Kliker.info

Nekolicina upornih južno-hercegovačkih voćara posljednjih je godina napravila iskorake u proizvodnji i plasmanu smokava. Na tom tragu su i manifestacije Dani smokava u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, te upravo završeni sajam „Hercegovački plodovi Mediterana“ u Stocu. Ove dvije manifestacije omogućile su i uvid u stanje u oblasti smokvarstva, koje se izgleda kreće s mrtve točke, zašto govori Senad Šator proizvođač iz Lokava u čapljinskoj općini. “Od smokava se može živjeti, samo nije kao prije da se smokva sadi u kraj njive, sada se plantažno uzgaja. Teška je bila ova godina, dvostruka suša. Lani suša, pa jesenas slabo kiše, onda zima i veliki snijeg, ljeto opet sušno, pa smo u Lokvama prvi put topili smokvu, ali se isplatilo“, ističe Senad koji na upit odakle voda, kaže: “Dovozili cisternama, otkopavali zalijevali.

Ja sam na plantažu od 130 smokava potrošio 200 kubika vode. Muka jest, ali se isplatilo. Količine nije bilo kao lani i preklani, ali nas je cijena izvukla“. Na pitanje o cijeni, Senad kaže: “Ja i ‘burazer’ mi Hivzo ima tri – četiri godine smokvu dajemo u Banju Luku, dođu trgovci. Ove godine cijena nije padala ispod 2,8 KM, a prva je bila i četiri, pet maraka, kilogram!“ “Cijenjene su smokve“, primjećujemo, nakon čega Senad nastavlja: „Naravno da su cijenjene. Od smokve možeš što hoćeš, ako ne možeš prodat zelenu, možeš suhu, pa može se praviti pekmez, džem, slatko, znači nema propasti. Smokva je čudo! Ja sam imao ove godine glavno branje od 700 kg. Dođeš za dva dana, smokva opet puna. Mislim da sam imao više od 20 branja“. “Smokva je i ekološki proizvod“, dodajemo: “Potpuno ekološki, čista bez polijevanja i tretiranja, može je beba jest“, tvrdi Senad i nabraja komparativne prednosti smokve. “Potkraj devedesetih posadio sam voćnjak, oko 300 stabala breskve, šljive i trešnje, a onda se uvalio ‘žilogriz’, uništio nasad, pola sam morao iskrčiti. ‘Žilogriz’ napada koštičavo voće, ali smokvi ne može ništa. To me spasilo“, kaže Senad. (Kliker.info-VLM)