosu na Vladu RS?

MIŠIĆ: Vlada ima dvostruku ulogu. Prvo, kao neko ko predstavlja 35.000 radnika koji rade u javnom sektoru, ali ova druga uloga je mnogo važnija i odnosi se na sprovođenje zakona koje je Narodna skupština RS donijela, odnosno da se jasno umiješa u ono što jeste njena uloga u vođenju socijanog dijaloga. Ministarstvo rada je u ovom trenutku vrlo mekano, odnosno mislim da još nije shvatilo ozbiljnost problema. Nije shvatilo da je odgovorno za ono što je u vezi sa sprovođenjem Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ministarstvo mora da reaguje kada imate preduzeća u kojima se šest mjeseci ne isplaćuje plata. Nismo vidjeli da je neko iz Ministarstva došao u "Medicinsku elektroniku" i stao na stranu zakona i tih radnika. To su neke stvari koje objektivno zamjeramo Vladi, odnosno Ministarstvu.

NN: Šta konkretno tražite od poslodavaca?

MIŠIĆ: Oni grčevito brane kapital i svoj profit. To je iskonska borba rada i kapitala i ne treba da budemo zaprepašteni zbog toga, ali ako neko misli da ćemo sjediti skrštenih ruku i dozvoliti da nas tlače kako hoće, nećemo. Ponavljam, to je ozbiljan paket problema koji smo mi stavili na sto i on se mora riješiti inače nama nema pomoći. Ni radnicima, ni poslodavcima, ali bogami ni Vladi.

NN: Poslodavci vide glavni problem s Vladom po pitanju toplog obroka. Kako Vi vidite rješavanje tog problema?

MIŠIĆ: Ma, to je banalizovanje situacije. Mislim da je to namjeran pokušaj da se priča svede na to kao da oni hoće da štrajkuju zbog toplog obroka. Situacija nije baš takva. To je samo jedan u nizu problema. Naši zahtjevi su formulisani u osam tačaka, to je osam krupnih problema. Tek na četvrtom mjestu je Opšti kolektivni ugovor, koji zajedno sa Zakonom o radu predstavlja ustav radnika. Ponašanje poslodavaca je takvo da oni pokušavaju da nešto, narodski rečeno, ušićare za sebe. I mi nemamo ništa protiv toga. Čak podržavamo zahtjev poslodavaca da nema dvostrukog oporezivanja i da dobiju fleksibilnost oni koji pripremaju obrok u preduzeću i to nije nikakav problem, tu imaju našu podršku, ali to naprosto nije ključni problem. Ključni problemi su nepoštivanje donesenih zakona, vrlo komotno funkcionisanje nekih preduzeća koja nisu isplatila doprinose, nisu isplatili plate, nisu platili poreze, a kotiraju vrlo visoko u poslovnoj zajednici. Svako treba da podnese svoj dio tereta. Kada šest-sedam mjeseci ne primaju plate, radnici razmišljaju kako da nahrane svoje porodice. Više nemamo na čemu da popustimo, imamo minimum radničkih prava koja su definisana u zakonu i u Kolektivnom ugovoru, i to je najmanje što se moglo.

NN: Kako komentarišete izbor Ismeta Bajramovića za novog predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH?

MIŠIĆ: Nastavićemo saradnju i produbiti je između granskih sindikata i dva saveza kroz konfederaciju, a sve u cilju da Savjet ministara bude pod budnim okom sindikata u BiH. Saradnja će funkcionisati i dolaskom kolege Bajramovića, možda ćemo biti i jači u smislu saradnje i razmjene informacija. Mi takve odnose imamo i sa sindikatima iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i drugima. Mislim da dolazak Bajramovića predstavlja osvježenje, ali i šansu da sindikat bude još aktivniji i prepoznatljiviji. Svi zajedno imamo puno problema i treba da ih zajedno rješavamo.  Dejan Šajinović (NN)