hamburger-icon

Kliker.info

Rafi Gregorijan: Nismo od BiH tražili akcioni plan za hapšenje ratnih zlčinaca

Rafi Gregorijan: Nismo od BiH tražili akcioni plan za hapšenje ratnih zlčinaca

Septembar 05
07:41 2006

"Posebno je neshvatljiv odnos domaćih vlasti prema porodici Radovana Karadžića, protiv koje nisu poduzeli niti jednu značajnu akciju. Bez pune saradnje s Hagom BiH neće biti primljena u Partnerstvo za mir, bez obzira da li će ili neće napraviti akcioni plan za hapšenje Radovana Karadžića, najtraženijeg haškog bjegunca", kaže Gregorijan.

NN: Možete li potvrditi da je NATO preporučio ili zatražio da vlasti BiH naprave akcioni plan za hapšenje haškog bjegunca Radovana Karadžića?

GREGORIJAN: Na neformalnom sastanku međuresorne grupe za ispunjenje uslova za ulazak BiH u Partnerstvo za mir (PfP) razgovarali smo o nizu pitanja koja uključuju i preostale uslove za pridruživanje BiH NATO programu Partnerstvo za mir. BiH je ispunila vojne i tehničke uslove za članstvo u ovom programu, ali osiguranje pune saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, koja podrazumijeva hapšenje i prebacivanje u Hag svih optuženih za ratne zločine, još nije osigurano. U tom kontekstu jedino što možemo zaključiti da su Hrvatska i Srbija napravile akcione planove za saradnju sa Hagom koji su, kako smo vidjeli, bili korisni. Međutim, niko iz NATO od BiH na ovom sastanku nije tražio da napravi sličan akcioni plan.

NN: Kako biste ocijenili mogućnost ili nastojanja vlasti BiH da naprave akcioni plan za hapšenje optuženih za ratne zločine, prije svih Radovana Karadžića?

GREGORIJAN: BiH je učinila zaista mnogo u proteklih 18 mjeseci kako bi osigurala punu saradnju s Hagom. Prošle godine posebna monitoring grupa za saradnju s Hagom, pod kopredsjedavanjem tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića, čak je i napravila akcioni plan za osiguranje saradnje. Od tada su napravljene dodatne i važne akcije poput donošenja Zakona o zamrzavanju imovine osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine i njihovih pomagača. Međutim, danas posao BiH i entiteta izgleda vrlo nekoordinirano, a mogao bi biti značajno unaprijeđen, posebno u poduzimanju mjera protiv mreže podrške odbjeglim haškim optuženicima. Na primjer, vlasti BiH i RS nisu poduzele niti jednu značajnu akciju protiv Karadžićeve porodice, unatoč činjenici da su bili sankcionirani od strane OHR-a, Evropske unije i SAD i da je Karadžić presudom jednog američkog suda obavezan žrtvama koncentracionih logora platiti milijarde američkih dolara.

NN: Možemo li bh. pozivnicu za članstvo u Partnerstvu za mir ipak očekivati na jesenskom samitu NATO u Rigi?

GREGORIJAN: Odluka o uključenju BiH u Partnerstvo za mir je politička odluka svih 26 članica NATO, koje se konsenzusom moraju usaglasiti za donošenje takve odluke. Alijansa može razmatrati ovo pitanje kad odluče da je to potrebno, bez obzira radi li se o samitu, ministarskom sastanku, ili uobičajenom i redovnom sastanku članica NATO-a. Međutim, neće biti spremni razmatrati ovo pitanje dok postoji izostanak potpune i vidljive saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

NN: Imenovani ste za supervizora za Brčko Distrikt. Koji će biti Vaši prioriteti u radu na novoj dužnosti?

GREGORIJAN: Mandat mi počinje 1. oktobra ove godine. Zbog toga bi bilo neprimjereno da govorim o svojim prioritetima u ovom trenutku.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *