Rafi Gregorijan : Neću otići dok se posao ne završi!
Dogovor o ustavnim amandmanima za Brčko Distrikt predstavlja važan korak za BiH i otvara vrata ukidanju funkcije međunarodnog supervizora koju obnašam, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian), vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH. Gregorijan u intervjuu govori o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, prudskom dogovoru, sukobu s Dodikom i drugim pitanjima. Gregorijan posebno ističe da je zabrinut neradom državnih institucija i napretkom BiH ka EU i NATO-u.
Usaglašen je tekst amandmana na Ustav o Brčkom. Znači li to da se ukida Vaša funkcija supervizora za Brčko?
– Zadovoljan sam tekstom amandmana koji je dogovoren. On ima podršku SAD, Stejt departmenta, Ambasade SAD i svih vladajućih i opozicionih stranaka, izuzev jedne. To je važna prekretnica za BiH. Amandman postavlja Brčko u Ustav BiH i omogućava pristup Ustavnom sudu, koji postaje domaća institucija koja će rješavati eventualne sporove. Arbitražni tribunal onda ne bi više trebao postojati i to omogućava da se preporuči ukidanje supervizije. Postoje još neka manja pitanja u Brčkom, poput formiranja vlade, koja se moraju riješiti prije toga, a vjerujem da hoće.
Dijelite li utisak da je i ovo dokaz da pitanja koja Sjedinjene Države preuzmu u BiH na koncu budu dogovorena? Sjetite se reforme odbrane.
– Mnogi smatraju da su to američki uspjesi, ali nisu se oni desili sami, već uz veliku pomoć saveznika i partnera. Osim toga, ima dobrih reformi koje su vodili drugi, poput porezne reforme, reforme pravosuđa i drugih. To je previše pojednostavljeno prikazivanje situacije. Ali, lično mi je drago što sam uključen i u reformu odbrane i dogovor o Distriktu.
Nedavno ste suspendirali plaće vlasti u Brčkom. Sada, kada ste vršilac dužnosti visokog predstavnika, zašto isto ne učinite i s državnim vlastima, koje su manje efikasne od onih u Brčkom?
– Kao vršilac dužnosti imam mnogo odgovornosti, ali ovlasti su kod Miroslava Lajčaka. Ima drugih načina da se ukaže na neefikasnost Vijeća ministara ili Parlamenta BiH. Već smo jasno rekli koliko je njihov rad nedovoljan. Glavna mjera je godišnji izvještaj Evropske komisije. Posljednji iz novembra prošle godine nije bio posebno dobar. Zabrinut sam. Osim što su potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), nisu postigli nikakav napredak, a stvari i nazaduju. Reforme izmiču, Parlament ih ne usvaja. Jasno je da im treba neki podsticaj da rade više, a naredna prilika za to je u oktobru 2010. godine.
Podržali ste razgovore trojke u Prudu, Sarajevu i Banjoj Luci. Kako komentirate njihove polemike nakon dogovora, posebno o "četiri teritorijalne jedinice srednjeg nivoa vlasti u BiH"?
– Treba podržati svaki napor da se riješe pitanja koja dugo čekaju. To su pozdravili i ministri vanjskih poslova EU, kao i PIC. To su vrijedni napori da se riješe problemi. Pozivamo na implementaciju i akciju. Vidjeli smo neki napredak, poput Fiskalnog vijeća, budžeta, početka rada na državnoj imovini.
Oni su počeli dijalog o principima u Banjoj Luci i dodali ovaj element o četiri jedinice. Mislim da je to nesretno skretanje od onoga što su do tada radili i pretpostavljam da sada sva trojica žale zbog toga. Ne samo zato što se ne mogu dogovoriti šta te četiri jedinice znače. Ima mnogo više temeljnih ustavnih pitanja kojima se treba baviti prije nego što se dođe do toga, pretpostavljajući da je uopće neophodno govoriti o tome.
Najvažnije za BiH je da ima funkcionalne institucije i da napreduje. Postoji širok konsenzus šta bi se tu moglo uraditi, recimo povećati Parlament BiH, jer ima veliki broj zakona, ojačati državne institucije, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH, te osigurati da su potrebne ovlasti date institucijama. Ako ćete govoriti o tome, prva stvar je riješiti koje ovlasti moraju biti na državnom nivou, koje se mogu podijeliti s nižim nivoima i koje su samo za lokalni nivo. To su temelji, a poslije regije, entiteti…
Imali ste težak verbalni sukob u medijima s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koji Vas je, između ostalog, optužio da kontrolirate pravosuđe. U kakvim ste sada odnosima, postoje li još problemi?
– Odavno, još od 1998. godine, imao sam konstruktivne i dobre odnose s Dodikom. Skretanje od tih odnosa došlo je s njegove strane. On je meni pripisao stvari ili su mu ljudi rekli da mi pripiše stvari koje nisu tačne. Kao prvom zamjeniku čelnika OHR-a, u opisu posla mi je vladavina prava i pravosuđe, kojem smo pomogli da se reformira. Ne znam zašto su iznijeli te optužbe, ali nisu profitirali od toga. To je nanijelo popriličnu štetu njihovoj reputaciji. Možda su to shvatili i prihvatili da to nema nikakvog efekta na mene, jer ja sam tu i neću otiću dok se posao ne završi. Posljednjih sedmica primijeti se više poslovnog pristupa kakav bi trebao biti. Tarik Lazović (Dnevni avaz)
Komentari